TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 22.5.2020.
Pojedini dani i trenuci uza se nosi pojedine arome, mirise i okuse koji u nama bude nostalgiju.
Prisjećanjem najdražih uspomena iz djetinjstva i uživanja u ukusnoj maminoj baklavi dolaze nam prepoznatljivi mirisi oraha, pistacija, kokosa i pomisao da ćemo uskoro uživati uz mnoštvo tradicionalnih slatkih poslastica.
Sa željom da podijelimo ta divna, topla, mirisom oraha natopljena sjećanja, pronašli smo dvije tradicionalne slastice koje vam donosimo u nastavku.
BAKLAVA
Poznata baklava, desert koji se redovito pronađe kao dio svake trpeze tijekom cijele godine, a koju konzumiraju u velikim količinama mnoge obitelji u Bosni i Hercegovini. Uz to, najbolji je izbor kada je u pitanju slastica koja se poslužuje tijekom blagdanskih posjeta i druženja. Hrskava i ukusna, baklava je desert napravljen od slojeva tijesta prekrivenog maslacem i slojevima sjeckanih orašastih plodova. U nastavku donosimo recept i detaljnije upute.
SASTOJCI:
AGDA (sirup):
PRIPREMA:
Trebat će vam posuda veličine 23 cm x 33 cm. Napravite nadjev od orašastih plodova. Stavite orahe i cimet u blender da se samelju. Zagrijte pećnicu na 160°C.
PRVI DIO: Posudu veličine 23 cm x 33 cm premažite s otopljenim maslacem. Položite preko jedan list jufke i ponovo premažite maslacem. Ponovite isti postupak s još deset listova i pazite da svaki list premažete maslacem. Nanesite 3/4 šalice oraha.
SREDNJI DIO: Pokrijte s pet listova jufke i svaki list premažite maslacem, a na kraju pete jufke dodajte 3/4 šalice oraha. Ponovite postupak još tri puta.
ZADNJI DIO: Pokrijte s deset listova jufke, svaki list premažite maslacem, uključujući i završni sloj.
Izrežite baklavu na četiri duge trake, a zatim narežite baklavu dijagonalno, kako biste od jufki napravili dijamante ili oblik baklave. Pecite jedan sat do zlatno smeđe boje, a u međuvremenu napravite agdu.
AGDA:
U posudu dodajte šećer, limunov sok, vodu i med te kuhajte dok ne dođe do tačke vrenja. Kuhajte još oko tri minute na nižoj vatri, a nakon toga, maknite agdu s vatre i stavite na stranu. Nakon što se baklava ispeče izvadite iz pećnice i odmah prelijte agdom. Ostavite da se natapaju najmanje šest sati ili preko noći. Za ultimativni užitak, baklavu možete servirati i sa sladoledom.
HURMAŠICE
Hurmašice su praznik za nepce i tradicionalna bh. slastica porijeklom s Bliskog istoka koja se pravi u više raznih varijanti. No, bez obzira koju varijantu popularne hurmašice birate, vjerujemo da će vas, ali i vaše ukućane oduševiti. Po izboru u tijesto se mogu dodavati orasi ili kokos, a recept za koji smo se danas odlučili poseban je po tome što je najjednostavniji, ali i najukusniji. U nastavku donosimo recept i detaljnije upute.
SASTOJCI:
AGDA (sirup):
PRIPREMA:
Pomiješajte maslac, šećer, dva jajeta, brašno i prašak za pecivo. Mijesite lagano 5 minuta dok ne dobijete ujednačenu smjesu.
Uzmite rendalicu i okrenite na dio koji najčešće koristite za usitnjavanje povrća.
Uzmite malu kuglu tijesta i oblikujte ju u valjak, a zatim stavite na rendalicu i pritisnite lagano tako da dobijete šaru/otisak na tijestu. Ponavljajte postupak dok ne potrošite svu smjesu.
Zagrijte pećnicu na 200°C i pecite hurmašice dvadeset pet minuta. U međuvremenu napravite agdu.
AGDA:
Stavite vodu da ključa te dodajte šećer, a zatim miješajte dok se šećer ne otopi te ostavite da ključa tri minute. Dodajte limun i sklonite s vatre. Kada su hurmašice gotove odmah ih prelijte vrućom agdom, a limun rasporedite po hurmašicama. Još samo hlađenje kolača, otprilike dva sata, a onda uživajte u svojoj homemade ukusnoj slastici.
