Kad krene googlanje praktičnog i pristupačnog švedskog giganta (ne mislim pritom na H&M) zvanog Ikea, otvori se mali milion informacija: od povijesnih činjenica vezanih za nastanak firme i njenog osnivača, bivšeg prodavača šibica, preko pikanterija o bivšim zaposlenicima, do informacija o ekološkoj osviještenosti i reciklaži ili povijesnom razvoju danas prepoznatljivog žuto-plavog loga.

Asocijacije na Ikeu svakako su praktičnost, funkcionalnost, pristupačne cijene i skandinavski dizajn, ali kako je sve počelo? Navodno je njen osnivač, Ingar Kampard (30 ožujka 1926), počeo na način da je sa 17 godina prodavao šibice, kemijske olovke, novčanike i sitni namještaj. Tvrtku je osnovao u Smalandu u Švedskoj 1943., i nazvao je IKEA, što je akronim njegova imena, prezimena, farme gdje se rodio, Elmtarid i sela gdje je proveo djetinjstvo, Agunnaryd. Isporuke je obavljao biciklom, ali kako je uspješnost rasla, proizvode koje je počeo oglašavati u lokalnim novinama bi natovario i razvozio kamionom za isporuke mlijeka.  

Do 1945.godine oglasi koje je objavljivao prerasli su u prvi katalog.  

“Poboljšati svakodnevni život što većem broju ljudi“ moto je i vizija firme koja je od spomenute 1926. godine do danas, prerasla iz male firme koja se bavi obradom drveta na jugu Švedske, u jednu od vodećih firmi na svjetskom tržištu za proizvodnju namještaja. Unatrag posljednjih 5 godina priča o Ikei zahvatila je i naše prostore, a priča je vrhunac doživjela 21.kolovoza, kada je na 38 000m2 otvorena u Zagrebu. Osim standardnog kućnog namještaja, poput kreveta ili stolova i stolica, vremenom se ponuda proširila i na uredski namještaj i namještaj za uređenje dječjeg prostora, ali i balkona i sitnih kućnih potrepština: lampe, ogledala, ukrasni jastuci, vaze, okviri za slike, satovi, dekorativne kutije i sl.

Osim izborom od puuuno artikala, oduševljenje izaziva pakiranje proizvoda. A priča o pakiranju veže se za danas već kultni Lovet stolić. Među prvim kupcima tog stolića bio je Ikein dizajner Gillis Lundgren, koji ga je nakon posla htio prevesti kući, ali mu nije stao u prtljažnik ili popularni gepek. Da pojednostavi stvar, skinuo mu je noge. Njegova ideja natjerala je Invara i ekipu da počnu razmišljati o praktičnijem pakiranju namještaja. 1956. godine IKEA je počela testirati svoj koncept flat packaginga. Bilo je očito da takva pakiranja smanjuju troškove ali i oštećenja prilikom transporta, smanjuju potrebni prostor za skladištenje kao i potrebu za radnom snagom.

Sastavljanje namještaja prema principu ‘uradi sam’ postalo je integralni dio IKEA poslovnog modela. Vjerujem da ste naišli na ovu fotografiju.

Danas se IKEA može pohvaliti sa preko 300 prodajnih mjesta, širom svijeta, ne uključujući ogromnu potražnju njihovih artikala putem interneta.

Prilagođava se IKEA trendovima, tako u okviru firme postoji tim stručnjaka koji na godišnjem nivou obilazi veliki broj kućanstava, praveći uvid u to šta je ljudima najpotrebnije i kako mogu poboljšati postojeće proizvode. Nakon toga, ovaj tim vrijedno radi na tome da stvori što praktičniji, ljepši i kvalitetniji proizvod. Između ostalog, bitnu ulogu u ovoj proizvodnji ima i sam materijal od kojeg se namještaj pravi. „Uvijek se trudimo napraviti od manje resursa, više“. Svi materijali koji se koriste su uglavnom prirodni i najčešće zgodni za reciklažu i obnavljanje. Time se, opet, uspješno održavaju niske cijene i ekološka svijest. Najčešće se pri proizvodnji koriste juta, pamuk, bambusovo drvo, lan i PET plastika, što je ujedno i najpogodnija plastika za reciklažu.

Svijest o važnosti reciklaže, štednje energije i smanjenju zagađenja vode i zraka promovira i kroz projekt „People & Planet Positive“. Tako su svi rasvjetni proizvodi počeli uključivati LED tehnologiju, koja u velikoj mjeri štedi struju i energiju potrošača.    

