Kada su organizatori koji će kasnije pokrenuti Garden of Dreams 15. novembra 2015. godine doveli legendarnog Dixona u Sarajevo, malo ko je mogao predvidjeti da će taj događaj postati prekretnica.

To nije bila samo još jedna noć elektronske muzike, već snažna poruka – dokaz da Sarajevo može biti domaćin vrhunskih svjetskih izvođača. Ovaj događaj ne samo da je očarao publiku, već je i obnovio povjerenje između lokalnih promotera i međunarodnih booking agencija, otvarajući put za ono što će uskoro postati Garden of Dreams.

"Željeli smo napraviti nešto što će ostaviti trag," prisjeća se Bojan Jović, jedan od osnivača Garden of Dreams - a. "Te večeri sa Dixonom poslali smo poruku svijetu: Sarajevo se vratilo na mapu. Tu smo da sanjamo."

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Garden of Dreams (@gardenofdreams.ba)

Postavljanje temelja 

Nakon uspješnog događaja sa Dixonom, Garden of Dreams fokusirao se na razvijanje elektronske muzičke scene u Sarajevu. Tim je počeo dovoditi svjetski poznata imena poput Patrice Baumel - a, Yokko - a, Eelke Kleijn - a,  HOSH - a, Khena, Traumera i sl., pružajući im priliku da nastupaju u intimnom, ali dinamičnom ambijentu kluba Silver & Smoke, kapaciteta svega 150 ljudi.

"Uvijek smo birali kvalitet nad kvantitetom," kaže Renad Čelik, suosnivač i pokretačka snaga organizacije. "Željeli smo graditi scenu od temelja, stvarajući nezaboravan događaj po događaj."




2016. godine san je dodatno proširen. Garden of Dreams organizovao je prvi dnevni događaj u Historijskom muzeju BiH tokom prvog vikenda Sarajevo Film Festivala. Bio je to prelomni trenutak koji je otvorio put za prepoznatljiv spoj muzike, kulture i kreativnosti koji ovaj brend danas njeguje.


Širenje baštine 

Slijedio je vrtlog uspjeha. Garden of Dreams je u Sarajevo doveo međunarodno priznate umjetnike kao što su Dixon, Âme, Hot Since 82, Artbat, Chris Liebing, Adriatique, Tom Odell i mnoge druge. Ovi događaji ne samo da su podigli reputaciju Sarajeva već su i pozicionirali Garden of Dreams kao bitnog aktera regionalne elektronske muzičke scene.




Vrhunac snova desio se 2019. godine, kada je organizovan prvi Garden of Dreams Festival, trodnevni spektakl audiovizuelne umjetnosti na kultnim lokacijama u Sarajevu. Festival je bio veliki uspjeh i osvojio prestižnu Ambasador nagradu "Regionalni festival godine", čvrsto postavljajući Sarajevo na globalnu muzičku kartu.


Otpornost kroz izazove 

Godine pandemije, 2020. i 2021., donijele su neviđene poteškoće, ali tim Garden of Dreams - a nije odustajao. Festival je nastavljen u manjim formatima, zadržavajući svoju suštinu i jačajući zajednicu.




Do 2022. i 2023. godine, Garden of Dreams se vratio jači nego ikad. Festival je prerastao u višelokacijski i višežanrovski muzički događaj, ugostivši umjetnike poput Chrisa Liebinga, Âme - a, Recondite - a, kao i crossover nastupe poput Toma Odella. Izdanje iz 2023. privuklo je fanove iz cijelog svijeta i potvrdilo neprolaznu privlačnost vizije Garden of Dreams - a.


2024: Godina trijumfa 

Godina 2024. obilježila je novi vrhunac za Garden of Dreams. Od organizacije sedam jedinstvenih događaja na neotkrivenim lokacijama u Sarajevu do trodnevnog festivala koji je postavio nove standarde produkcije, tim je postigao nevjerovatne rezultate.

Također, organizovan je spektakularan događaj posljednje večeri Sarajevo Film Festivala – open air rave na glavnoj ulici Sarajeva - Titovoj, koji je okupio čak 35.000 ljudi u srcu grada, stvarajući trenutak kolektivne euforije i noć koja ostaje duboko urezana u memoare grada. 




"Ova godina bila je dokaz snage naše vizije," kaže Renad. "Nismo samo stvarali događaje; stvarali smo uspomene, veze i osjećaj pripadnosti kolektivnom snu."