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Lamija Muratagić
Jedan dobro poznat okus, tri sasvim različite pripreme i dvoje ljudi kojima smo namjerno zakomplikovali zadatak. S Eminom Tsiligkros i Nedžadom Elkazom provjerili smo mogu li zatvorenih očiju pogoditi koja se Čokolino ekstenzija krije u svakoj pripremi.
Postoje stvari oko kojih ljudi imaju iznenađujuće čvrste stavove.
Kod Čokolina je to, recimo, redoslijed.
Prvo mlijeko pa Čokolino ili obrnuto? Gust toliko da kašika može stajati ili dovoljno rijedak da posljednji zalogaj praktično popijete? Topao ili hladan?
Vrlo brzo shvatite da ne postoji samo jedan način da se jede Čokolino, ali gotovo svako vjeruje da je njegov pravi.
Zato smo odlučili poznati okus staviti u malo zahtjevniji kontekst.
Pakovanje se ne vidi. Zdjela se ne proučava. A svaka priprema donosi dodatne sastojke i teksture koji mogu odvesti u pogrešnom smjeru.
Ideja je bila jednostavna: ne provjeravamo poznaju li Čokolino, nego mogu li među svim tim tragovima pogoditi koji je korišten u svakoj pripremi.
Pred Eminu Tsiligkros i Nedžada Elkaza stavili smo tri različite pripreme Čokolina, povezali im oči i pustili da okus odradi ostatak. Njihov zadatak bio je prepoznati šta jedu, pogoditi koji je Čokolino korišten i, usput, pokušati ostati pri prvom odgovoru.
Pokazalo se da je ovo posljednje možda bilo najteže.
Prva runda počela je tamo gdje bi vjerovatno počela i većina naših Čokolino priča: s Čokolino Classicom.
Samo što su ga dodaci i drugačija tekstura dovoljno zakomplikovali da tačan odgovor ne bude očigledan.
Krenula su nagađanja. Čokolino Dark? Čokolino Fit? Nešto sa žitaricama? Nešto što „krcka“? Nakon nekoliko pokušaja stigao je reveal i Eminina vrlo iskrena reakcija:
„Čokolino Classic. Mislila sam da znam bolje.“
Poznat okus je bio tu, ali su ga dodaci dovoljno pomjerili da prvi odgovor više ne bude sasvim siguran.
Povez je tada mogao dolje, a razgovor je otišao u puno poznatiji smjer.
Nedžad je Čokolino kao dijete jeo stalno, zatim napravio dužu pauzu. Emina, s druge strane, nije imala neku veliku nostalgičnu reunion priču.
„Meni je bilo prije dvije sedmice. Ja stalno jedem Čokolino.“
To nam je možda i omiljeni detalj cijelog razgovora. Jer Čokolino zaista može biti okus koji vas vraća u djetinjstvo, ali isto tako može biti samo ono što ste doručkovali prošlog utorka.
Tu se možda najbolje vidi i ideja kampanje „Čokolino. Za veliku i malu djecu.“ Nekome je okus djetinjstva, nekome doručak koji i danas bez razmišljanja ulazi u rutinu.
Na pitanje na šta ih je prva priprema podsjetila, jedan odgovor bio je djetinjstvo, drugi topla deka i jesen.
I, naravno, pojavilo se pitanje koje vjerovatno može podijeliti jedan stol brže od bilo kojeg blind taste testa.
Nedžad je otkrio svoj sistem: prvo Čokolino, zatim mlijeko, a volio ga je i zagrijati.
O raspravi o ispravnom redoslijedu ovaj put ćemo se diplomatski suzdržati.
Naša verzija Classica imala je ipak nekoliko dodataka zbog kojih ga nije bilo tako lako pogoditi. Uz Čokolino Classic i mlijeko, u zdjelu su išle chia sjemenke, bijela čokolada bez šećera, orasi, agavin sirup i karamel šećer, dok su kao završni dodatak stigli i Kviki pereci.
To je recept koji najmanje mijenja poznati ritual, ali ostavlja dovoljno prostora da istu zdjelu napravite malo drugačije.
Sljedeća priprema više nije ostavila mnogo poznatih tragova.
