Danas se često susrećemo sa odgovorima u kojima žene nisu sasvim sigurne šta znači 8. mart, zašto se slavi i zašto bi ga, kao žene, trebalo doživjeti sa posebnim značenjem.

Namjenski se obraćamo ženama jer smatramo da upravo mi, kao žene, trebamo najjače doživjeti 8. mart i razumjeti njegov pravi smisao.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Josefine Vogt (@josefinevogt)

Komercijalizacija svakog praznika postaje norma, a značenje ovog datuma ostaje u drugom planu, a zapravo, on je mnogo više od toga. To je podsjetnik na borbu koja je trajala kroz historiju, borbu za prava i jednakost žena.

Da, ovaj članak je nešto drugačiji i pokazat će vam zašto stisnuta pesnica nije samo simbol otpora i trend. To je znak snage, jedinstva i nade. 

Pokušajmo se prvo prisjetiti zašto je ovaj dan važan, ne kroz kritiku, već kroz prizmu napretka i zahvalnosti. Ovaj dan slavimo jer nas podsjeća na to koliko smo postigle i koliko još možemo ostvariti. 8. mart je dan kada ne slavimo samo prošlost, već i snagu koju žene svakodnevno pokazuju u svim aspektima života.

Također, 8. mart je dan kada svi mi trebamo biti svjesni koliko je ravnopravnost važna, ne samo na papiru, već i u svakodnevnom životu.

 

Početak: Prvi koraci ka ravnopravnosti

Sve je počelo davne 1908. godine, kada su hiljade žena, većinom radnica tekstilne industrije, izašle na ulice New York - a. Tražile su bolje radne uvjete, kraće radno vrijeme i pravo na glasanje. Zamišljale su svijet u kojem bi se njihov rad cijenio onoliko koliko je zaslužio. Iako je ovaj marš bio presudan za početak borbe, prava žena nisu bila priznata onako kako su to zaslužile. Bila je to samo kap u moru, prva kap koja je postavila temelje za ono što će uslijediti.

 

Zašto ovaj datum?

Ideja da 8. mart postane međunarodni događaj potekla je od Clare Zetkin, aktivistice i zagovornice ženskih prava. Imajte na umu da originalna ideja Zetkin za međunarodno obilježavanje nije bila vezana za određeni datum. 1910. godine, ona je ovu ideju iznijela na Internacionalnoj konferenciji radnica u Kopenhagenu. Njen prijedlog je jednoglasno podržalo 100 žena iz 17 zemalja koje su prisustvovale konferenciji. Prvi Međunarodni dan žena obilježen je 1911. godine, u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj.

U konačnici 8. mart je postao Međunarodni dan žena zahvaljujući Vladimiru Lenjinu, koji je 1922. godine službeno proglasio ovaj datum kao Međunarodni dan radničkih žena. Ovaj dan je bio posvećen ženama koje su igrale ključnu ulogu tokom Ruske revolucije 1917. godine, kada su 8. marta žene u Petrogradu organizovale demonstracije tražeći "Hljeb i mir", što je zapravo bio početak Februarske revolucije.

Borba koja je nastavila rasti

1921. godine Sovjetski Savez priznaje 8. mart kao službeni dan borbe žena za jednakost, ali, čak i tada, mnoge žene širom svijeta nisu imale ista prava. Ovaj dan nije označavao samo priznavanje ženske borbe za bolje uslove rada, već i poziv na revoluciju u načinu razmišljanja o ženama u društvu. 8. mart je postao simbol, dan kada su žene, svuda u svijetu, počele glasnije isticati svoje zahtjeve za jednaka prava i dostojanstvo.

Iako su mnoge promjene bile presudne, borba nije bila gotova. Žene su i dalje nailazile na prepreke u obrazovanju, zapošljavanju pa čak i u svakodnevnim životnim odlukama, ali 8. mart je postao i simbol nade, poticanja na akciju i podsjećanja na to da ravnopravnost nije nešto što dolazi samo od sebe već nešto za šta treba svakodnevno raditi.

 

Prvo pravo glasa za žene

Ponekad se zaboravi da je pravo glasa za žene bilo dugačak i borben proces. Prva zemlja koja je ženama omogućila pravo glasa bila je Švedska, 1867. godine, ali samo za općinske izbore. S vremenom su to pravo dobile i druge skandinavske zemlje, Austrija, pa čak i neki dijelovi Sjedinjenih Američkih Država. Do kraja 19. stoljeća, žene su pravo glasa ostvarile na Novom Zelandu 1893. godine. Zanimljivo je da su mnoge zemlje morale čekati na Prvi svjetski rat kako bi žene ostvarile pravo glasa, uključujući SAD 1920. godine, Veliku Britaniju 1928. godine, pa i SSSR i Njemačku.

