TEKST: Nevena Divčić
DATUM OBJAVE: 17.11.2023.
Na inicijativu bh. influencera Mirze Mustafagića pokrenuta je akcija prikupljanja sredstava za onkološko i hematološko odjeljenje Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli.
Vjerujemo da ste i sami upoznati sa ovom akcijom koja je dobila veliki interes javnosti, pokazala empatiju i rezultirala prikupljanjem materijalne pomoći u kojoj su se Mirzi pridružili kreatori sadržaja i influenceri iz Bosne i Hercegovine.
“I ti MOŽEŠ BITI TA OSOBA” akcijom prikupljeno je 90.000 KM za samo 48 sati. Ovoj akciji pridružili su se i brojni pojedinci, kao i kompanije koje žele ili već jesu pružile svoju podršku.
Već smo i ranije pisali o sjajnim pojedincima, fondacijama i udruženjima koji pomiču granice kada govorimo o aktivnostima koje pridonose fizičkom i mentalnom zdravlju te nismo mogli odoljeti da s Mirzom ne razgovaramo o svim detaljima pokretanja ove akcije, izazova s kojima su se on i saradnici suočili, ali i o koracima koji su sada pred njima.
Naime, ova akcija je još jedan sjajan primjer da influenceri kroz svoj rad i mrežu ljudi mogu biti nositelji pozitivnih promjena te igrati važnu ulogu u kreiranju ljepšeg okruženja, kao i da društvene mreže mogu biti mjesto aktivnog djelovanja, inspiracije, dijeljenja važnih poruka i umrežavanja.
Novi cilj je prikupiti 250.000 KM, a novac će se nakon obnavljanja UKC-a usmjeriti onkološko - hematološkim odjeljenjima u Zenici, Mostaru i Banja Luci.
Tačnije, ustanovama koje su u proteklom periodu pružale podršku liječenju onkoloških pacijenata iz Tuzle, unatoč svojim finansijskim izazovima.
Kako je počela ova priča?
Ideja je nastala na putu između Beograda i Tuzle, kad sam se vraćao kući sa poslovnog puta, navečer u 22h. U tom vremenu kada putujem inače jako dosta razmišljam, prije svega o poslovnim stvarima, ali ovaj put je bilo drugačije, razmišljao sam kako pomoći svojim sugrađanima. Istu noć kada sam došao kući, poslao sam svojim kolegama glasovnu poruku i svi su zaista odmah potvrdno odgovorili. Već par dana poslije, moja ideja je postala stvarnost i sve ostalo što se desilo, javnost je znala i svaki, doslovno gotovo svaki dio dijelim sa ljudima.
Vjerujemo da je bilo izazovno sve informacije jasno i transparentno predstaviti javnosti. Na koji način ste dobili i prikupili informacije o uslovima u kojim se pacijenti nalaze?
Ja vjerujem osobama koje me prate i iz poruka koje sam dobio se zaista vidjelo da su te poruke iskrene. S druge strane, mi, građani Tuzle znamo da gore nije sjajno stanje. Kontaktirao sam prijatelje, čiji su bliski članovi porodice bili ili su trenutno onkološki pacijenti i prenijeli su mi svoje iskustvo. Brzo nakon toga sam dobio poziv premijera TK i uvjerio se da je stanje i gore od onoga što sam čuo ili pročitao. No, još kratko.
Šta je to što nismo imali priliku vidjeti na društvenim mrežama, a što predstavlja veliki dio ove akcije ili izazove?
Reakcije ljudi online ili offline. Ljudi mi trče u zagrljaj, doslovno, zahvaljuju mi se što sam se upustio u sve to, maloprije na bankomatu mi je prišla jedna zrelija gospođa i sa tako lijepim stavom mi se obratila i sa riječima da je zahvalna za sve i da je sretna pa smo mi mladi preuzeli odgovornost, jer kako ona kaže, bez mladih ništa i složio bih se. O online reakcijama ne mogu ni pričati jer ih je jako puno. Prije kada se na nekom od portala spomenu influenceri, su bile najstrašnije reakcije, ovaj put je to izostalo i bilo je sve suprotno od onoga što smo naučili. Ježim se svaki dan od ljepota naših dobrih ljudi čak i u ovakvoj, teškoj priči. Ali, kao i nebrojeno puta do sada se dokazalo, Bosanci i Hercegovci su najjači kada ih se najviše lomi.
