Ovih dana, na društvenim mrežama se puno pričalo o editorijalima koje potpisuje ovaj bh.fotograf. Naime, uz još par domaćih kreativaca kreirao je editorijale koji su dobili simpatije i svjetske modne publike te su se našli unutar par poznatih modnih publikacija. Hamza Kulenović mladi je fotograf, koji kroz fotografiju pokazuje svoje emocije i kreira nešto drugačije modne fotografije koje donose posebniju sliku o onome što žena jeste. 
U razgovoru s njim, saznali smo što ga inspirira, kako vidi modnu fotografiju, ali i kako su nastali editorijali koji su poslali lijepu sliku o radu bh.kreativaca svijetu.

Kako bi se opisao osobama koje te još nisu upoznale?
Ljudima koji me ne poznaju, najviše bih se volio opisati kroz svoj rad. Ako bih morao da opišem svoj rad, rekao bih da je moj rad stalno na ivici, eksperimentalan i ekspresivan, ali ipak shodan sa vizuelnim potrebama neke sasvim drugačije modne skupine.

Što je po tebi ključno za dobru modnu fotografiju? 
Za dobru modnu fotografiju ljudi trebaju da poznaju modu, i sami sebe. Kad kažem da čovjek treba da poznaje sam sebe, mislim na to da čovjek treba  kroz svoj rad prenositi ono što osjeća, i kako se osjeća. A samo poznavanje mode je neizostavan segment u rastu i razvoju modnih fotografa, jer sam napredak modne industrije iziskuje znanje koje može da to i prati.

Kako se rodila ljubav prema modnoj fotografiji?
Na pitanje kako se razvila ljubav prema fotografiji možda nikad i neću imati precizan odgovor. Ono što ja vjerujem jeste da je ta ljubav od početka tu, kao i sama želja da svijet upozna modu kroz neko moje viđenje.

Gdje pronalaziš inspiraciju? Tko su ti uzori?
Inspiraciju pronalazim u ljudima i dizajnu. Moja najdraža snimanja su proizašla iz ljudskih energija. Također inspiraciju često pronađem i u okolini. Ponekad zbog određene lokacije uradim snimanje. Samo sjedinjavanje s okolinom je veoma važno za moj tim i za mene, iz razloga što nam ta okolina daje potpunu slobodu koja nam treba.

Najdraži projekt?
Moj najdraži projekt, pa rekao bih da su na prvom mjestu kampanja koju sam radio za beogradskog dizajnera Stefana Ristića, i editorial koji smo uradili za SPINNING SHADES magazin iz Berlina.

S kim bi volio surađivati u budućnosti?
U budućnosti bih volio da nađem neke nove mlade dizajnere s kojima bih mogao da ostvarim saradnju. Nemam tendenciju ka velikim dizajnerima, iz razloga što želim da u nekome otkrijem nešto potpuno novo. Također volio bih da radim editoriale za magazine kao što su Vogue Italia, Vogue Ukraine, Vogue Czechoslovakia, Dazed, Document Journal, WSJ i sl.

Što je bila inspiracija za realizaciju editorijala koji su se našli na stanicama SPINNING SHADES i 7Hues magazina?
O editorijalima koje sam uradio u protekla dva mjeseca, bih rekao da sam htio prikazati modu kao jedno veliko polje za igranje. Editorial koji sam uradio sa BiH dizajnerima se referiše prema različitostima unutar modne scene Bosne i Hercegovine. Editorial prikazuje raznovrsnost u paleti realizovanih vizija naših dizajnera.

{gallery}2019/2019-4/sipping{/gallery}

Editorijal koji je objavljen u SPINNNG SHADES magazinu 

Fotografija / Direkcija: Hamza Kulenović
Styling: Hamza Kulenović i Milan Senić
Styling asistent: Amela Ibrahimagić
MUA: Adi Hasić
Hair artist: Nora Pavlak
Model: Ivona Baković
Beauty retouch: Nina Mašić
Odjeća: Amira Pertresi, Milan Senić, PlusMinus Fashion, KalaStore, Armin Ćosić
 

Drugi editorial, prikazuje pak hrabrost i ekscentričnost u modnim odabirima. Igre materijala i uzoraka te igru high street komada poput Mango, Zara, u kombinaciji s vintage komadima - Karl Lagerfeld i YSL. 

{gallery}2019/2019-4/huesmagazin{/gallery}

Editorijal koji je objavljen u 7HUES MAGAZINE 

Fotografija: Hamza Kulenović
Direkcija: Hamza Kulenović i Kosta Miljković
Styling: Hamza Kulenović i Kosta Miljković
MUA/Hair stylist: Kosta Miljković
Edit/Retouch: Luka Ukropina
 

Za crveni tepih Sarah Čerkez nosi kreaciju Marka Fehera i eterne* nastalu od 2,5 metra oštećene eko kože i više od 2.000 ručno povezanih srca.