Zatim, samo za godinu dana je postavljeno 550 000 solarnih panela širom svijeta na Ikea objekte, kako bi se smanjili i troškovi same firme. Materijali za izradu proizvoda su zamijenjeni  onim koji spadaju u kategoriju tzv. „ održivih izvora“. To znači da pri njihovom nabavljanju i korištenju, izvori nisu trajno uništeni ili osiromašeni.

Prema nekim podacima, Ikein katalog druga je najčitanija i nakon Biblije, najrasprostranjenija knjiga na svijetu!  Upravo taj katalog, debljine 8mm, težine 400grama,na 28 različitih jezika, zadnjih dana je glavni glumac u videu kojeg je objavila IKEA, a priča o neizbježnoj bliskosti tradicionalnih formi. Taj isti katalog, u kojem će inspiraciju naći i oni manje maštoviti, kroz godine je mijenjao izgled, uvijek odražavajući trenutne trendove, što već I sama naslovnica svjedoči.  

{gallery}2014_10/ikea/ikea_naslovnice{/gallery}

Procijenjena vrijednost neto bogatstva Ingvara Kamprada kreće se u rasponu od 3,3 milijarde dolara do 53,1 milijarde, zavisno od toga da li se Ikea računa kao njegovo vlasništvo ili kao vlasništvo njegove fondacije.  Ni ove sume nisu pomogle da sredinom kolovoz 2010.godine svjetlo dana ne ugleda knjiga “Istina o Ikei”, odnosno “Sanningen om Ikea”, samo jedna u nizu knjiga o razotkrivanju poslovne politike i odnosa prema radnicima u velikim korporacijama. Autor knjige, Johan Stenebo godinama je bio visokopozicionirani menadžer Ikee, desna ruka Ingvara Kamprada i iz neposredne blizine je doživljavao višeslojnost ovog po koječemu jedinstvenog poduzetnika.

Do objave ove knjige Ikea je imala nepoljuljan imidž, a priča o njezinom vlasniku Ingvaru koji ju je osnovao daleke 1943. godine i od tada navodno sjedi na istoj stolici, iako je u međuvremenu postao milijarder, obišla je svijet. Ugledni američki magazin Newsweek opisao je Ikeu kao “prototip teflonske tave” jer se “niti jedna optužba ne lijepi za njih”. Ingvara se smatra običnim čovjekom koji živi skromno, koji je poput svog namještaja, jednostavan, pošten i pomalo drven. Navodno još ima 30 godina staru sofu «Klippan», zajedno sa legendarnom policom za knjige «Billy», što ne prikazuje samo njegovu skromnost nego i dugotrajnost Ikeinog namještaja.

 

Naslovnica knjige o Ikei (lijevo), Ikenin osnivač (desno)

Stenebo tvrdi da 88-godišnji Šveđanin ne zazire od luksuza, ne mari pretjerano za fair trade i prije svega je beskrajno sumnjičav, pogotovo prema svemu što nije Švedsko.

Navodno sumnjičavost ide toliko daleko da visokopozicionirana mjesta u koncernu popunjavaju isključivo Šveđani i to po mogućnosti iz vlastitog sela. Za tvrtku koja živi od globalnog imidža je zapanjujući podatak da, kako tvrdi Stenebo i u prekomorskim podružnicama na istaknutim mjestima radi osoblje iz Švedske.
'Uprava Ikee nema povjerenja u osobe drugačije boje kože, kulture ili koji govore nekim drugim jezikom', tvrdi Stenebo

Stanebo navodi i iluziju o švedskom proizvođaču kao ekološki svjesnoj tvrtki. 'Tvrdim da jedna trećina drva koje Ikea koristi za svoj namještaj potječe od ilegalne sječe u Kini', kaže Stanebo, koji zaključuje kako Ikea svoj imidž ekološki svjesnog proizvođača gradi na pogrešnim informacijama o zajedničkim projektima, između ostalog i s Greenpeaceom. Kaže i kako se perje gusaka koje završi u jastucima “Gosa” i poplunima “Mysa” čupa sa živih gusaka. Sve tepihe iz serije “Barnslig” navodno rade djeca u Pakistanu.