U velikoj mjeri ste određenom broju ljudi dokazali koliku snagu zapravo imaju influenceri kada je riječ o buđenju svijesti i stvaranju pozitivnog uticaja na društvo. Šta su po Vama nužni koraci na koje trebati obratiti pažnju kako bi se kreirale slične akcije?
Izabrati provjerene saradnike sa kojima ćete uči u ovako ozbiljnu priču. Ja sam se odlučio da pozovem sjajnu Fondaciju tuzlanske zajednice koja djeluje već preko dvadeset godina i rade sjajne stvari. Apsolutno moram reći da sam se, žargonski rečeno, tim ljudima popeo na glavu, jer ja razmišljam marketinški, a oni proceduralno, no pomirili smo sve razlike na kraju i sretni smo pa će ovo prerasti u dugogodišnje prijateljstvo.
Da li Vi i ostatak kolegica i kolega, izdvajate određeni trenutak i podršku koju ste dobili tokom ove akcije, a koja je ostavila poseban utisak na vas?
Moram priznati da su reakcije oboljelih ili osoba koje su imale nekog svog ko je bio onkološki pacijent svima nama bile najjači utisak. Kada vam se osobe koje se trenutno bore sa tako teškom bolesti zahvaljuju za ovo, vjerujte mi, to su momenti za naježiti se.
S druge strane, podrška domaćih kompanija je nešto što je mene lično posebno obradovalo kao i razvijanje krugova dobrih namjera, gdje mi pratioci stalno pišu da će oni da kupuju od sada baš u tim kompanijama. Predivno, zaista. Svačija donacija i od osobe od 1KM kao i od Ilijane iz Ljubuškog koja je uplatila 10.000 KM nam je jednako draga i važna, jer je svako odvojio onoliko koliko je mogao i to je sjajno.
S kojim izazovima ste se susreli prilikom organizacije?
Sve je bilo jako izazovno i iscrpljujuće kako emocionalno tako i fizički ali bih sve i opet ponovo i isto. Kada se ovakve stvari dešavaju, loše stvari se brzo zaborave i pamtimo samo ono dobro. Ono što je moja glavna primjedba, kao čovjeka i građanina ove države koji redovno i sebi i svojim uposlenicama plaćam zdravstveno osiguranje, je što se rješavanjem ovih problema ne bave osobe plaćene za ovo, a ne ja niti bilo čija to poslovna obaveza nije, ali smo ljudi, pa osjećao sam moralnu obavezu da to uradim.
Ovo je projekat koji nosi i veliku odgovornost. Kako se nosite s njom?
Sjajno, ja bih rekao. Apsolutno sam svjestan odgovornosti i svega što nosi sa sobom ovakva priča.
Želim poslužiti kao primjer kako se zahvaljujući, ljubavi i poštovanju i iz ljubavi i poštovanja i želje da se nekome pomogne može puno toga uraditi.
Ono što sam jasno rekao Fondaciji je da želim da se svaka konvertibilna marka iz ovog projekta prikaže javno gdje je otišla, što ćemo sigurno na press konferenciji i učiniti, nakon završenog posla.
Koji je vaš naredni korak u ovoj akciji?
Realizacija projekta. Slijedi uređenje i pripremanje projekta koje je već Deling invest počeo sa mijenjanjem instalacija i postavljanjem prostora, kako bismo Fondacija i ja mogli ući u prostor koji ćemo opremiti. Slijede nabavke medicinske opreme za koju smo dobili specifikaciju od UKC Tuzla, ali i uređenje prostora sa donacijama sponzora. Ono što ja vjerujem da će izaći iz okvira kampanje “I ti možeš biti ta osoba” je da ćemo zahvaljujući sjajnim privrednicima najviše iz Tuzlanskog kantona ali i cijele BiH je da ćemo nadam se uspjeti urediti i cijeli onkološki odjel koji može primiti do trideset pacijenata.
* * *
Naslovna fotografija: Privatna arhiva
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Na 14. Branding konferenciji razgovarali smo o pažnji, povjerenju, algoritmima, vještačkoj inteligenciji i idejama za koje vrijedi rizikovati.
Možete isplanirati kampanju do posljednjeg kadra, ali ne možete isplanirati šta će publika s njom uraditi, kome će je algoritam pokazati ni koliko će joj ljudi vjerovati.