U BiH, pravo glasa za žene postalo je načeta tema 1921. godine, međutim, tek su 1945. godine žene u Jugoslaviji dobile puni politički angažman na izborima što je bila velika prekretnica u borbi za ravnopravnost.

 

Neki dijelovi svijeta nisu išli tako brzo. Na primjer, Švicarska je 1959. godine na referendumu odbila prijedlog da žene dobiju pravo glasa, a tek 1971. godine je to pravo postalo stvarnost. U Liechtensteinu žene su pravo glasa ostvarile tek 1984. godine. Ove priče svjedoče koliko je dug put bio za ostvarenje osnovnog ljudskog prava za žene: pravo da biraju i budu birane.

8. mart danas nije cvijet

Iako je, naravno, lijepo biti prepoznat i cijenjen, 8. mart nije samo dan kada žene primaju cvijeće. To je dan kada se prisjećamo svega što su žene postigle, dana kada podnosimo zahvalnost za one koje su bile prije nas i koje su otvorile vrata koja danas možemo proći. To je i dan kada podsjećamo društvo na neostvarene ciljeve, na nejednakost koja još uvijek postoji i na činjenicu da ravnopravnost nije samo cilj, već proces.

 

Iako društvo napreduje još uvijek postoje područja u kojima se žene suočavaju s nejednakim pristupom bilo da se radi o obrazovanju, zapošljavanju ili ravnoteži između privatnog i poslovnog života. 


Zašto danas u BiH slaviti 8. mart više nego ikad?

Danas, u Bosni i Hercegovini, 8. mart ima dublje značenje nego ikad. Ovaj dan nas podsjeća na nevjerovatne korake koje su žene napravile kroz historiju, ali i na borbu koja još traje. Nažalost, danas se suočavamo sa stvarima koje nisu samo zabrinjavajuće... femicid, nasilje nad ženama i nejednakosti koje i dalje oblikuju svakodnevnicu.

 

„Slaviti“ 8. mart u današnjem kontekstu znači mnogo. To je dan kada slavimo našu smjelost da se suočimo sa nepravdom i da otvoreno govorimo o problemima koji nas pogađaju. Femicid je, nažalost, nešto što još uvijek previše često dominira vijestima u BiH. Svaka žrtva femicida, svaki čin nasilja, svaka situacija u kojoj žena nije zaštićena, poziv je za akciju, poziv da ne okrenemo glavu.

Ni una menos!

 

* * *
Naslovna fotografija: unsplash.com

Mostar je ovog vikenda ponovo bio epicentar adrenalina, emocija i spektakularnih skokova, Red Bull Cliff Diving Svjetska serija stigla je do pretposljednje stanice u sezoni, a grad na Neretvi ugostio je najbolje svjetske skakače i skakačice.

Nakon tri runde održane u četvrtak i petak, koje su ponudile spektakularne skokove, uzbuđenja, preokrete i neizvjesnost, subota je bila rezervisana za četvrtu završnu rundu stanice u Mostaru. 





Nakon toga uslijedila je parada skakača i skakačica, koji su u čamcima na Neretvi pozdravili publiku, a spektakl su dodatno podigli padobranci Red Bull Skydiving tima Marco Waltenspiel i Marco Fürst gdje su izveli skok iz aviona i proletjeli ispod luka Starog mosta.







Žene su skakale s visine od 21, a muškarci s 27 metara, a posljednja stanica sezone na rasporedu je 19. septembra u Bostonu. 

Još jedna nezaboravna stanica Red Bull Cliff Diving Svjetske serije održana je u Mostaru, a za pobjede su se pred mnogobrojnom publikom izborili Rhiannan Iffland i Constantin Popovici. 





Nezaustavljiva Iffland   

U ovu rundu su kao vodeći ušli Australka Rhiannan Iffland i Constantin Popovici. Četvrtu rundu je pred mnogobrojnom publikom u Mostaru, ali i gledaocima pored malih ekrana, odličnim skokom otvorila Kolumbijka Isabel Perez, debitantkinja u Red Bull Cliff Diving Svjetskoj seriji. 