Obrušio se ogorčeni Johan i na Kampradove sinove Mathiasa i Petera. Starijeg Petera, koji će jednoga dana naslijediti oca, opisuje kao “nesposobnog rasista”, kojeg ako bilo tko usudi kritizirati zbog njegovog šovinističkog ponašanja patrijarh Ingvar odmah ušutka. Optužuje i kako u Upravi direktora postoji i nepisano pravilo - odanost Ingvaru do smrti. Navodno Ingvar pomno nadzire svaki pedalj svoje kompanije, a špijuni u njoj mogu ga navodno kontaktirati u svako doba u njegovom domu putem telefona i faksa.

Stenebova izjava kako iskreno voli svog bivšeg šefa i divi mu se kao “poslovnom geniju”, te kako je siguran da mu je njegova knjiga na noćnom ormariću ukazuje da je bijes vjerojatno izazvan povrijeđenim ponosom čovjeka koji je možda želio zauzeti mjesto Petera Kamprada koje mu ipak nije pripalo. Odjel za odnose s javnošću iz Ikee objavio je kako je Stenebova knjiga samo “stajalište privatne osobe” te su odbili komentirati detalje. Očekivano, nije se naravno oglasio niti sam Kamprad.

E sad, ja sam u zagrebačkoj Ikei našla mešto što, ne da nije švedsko, nego je...mostarsko! :) Daria Kuljić, Deputy Store Manager, je brzo i jednostavno (u duhu firme za koju radi) odgovorila na par mojih pitanja.

Prvo i osnovno, kako si iz Mostara došla u Ikeu?! (pri tome ne mislim u shopping u IKEA-i) :)

U IKEA-u sam došla preko relacije Mostar- London – Zagreb. Naime, 1993 sam otišla u London, samo na godinu dana, malo da poradim na svom engleskom. No ta godina se protegla na 17 godina života u Londonu, gdje sam u međuvremenu završila studij modnog dizajna na University of Arts London i počela da radim za GAP, čuveni američki retail brend, kao Store manager u centralnom Londonu. Krajem 2009 se rodila moja mala nećakinja, Brigita (švedsko ime!!!), i jednostavno sam shvatila da je vrijeme da se vratim doma jer nisam željela da propustim njeno odrastanje. Istovremeno mi se ukazala prilika da preko franchise partnera sudjelujem u otvaranju GAP-a u Zagrebu u Arena centru. Ponuđena mi je pozicija Voditelja, tako da sam se krajem listopada 2010 preselila u Zagreb.

Natječaj za IKEA-u je izašao u travnju 2011 i ja sam se prijavila najviše iz radoznalosti, a također je i bila u pitanju i opklada između mog rođaka i mene. Ja sam željela da prođem kroz regrutacijski proces najviše iz radoznalosti, bez nekih velikih očekivanja, a on je bio obijeđen da ću dobiti posao. I tako je išao jedan krug, pa drugi krug,... peti krugi i meni je ponuđena pozicija Deputy Store manager-a. Ja sam uživala u cijelom procesu, ali kad pomislim da sam odabrana među 523 prijavljene osobe za ovu poziciju- nije loša statistika!!! Počela sam sa radom 01.03.2013, upoznala fantastične ljude i krenula u jednu novu avanturu...

Kad pročitam da si ti  Deputy Store Manager u Ikea  Hrvatska zamislim kreativan i dinamičan posao.  Što je točno tvoj posao/kako izgleda jedan tvoj radni dan?

Ja sam Deputy Store manager ali trenutno obavljam i posao Sales manager-a naše robne kuće. Moram da priznam da obožavam svoj posao. Obožavam raditi s ljudima, imam priliku svaki dan naučiti nešto novo. Zajedno sa našim Store manager-om sam odgovorna za vođenje i razvoj naše robne kuće na lokalnom tržištu u skladu s IKEA vizijom, poslovnom idejom i idejom u vezi s ljudskim resursima. Cilj nam je izgraditi jaku poziciju na lokalnom tržištu i povećati konkurentnost. Ono što je meni jedan od najvažnijih fokusa je da  naša radna sredina živi u skladu  s IKEA vrijednostima, i da njegujemo IKEA kulturu među zaposlenicima. Nijedan moj radni dan ne izgleda isto. Početkom tjedna se trudim obaviti sve sastanke, planiranje i razgovore. Vikendi su rezervirani za rad s kupcima, što je i najinteresantniji dio mog posla. IKEA je donijela nešto novo na hrvatsko tržište i svijesni smo da treba vremena da naši posjetitelji prihvate koncept u koji vjerujemo i koji je prihvaćen diljem svijeta.