2025: Decenija snova 

Kako Garden of Dreams slavi svoju 10. godišnjicu, organizacija se osvrće na deceniju nevjerovatnih dostignuća. Od prvog događaja s Dixonom do danas, ovo je bila priča o otpornosti, kreativnosti i velikoj strasti prema zajedničkoj ideji.

"Ova prekretnica nije samo prilika da se osvrnemo unazad," kaže Bojan. "Ona nas motiviše da sanjamo još veće snove za narednu deceniju. Izgradili smo nešto izvanredno, a ovo je tek početak."

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Garden of Dreams (@gardenofdreams.ba)

Planovi za 2025. i dalje 

U 2025. godini Garden of Dreams planira organizovati niz izuzetnih događaja na različitim lokacijama u Sarajevu, realizirati najbolji Garden of Dreams Festival do sada i ponovo organizovati nezaboravni ulični rave u srcu Sarajeva za više od 35.000 ljudi.

Osim toga, organizacija proširuje svoje prisustvo na globalnoj sceni sa dva događaja izvan Bosne i Hercegovine – u Londonu i Las Vegasu.




Kako bi obilježili ovu posebnu godinu, Garden of Dreams ima ambiciozne planove, uključujući novu ediciju Garden of Dreams Talent Kampa, koja će podržati novu generaciju muzičkih talenata. Organizacija također ulaže dodatne resurse u svoju izdavačku kuću GoD Records, koja je postala platforma za renomirane ali i nove umjetnike da podijele svoj jedinstveni zvuk sa svijetom. 

"Naša misija oduvijek je bila više od same muzike," dodaje Renad. "Radi se o stvaranju pokreta, zajednice i prostora gdje snovi postaju stvarnost."




Globalni pokret s lokalnim korijenima 

Tokom protekle decenije, Garden of Dreams je transformisao Sarajevo u destinaciju za ljubitelje muzike iz cijelog svijeta. Inspirisao je nebrojene fanove i umjetnike, dokazujući da se snovi zaista mogu ostvariti. Dok organizacija gleda naprijed, jedno je sigurno: san ne prestaje. Ovo je tek početak nove priče ispunjene još većim ambicijama i neograničenim mogućnostima.

"Snovi se ne zaustavljaju," kaže Renad. "Oni rastu, razvijaju se i inspirišu. Upravo to je suština Garden of Dreams - a."

* * *
Naslovna fotografija: @emiliasilberg
Foto: Adnan Lingo 

Prošlo je 15 godina otkako je Mariza, jedan od najpoznatijih glasova Portugala, posljednji put nastupila u Sarajevu.

Ove jeseni, legendarna fado pjevačica vraća se na scenu s koncertom koji obećava večer prepunu emocija i nezaboravnih trenutaka. Poznata po svojoj snažnoj scenskoj energiji i interpretacijama koje diraju u srž, Mariza je fado pretvorila iz portugalske tradicije u univerzalni jezik čežnje, ljubavi i izdržljivosti. Sarajevo, sa svojom bogatom i emotivnom historijom, čini se kao savršeno mjesto za njen povratak.




Sa više od dvije decenije međunarodnih uspjeha, brojnim nagradama i saradnjama s legendama poput Stinga i Lennyja Kravitza, Mariza je postala most između kultura, a opet ostala duboko vezana za dušu Lisabona. 

Njen posljednji projekat, Mariza Canta Amália, omaž je fado ikoni Amáliji Rodrigues, ali i potvrda njenog vlastitog umjetničkog puta. Uoči sarajevskog nastupa, razgovarali smo s Marizom o tradiciji, globalnoj sceni i povratku u grad koji je nazvala nezaboravnim.




Nakon 15 godina vraćate se u Sarajevo. Kako se osjećate što ste ponovo u ovom gradu i nastupate pred njegovom publikom?  

Osjeća se kao povratak kući, u uspomenu koja me nikada nije istinski napustila. Sarajevo nosi dušu koja je i otporna i poetska, a vratiti se nakon 15 godina znači ponovo se povezati s tim duhom. 

Duboko sam dirnuta što mogu ponovo podijeliti svoju muziku s publikom koja je uvijek tako toplo prihvata.



Fado je uvijek bio u srcu vaše muzike. Uz ovako globalnu karijeru, kako održavate ravnotežu između tradicije i modernih muzičkih izraza?  