Na toj razlici između namjere i priče koja na kraju zaživi počiva Brand New Control, tema 14. Branding konferencije. 
Ovogodišnje izdanje, održano 18. septembra u Olimpijskoj dvorani Zetra, otvorilo je pitanja o pažnji, povjerenju, originalnosti i kreativnom radu u vremenu algoritama i vještačke inteligencije.
Kratka i direktna pitanja postavili smo ljudima koji te promjene svakodnevno oblikuju kroz vlastiti rad. Zanimalo nas je ko danas kontroliše priču, šta je brendovima izmaklo iz ruku i kako prepoznati ideju za koju vrijedi rizikovati.
Njihovi odgovori otkrivaju gdje danas završava kontrola, a počinju povjerenje, rizik i ideje koje se ne mogu svesti na formulu.
Za Amnu Džambić Branković, suvlasnicu agencije Via Media, ideje za koje vrijedi rizikovati često su upravo one koje ne dobiju jednoglasno „da“.
„Uglavnom su to ideje oko kojih se ne slažemo svi, ideje koje nam ne daju mira, koje nam ne daju spavati i kojima se uvijek vraćamo.“
Ali rizik ne znači i potpuno prepuštanje odluke tehnologiji. Kada smo je pitali koji dio kreativnog rada nikada ne bi prepustila vještačkoj inteligenciji, Amna je povukla vrlo jasnu granicu.
„Uvijek kažem da su ljudi front office, a AI back office. Ono što ne možemo prepustiti AI-ju je konačna odluka, jer ipak ljudi najbolje znaju emociju i način na koji se mogu približiti drugim ljudima.“
Na ideju kao početnu tačku nadovezuje se Sean Poropat, vlasnik i glavni kreativni direktor Studija Sonda. Za njega je danas zapravo lakši dio imati ideju. Teže je učiniti da ona zaista zaživi.
„Ideje danas imamo svi. Mi jesmo ljudi. Lako je imati ideju, međutim, puno ju je teže ostvariti. Veliku ideju ne morate nikome objašnjavati. Ona sama po sebi jeste jasna i postaje dio naše kulture.“
Za Mirana Stambola, Brand Manager za Audi, pitanje šta gradi povjerenje kada kampanja završi zapravo počinje idejom da njen utjecaj ne prestaje završetkom same kampanje.
„Kampanja mislim da nikad ne završi jer iza nje stoje ljudi i proizvodi koji su dio te kampanje i to će ostati sve dok je klijent vezan za taj proizvod.“
Harisa Mujanovića, direktora Bingo Group, pitali smo može li gubitak kontrole ponekad biti dobar za brend i šta se tada može otvoriti kao nova mogućnost.
„Tek kad izgubite kontrolu, vidite koliko vam je brend ustvari jak i definitivno u tom nekom gubitku kontrole nastaju neke nove ideje i izgradnja stvari za koje prije ste možda smatrali u nekom sigurnom okruženju da jednostavno nisu moguće.“
Na samu ideju nove kontrole nadovezuje se Mirela Laković, PR i marketing stručnjakinja.
„Ja mislim da je nova kontrola zapravo usmjerena na nas same. Ako smo pojedinci, ako smo brend, onda na suštinu tog brenda. Mislim da trebamo voditi računa da nas ne ponese ta lakoća i dostupnost koja je danas na svakom koraku. Mislim da je to novi izazov kada je riječ o kontroli.“
A pitanje ko danas zapravo kontroliše priču, brend, publika ili algoritam, postavili smo i Krešimiru Macanu, stručnjaku za strateško i krizno komuniciranje, vlasniku agencije za odnose s javnošću Manjgura.
„Uvijek publika odlučuje na kraju, ali algoritam postaje pametniji od publike. Dakle, algoritam, odnosno sve društvene mreže i svi oni koji, koji konzumiraju dnevno pokušavaju preuzeti kontrolu kako bi onda to prodali brendovima da bi to prodali publici.“
Ovogodišnja 14. Branding konferencija otvorila je pitanja koja kreativna i komunikacijska industrija više ne može odgađati. Na istoj sceni okupila je različita iskustva, stavove i pristupe, ostavljajući publici nove perspektive i ideje za koju vrijedi rizikovati.
Algoritam može prepoznati obrazac.
Za rizik, stav i dobru procjenu i dalje je potreban čovjek. 
Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa Branding konferencijom
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