Na stol je stigao frape s Čokolino Protein Powerom i odjednom se pitanje promijenilo iz „koji je ovo Čokolino?“ u „čekaj, možemo li Čokolino raditi i ovako?“.
Čokolino Protein Power u tu priču ulazi sasvim prirodno. Bogat je proteinima, s dodatkom whey proteina, a jedan obrok osigurava 34% preporučenog dnevnog unosa proteina. Osnovu čine riža i zob, a može se pripremiti s običnim ili biljnim mlijekom, pa ideja da ga iz zdjele preselimo u blender zapravo i nije veliki zaokret.
Emina je do tog trenutka od Čokolina pravila samo klasičnu kašu. Nakon ove runde već je planirala smoothie. Nedžad je odmah otišao korak dalje i vidio ga u svom proteinskom shakeu.
Za verziju koju su probali Emina i Nedžad korišteni su zobeno mlijeko, Čokolino Protein Power, ekspandirani proso i menta.
Dakle, ako ga želite ponoviti kod kuće, lista je kratka: sve što je potrebno stane u jednu čašu blendera, a rezultat je potpuno drugačiji način da Čokolino uđe u doručak.
Nedžad je već znao gdje bi ga ponovo smjestio:
„Baš mi se svidio protein shake jer stalno pijem proteine, tako da ću sigurno ubaciti to u rutinu.“
Jedan bod za njega u testu. I, očigledno, novi doručak nakon njega.
Treća priprema odmah je promijenila tok razgovora:
„Izvinite, kakav je ovo Čokolino što se jede sa viljuškom?“
Na tanjiru su bile kuglice s Čokolino Plusom, a nakon prvog zalogaja krenuli su cimet, orašasti okusi, Čokolino Dark kao mogući odgovor i, najvažnije, pitanje ima li još.
Čokolino Plus je već u svojoj osnovnoj verziji teksturalno razigraniji član Čokolino porodice: uz čokoladne žitne pahuljice sadrži zobene i kukuruzne pahuljice te hrskavu rižu s čokoladom. U receptu za kuglice zato se posebno dobro slaže s dodatnim slojevima zobi, cimeta i ekspandiranog amaranta.
Ovdje je klasična skala od jedan do pet također prestala biti naročito korisna.
„Moja ocjena za ove bombice je šest od pet.“
Ako ih želite ponoviti, mi smo koristili: zobeno brašno, puter, mlijeko, zobene pahuljice, cimet, karamel šećer, bijelu čokoladu bez šećera, ekspandirani amarant i Čokolino Plus.
Tu se već prilično udaljavamo od ideje da Čokolino mora izgledati onako kako ga pamtimo.
Između Čokolino Classic kaše s dodacima, Čokolino Protein Power frapea i Čokolino Plus kuglica zapravo se nalazi cijela poenta ovog testa: isti ritual ne mora izgledati isto svaki put.
U Čokolino porodici danas su, uz Čokolino Classic, i ekstenzije Čokolino Fit, Čokolino Dark, Čokolino Plus, Čokolino Toffee i Čokolino Protein Power, a naš izbor od tri recepta bio je dovoljan da pokaže koliko različitih pravaca može nastati iz jednog dobro poznatog okusa.
Svaka od njih taj poznati okus vodi u malo drugačijem smjeru. Čokolino Fit ga zadržava uz smanjen udio šećera, Čokolino Dark se oslanja na cjelovito zobeno brašno, kakao i datulje za intenzivniji čokoladni profil, dok Čokolino Toffee spaja zob, datulje i med s okusom karamela i hrskavim dodacima.
Čokolino Plus i Čokolino Protein Power upoznali smo kroz naše recepte, pa se cijeli asortiman lijepo čita kao nekoliko različitih odgovora na isto pitanje: kako danas želite jesti svoj Čokolino?
Na kraju testa Emina i Nedžad nisu izabrali ni istog favorita.
Jednom je pobijedio proteinski shake, drugom slatka varijanta koju bi bez problema ponovo uvela u rutinu.
Što je, kada malo razmislimo, prilično dobar završetak.
Možda Čokolino poznajemo godinama. Samo ga više ne moramo svi jesti na isti način. Za veliku i malu djecu, ali i za sasvim različite rutine, ostaje onaj poznati okus kojem svako može dati svoju verziju.
A na pitanje iz naslova sada možemo dodati još jedno:
Da li biste vi pogodili sva tri?
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