Tragajući za informacijama o Ikei, našla sam hrpu zanimljivih podataka. Daj nam neku zagrebačku anegdotu, komentar, informaciju :)

Jako je teško odabrati. Kao što sam rekla donijeli smo nešto novo, kao na primjer naš Mass recruitment, gdje smo podigli standarde kada je u pitanju zapošljavanje. U našoj robnoj kući će te naći najviše ideja za Vaše balkone. U robnoj kući obično izlažemo tri seta balkona, a u našoj robnoj kući imamo ih čak 17. Smaland, jedina registrirana dječja igraonica u Hrvatskoj...

Jeste osjetili navalu kupaca iz susjednih zemalja, BiH ili Srbije? Kupuju li samo stvari praktične za prebacit bez „peglanja“ na granici ili okupirana zadnja sjedišta auta i procedure na graničnim prijelazima nisu kočnica?

Vikendom dominiraju posjetitelji iz susjednih zemalja. Jako puno posjetitelja dolazi osobnim automobilom, a navodno postoje organizirane autobusne linije, kao što je nekada bilo za Graz. Drago nam je da smo postali regionalna destinacija i da posjetitelji dolaze u potrazi za inspiracijom za svoj dom. To nas dodatno motivira.

Imaš li ti svoj omiljeni ikea komad ili si sita svega?

Trenutno uživam u ova tri proizvoda:

Nije moguće da se zasitiš, jer svaki mjesec dolazi nešto novo.

Trenutno smo svi u velikom iščekivanju naše božićne kolekcije, koja je svake godine hit među posjetiteljima diljem svijeta. Vidjet ćemo kako će reagirati hrvatsko tržište.

***

Švedski gigant je po mnogo čemu pionir: od rekordnih brojki koji se vežu za parking mjesta, mesne okruglice ili prodate čaše do nevjerojatno kreativnih  suradnji i reklama. Tako je suradnja Ikee i Airbnb-a u Ikeinom dućanu u Sydneyu 31.kolovoza omogućila noćenje na aerodromu za samo 12 australskih dolara, po uzoru na film "500 days of summer".

Ikea je na ideju došla zajedno s društvom Airbnb, specijaliziranom u posredovanju iznajmljivanja privatnih prostora za smještaj uz proviziju. Gosti su mogli izabrati između tri vrste soba - rustikalno šarmantne, urbane ili moderno elegantne.

Ipak, nije Ikea uvijek dio jeftinog aranžmana. Svjedoči tome transformacija IKEA namještaja u umjetnička djela, isprepletena s oblicima složenim od LEGO kockica transformirali su IKEA namještaj u umjetnička djela ispreplićući ga s oblicima složenim od Lego kockica. No nije sve tako jednostavno kako izgleda...

Izložba predstavljena (opet) u Sydneyu donosi šarolika umjetnička djela s unikatno iskorištenim namještajem i kockicama brendova IKEA i Lego, oboje poznatih po svojoj lakoći slaganja i kombiniranja. Na taj način premostili su razmak između kreativnosti i praktičnosti. "Oba su imena predmeti žudnje koji zahtijevaju slaganje", rekli su umjetnici  Claire Healy i Sean Cordeiro o odabranim brendovima. "Lego predstavlja ime s kojim smo odrasli, snove i maštanja djeteta, dok IKEA namještaj predstavlja upravo to u odraslom svijetu."

No iako ove šarolike skulpture privlače pozornost svojom razigranošću, pažljiviji pogled ipak otkriva nešto dublje i prijeteće. Sve su životinje isprepletene s namještajem na način da su "priklještene" uz njega u nemogućnosti bijega. Velika tema kojom se bave umjetnici je način na koji mi kao ljudi manipuliramo svime što nas okružuje i želimo ukrotiti prirodu što često ostavlja razarajuće posljedice.

{gallery}2014_10/ikea/ikea_logo{/gallery}

Kako sam još negdje na početku teksta rekla, mali milion je informacija koje se daju naći o Ikei. Bitnih i nebitnih, li svakako zanimljivih. Evo nekih:

• Zbaszynek u Poljskoj dom je najvećoj Ikeinoj tvornici za obradu drva. Na godinu proizvedu 30 milijuna stolova, radnih stolova i ormara.
• Ikea je u posljednjih 30 godina prodala više od 40 milijuna polica za knjige "Billy". Svaki tjedan Ikeana automatizirana proizvodnja proizvede 130.000 polica "Billy", a jedna polica iste marke proda se  svakih 10 sekundi!
• Na Ikeine proizvode otpada 1% cjelokupne proizvodnje drveta u svijetu.
• Procjenjuje se da je svako peto dijete u Velikoj Britaniji začeto na Ikeinim madracima, budući da ih je od 1987. godine prodato 12, 6 miliona!
•  Ikein jedini dobavljač iverice, švedski Hultsfred, godišnje obradi 13.600 tona piljevine.
• Najveća Ikeina prodavnica na svijetu se nalazi u Stokholmu, zauzima površinu od 181.000 kvadratnih metara, što je veće od 10 američkih nogometnih igrališta.
• Postoji određena logika u čudnim imenima Ikeinih proizvoda zbog brojeva budući da je njen osnivač Ingvar Kamprad disleksičan. Kad smo kod imena, kažu da Ikein tapacirani namještaj naziv dobiva po švedskim mjestima, stolice po muškim imenima (švedski naravno), namještaj za vrt po švedskim otocima, zavjese po ženskim imenima.
• Ikea svake godine dostavi 243 miliona kubnih metara različitih proizvoda, što stane u ukupno 9 000 olimpijskih bazena.
• Ikea gradi sopstveni gradić pored Londona, koji će imati prodavnice, škole, pozorišta, hotele i stanove za 6.000 ljudi.
• Ikea jejedna od rijetkih firmi koja je u svojoj reklami imala gay par.

Dosta o Ikei.  Zaključit ću vlastitom wishlistom. I to skromnom skraćenom verzijom.

{gallery}2014_10/ikea/martina_wishlista{/gallery}

Hvala na pažnji, vidimo se u Ikei ;)

 

U Tuzli je izgrađena kuća koja dokazuje da arhitektura može biti i utočište i nada, a sada je prepoznata i na svjetskoj sceni.

Roditeljska kuća u Tuzli, projekat studija Normal Laboratorija, našla se na ovogodišnjoj longlisti Dezeen Awards za 2025. godinu, jednom od najutjecajnijih međunarodnih priznanja u arhitekturi i dizajnu. 

U konkurenciji od preko 4.300 prijava iz 89 zemalja, upravo je ovaj bh. projekat izdvojen među najbolje u kategoriji leisure & wellness. Ovaj uspjeh ne predstavlja samo arhitektonsko priznanje, već i potvrdu da ideja nastala iz empatije i potrebe zajednice ima univerzalnu snagu.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by normal laboratorija (@normal_laboratorija)

Roditeljska kuća u Tuzli nastala je na inicijativu udruženja Srce za djecu oboljelu od raka, s ciljem da pruži dostojanstven i siguran smještaj mališanima na liječenju i njihovim porodicama tokom terapija na Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli.





Arhitektonski zadatak bio je istovremeno zahtjevan i dirljiv: osmisliti prostor koji neće biti hladan institucionalni objekt, već mjesto nalik domu. 

Rezultat je objekat koji gotovo lebdi iznad prirodnog terena i time čuva postojeću vegetaciju. Takvo rješenje podsjeća na tradicionalnu bosansku sojenicu, dok istovremeno unosi savremenu prostornu dinamiku.

Kuća je koncipirana kroz četiri volumena sa prepoznatljivim kosim krovovima, čime se razbija masivnost građevine i stvara osjećaj intimne, domaće atmosfere. 

U njoj se nalazi pet stambenih jedinica, zajednička kuhinja i trpezarija, igraonica za djecu te prostori za podršku porodicama.

Velika pažnja posvećena je i energijskoj efikasnosti: orijentacija prema jugoistoku omogućava maksimalno korištenje prirodne svjetlosti i pasivnog grijanja, dok zeleni krov i ventilirana fasada doprinose održivosti objekta. 

Prozori i otvori pažljivo su raspoređeni kako bi omogućili povezanost s okolinom i pružili osjećaj mira i otvorenosti.




 Materijali korišteni u izgradnji birani su zbog svoje izdržljivosti, prirodnosti i ljudske mjerljivosti, stvarajući prostor koji nije samo funkcionalan, nego i topao.



Roditeljska kuća u Tuzli već je ispunila svoju najveću svrh pružila je utočište, toplinu i dostojanstvo porodicama u najtežim trenucima.

 Sada, prizananje i na međunarodnoj arhitektonskoj sceni potvrđuje vrijednost projekta i njegovu snagu da inspiriše i izvan granica Bosne i Hercegovine. Nakon objave longliste u septembru, shortlist će biti poznat u oktobru, dok će pobjednici ovogodišnjih nagrada biti proglašeni krajem novembra.
 

Foto: Normal Laboratorija