Za mene tradicija nije teret, ona je temelj. Nosim suštinu fada svuda sa sobom, ali mu dopuštam da diše, da razgovara s drugim zvukovima i kulturama. Ta ravnoteža dolazi iz poštovanja, dajem čast onome što mi je predato, ali se usuđujem pustiti ga da raste.



Vaš posljednji album, „Mariza Canta Amália“, omaž je legendi fada. Šta ste otkrili o sebi tokom stvaranja ovog intimnog projekta?  

Amália je bila svjetionik za sve nas. Dok sam iznova proživljavala njen repertoar, otkrila sam ne samo njenu briljantnost, već i vlastitu ranjivost. Podsjetilo me na odgovornost koju imam kao umjetnica, da budem autentična, da budem neustrašiva i da pustim emociju da me vodi.


Svaki nastup uživo je jedinstven. Koje emocije i priče želite prenijeti publici na sceni?  

Na sceni želim stvoriti prostor u kojem vrijeme nestaje, gdje svi zajedno osjećamo čežnju, radost, bol i nadu koju muzika nosi. Svaki nastup je novi razgovor, nikada ne znam tačno kuda će me odvesti, ali uvijek je iskren.



Vaša muzika je duboko ukorijenjena u portugalskoj kulturi. Kako je vaše naslijeđe oblikovalo vaš umjetnički identitet?   

Možete li podijeliti jedno sjećanje iz djetinjstva koje je produbilo vašu vezu s ovim žanrom?  

Sjećam se da je fado bio svuda oko mene u mom susjedstvu, Mouraria. Bio je u glasovima ljudi, na ulicama, u duši zajednice. U taverni mojih roditelja počela sam pjevati fado kada sam imala samo pet godina, prije nego što sam znala čitati. 

Ti rani trenuci bili su moja prva škola života i muzike, i oblikovali su me na načine koje nikada ne mogu zaboraviti.



Fado se često opisuje kao muzika čežnje i ljubavi. Da li se te emocije mijenjaju dok nastupate širom svijeta?  

Fado nije samo o čežnji i ljubavi, on nosi i jednu čarobnu melanholiju koja nam dopušta da istražimo najdublje emocije ljudske duše. Govori o ljubavi u svim njenim oblicima, romantičnoj, ljubavi prema životu, prema zemlji, prema korijenima. 

Kada pjevam fado širom svijeta, osjećam da se ta univerzalna istina povezuje s ljudima svugdje. Čak i ako ne razumiju riječi, razumiju emociju, jer ona pripada svima nama.



Surađivali ste s umjetnicima poput Stinga i Lennyja Kravitza. Kako su ta iskustva utjecala na vašu umjetničku viziju?  

Pokazali su mi ljepotu muzičkog dijaloga. Stajati pored takvih umjetnika znači svjedočiti velikodušnosti, skromnosti i hrabrosti. Te suradnje proširile su moju viziju fada, dokazujući da on može razgovarati s bilo kojim žanrom, a da pri tome ne izgubi svoju dušu.


Tradicionalna muzika prelazi granice kao nikada do sada. Šta mislite o globalnoj sceni i rastućoj popularnosti kulturne muzike?  

Mislim da svijet gladuje za autentičnošću. U vremenu kada sve djeluje brzo i prolazno, tradicionalna muzika nas vraća korijenima, podsjeća nas odakle dolazimo. Njen uspon na globalnom nivou znak je da ljudi traže povezanost, korijene i priče koje traju.



Za mlade izvođače može biti izazovno balansirati između tradicije i modernosti.   

Koji biste savjet dali onima koji žele donijeti lokalnu muziku na svjetsku scenu?  

Budite ponosni na svoje korijene. Nikada se ne bojte inovacija, ali uvijek znajte koje vas tlo hrani. Ako u svojoj umjetnosti nosite istinu, svijet će slušati, jer autentičnost prelazi sve granice.


Sarajevo ima jedinstvenu muzičku i kulturnu historiju. Šta vas lično privlači ovom gradu i čemu se najviše radujete tokom posjete?

Sarajevo ima dušu otpornosti, ljepote i umjetnosti. Privlače me njegova historija, njegova toplina i sposobnost da bol pretvori u poeziju. Najviše se radujem povezanosti – da ponovo osjetim zagrljaj ove publike i da s njima podijelim glas fada.


 

Foto: Alex Dimitriović