Više od 2.000 srca za jednu noć u Sarajevu

Prvo vas pogodi odsjaj, gotovo kao optička varka koja ne dopušta da odmah razaznate formu. Zatim se, postepeno, iz tog svjetlosnog prelamanja izdvaja silueta. Tek kada joj se približite, otkriva se da je monolitna, gotovo metalna površina kreacije koju Sarah Čerkez večeras nosi na crvenom tepihu pažljivo konstruisana od više od 2.000 pojedinačnih srca.  




 

Tu počinje priča koju su za 32. Sarajevo Film Festival zajedno ispisali Marko Feher i eterna*. Ne od novog materijala, nego od 2,5 metra oštećene eko kože predviđene za otpad.

Kroz višednevni proces dekonstrukcije, ponovnog oblikovanja i ručnog rada, materijal kojem je prvobitno bio namijenjen kraj dobio je sasvim novu formu. Feher ga je transformirao u hiljade pojedinačnih elemenata, povezanih crvenim koncem, detaljem koji već pripada vizuelnom jeziku eterne*.  



 

Srebrni elementi gusto se preklapaju preko torza i bokova, gradeći reflektirajuću površinu koja pod svjetlom djeluje gotovo poput metalnih ljuski. Konstrukcija ostaje precizna uz tijelo, a zatim se spušta prema crnom, prozračnom volumenu.

Kontrast između čvrste, reflektirajuće konstrukcije i mekog crnog volumena daje kreaciji njenu napetost.

Srce ovdje nije dekoracija  

Motiv srca u kontekstu festivala mogao je vrlo lako ostati na nivou očekivane reference. Ovdje ima znatno dublje uporište.

U Feherovom radu ono već godinama postoji kroz autorski jezik „Ljubav, Љубав, Ljubav“, ideju ljubavi kao univerzalnog jezika koji ne poznaje granice kulture ni pisma.

Za eternu* srce nosi nešto drugačiju, ali blisku simboliku. Govori o trajanju, vječnosti i vrijednosti onoga što ne prestaje biti relevantno nakon jedne sezone.

A onda dolazi Sarajevo.  



 

Srce Sarajeva već decenijama nije samo festivalski simbol, nego vizuelni i emotivni potpis grada koji ga nosi. U ovoj kreaciji isti motiv povezuje tri autorska svijeta: Feherov , eternin i festivalski.

Srce nije stavljeno na kreaciju. Od njega je kreacija nastala.

Kada održivost postane dio konstrukcije  

Moda posljednjih godina o održivosti govori često. Mnogo je intrigantnije kada ona nije tek dodatno objašnjenje proizvoda, nego temelj zbog kojeg on uopće izgleda upravo tako.

eterna* svoj koncept gradi oko lokalno prikupljenih tekstilnih viškova i ostataka iz proizvodnje, preispitujući ideju da materijal gubi vrijednost onog trenutka kada više ne može služiti svojoj prvobitnoj svrsi. Umjesto stvaranja novog, polazi od onoga što već postoji.  



 

Sličan princip dugo je prisutan i u radu Marka Fehera. Dekonstrukcija, transformacija odbačenih materijala, ručni rad i lokalna proizvodnja nisu naknadno uvedeni elementi njegovog dizajnerskog jezika, nego organski dio autorskog pristupa koji dosljedno razvija godinama.

Održivost ovdje nije fusnota kreacije. Ona je ugrađena u njenu površinu.

Od odbačenog materijala do couture forme  

U industriji opsjednutoj novim, ova saradnja počinje upravo suprotno: ne od početka, nego od kraja. Od materijala koji je već bio otpisan.

U tome je možda i najprecizniji komentar ove kreacije. Nastala iz onoga što je trebalo nestati, svoj identitet gradi na ideji trajanja: hiljade srca ne ukrašavaju siluetu. Ona je čine.  



 

Saradnja Marko Feher x eterna* dio je kampanje „Usvojimo nove navike. Iskoristimo otpad!“, koju pokreće CETAP s idejom da ono što je već odbačeno ne mora nužno biti i završeno.

Večeras ta ideja dobija svoju formu na crvenom tepihu.

U više od dvije hiljade srca.  



 
 

Sarah Čerkez u večerašnjem izdanju na crvenom tepihu

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Editorial Photos: Edvin Kalić    
Red Carpet Photos:  Elvir Pandžić  
Model: Sarah Čerkez    
Creative director: Amila Hrustić    
Makeup: Renata Ponjević    
Hair: Ensar Dervišbegović    
Comms: KENSHO Communications & Media    
Kampanja: „Usvojimo nove navike. Iskoristimo otpad!“ / Projekat CETAP    
Powered by: OREA