Takmičenje u ženskoj kategoriji je ponudilo brojne atraktivne skokove, a svoju dominaciju još jednom je potvrdila Rhiannan Iffland. Stala je na platformu, uživala u trenutku i energiji, potom je zatražila i dobila gromoglasnu podršku publike, a onda je izvela fantastičan skok. 







Time je upisala novu pobjedu, ali i osigurala devetu vezanu titulu u Red Bull Cliff Diving Svjetskoj seriji na pretposljednjoj stanici sezone. Trofej kralja Kahekilija će joj biti dodijeljen u Bostonu. Na podijumu su joj se pridružile sunarodnjakinja Xantheia Pennisi i Amerikanka Kaylea Arnett. 





"U šoku sam trenutno, ne mogu vjerovati da sam ovdje u Mostaru osigurala titulu, to je potpuno ludo. U Bostonu ću maksimalno uživati. Godina je bila teška, nisam znala kako će se stvari odvijati zbog manjeg broja stanica. Nevjerovatan je osjećaj osvojiti titulu na pretposljednjoj stanici, naporno sam radila za ovo, a sada uživam u tome", izjavila je Iffland. 

Prije skoka je pokazala emocije dok je stajala na platformi. "Da, bilo je ludo. Imam ritual koji prolazim u glavi. Bilo je i malo suza, osjećala sam zahvalnost zbog svega što radim i života koji živim kroz svoj sport i Red Bull Cliff Diving Svjetsku seriju. Bilo je sjajno, sve vas volim", dodala je Australka. 




Pobijeda Popovicia uprkos povredi  

Muškarci su također impresionirali publiku svojim vještinama i odvažnim skokovima, a pobjeda je zahvaljujući gotovo savršenom skoku i uprkos problemu s povredom noge pripala Popoviciju. Rumun je slavio ispred Amerikanca Jamesa Lichtensteina i Francuza Garyja Hunta. 





Za najbolji skok je izabran onaj koji je izveo Andrea Barnaba. "Osjećao sam bol tokom prošle sedmice, tako da nisam znao šta mogu očekivati ovdje. Uopće nisam trenirao, osim današnjeg skoka s 20 metara. Osjećaj je bio dobar, ali sam prilikom skoka u četvrtoj rundi ponovo istegnuo mišić, tako da sam sretan što prethodno nisam trenirao. Čuvao sam svoje tijelo i računao na svoje iskustvo. Fokusirao sam se, ostavio sve po strani i uradio ono što znam", kazao je Popovici. 





On je u dobroj poziciji da se na posljednjoj stanici sezone bori za titulu. "Šta je najgore što se može dogoditi? Otići ću tamo i odraditi svoje skokove. Teško je, Gary ima nekoliko bodova prednosti. Oslanjao sam se na druge skakače da će malo 'promiješati' poredak, no razlika je i dalje velika. Ipak, preostala je još jedna stanica do kraja sezone, još četiri runde. Bit će borbe do posljednjeg skoka", istakao je Rumun. 





Grad u ritmu Cliff Divinga  

Mostar je živio od ranih jutarnjih sati, a mnogobrojni Mostarci, posjetioci i turisti uživali su u šetnji i bogatoj gastronomskoj ponudi grada na Neretvi. Također, iz Sarajeva je stigao poseban voz, koji je bio organizovan za posjetu Mostaru i uživanje u spektaklu Red Bull Cliff Divinga. 







Vožnja jednom od najljepših željezničkih ruta u Evropi je protekla u ugodnoj atmosferi uz zvuk gitare i osvježavajući energetski napitak Red Bull. 

Program u Mostaru otvoren je nastupom "kraljice sevdaha" Hanke Paldum, koja je s platforme postavljene na Starom mostu otpjevala svoju pjesmu "Ali pamtim još", što je bio sjajan i prikadan uvod za ono što je publiku očekivalo u nastavku.






 
Za vođenje programa i dobru atmosferu bili su zaduženi Gaga i Stihi iz grupe Helem Nejse, kao i voditelj Zoran Filičić, dok se za muzički ugođaj pobrinuo DJ Soul.

Zabava u Mostaru se nastavila i to na pet lokacija u starogradskoj jezgri, a među njima su Hamam Stage, Ali Baba Stage, Duradžik Stage, Lazy Stage i Bijeli Bar Stage. 

Za one koji su propustili gledati završnu rundu skokova uživo, dostupni su snimci na YouTube i Red Bull TV-u.
 

Foto: Denis Ruvić, Sulejman Omberbašić