Ovih dana, na društvenim mrežama se puno pričalo o editorijalima koje potpisuje ovaj bh.fotograf. Naime, uz još par domaćih kreativaca kreirao je editorijale koji su dobili simpatije i svjetske modne publike te su se našli unutar par poznatih modnih publikacija. Hamza Kulenović mladi je fotograf, koji kroz fotografiju pokazuje svoje emocije i kreira nešto drugačije modne fotografije koje donose posebniju sliku o onome što žena jeste. 
U razgovoru s njim, saznali smo što ga inspirira, kako vidi modnu fotografiju, ali i kako su nastali editorijali koji su poslali lijepu sliku o radu bh.kreativaca svijetu.

Kako bi se opisao osobama koje te još nisu upoznale?
Ljudima koji me ne poznaju, najviše bih se volio opisati kroz svoj rad. Ako bih morao da opišem svoj rad, rekao bih da je moj rad stalno na ivici, eksperimentalan i ekspresivan, ali ipak shodan sa vizuelnim potrebama neke sasvim drugačije modne skupine.

Što je po tebi ključno za dobru modnu fotografiju? 
Za dobru modnu fotografiju ljudi trebaju da poznaju modu, i sami sebe. Kad kažem da čovjek treba da poznaje sam sebe, mislim na to da čovjek treba  kroz svoj rad prenositi ono što osjeća, i kako se osjeća. A samo poznavanje mode je neizostavan segment u rastu i razvoju modnih fotografa, jer sam napredak modne industrije iziskuje znanje koje može da to i prati.

Kako se rodila ljubav prema modnoj fotografiji?
Na pitanje kako se razvila ljubav prema fotografiji možda nikad i neću imati precizan odgovor. Ono što ja vjerujem jeste da je ta ljubav od početka tu, kao i sama želja da svijet upozna modu kroz neko moje viđenje.

Gdje pronalaziš inspiraciju? Tko su ti uzori?
Inspiraciju pronalazim u ljudima i dizajnu. Moja najdraža snimanja su proizašla iz ljudskih energija. Također inspiraciju često pronađem i u okolini. Ponekad zbog određene lokacije uradim snimanje. Samo sjedinjavanje s okolinom je veoma važno za moj tim i za mene, iz razloga što nam ta okolina daje potpunu slobodu koja nam treba.

Najdraži projekt?
Moj najdraži projekt, pa rekao bih da su na prvom mjestu kampanja koju sam radio za beogradskog dizajnera Stefana Ristića, i editorial koji smo uradili za SPINNING SHADES magazin iz Berlina.

S kim bi volio surađivati u budućnosti?
U budućnosti bih volio da nađem neke nove mlade dizajnere s kojima bih mogao da ostvarim saradnju. Nemam tendenciju ka velikim dizajnerima, iz razloga što želim da u nekome otkrijem nešto potpuno novo. Također volio bih da radim editoriale za magazine kao što su Vogue Italia, Vogue Ukraine, Vogue Czechoslovakia, Dazed, Document Journal, WSJ i sl.

Što je bila inspiracija za realizaciju editorijala koji su se našli na stanicama SPINNING SHADES i 7Hues magazina?
O editorijalima koje sam uradio u protekla dva mjeseca, bih rekao da sam htio prikazati modu kao jedno veliko polje za igranje. Editorial koji sam uradio sa BiH dizajnerima se referiše prema različitostima unutar modne scene Bosne i Hercegovine. Editorial prikazuje raznovrsnost u paleti realizovanih vizija naših dizajnera.

{gallery}2019/2019-4/sipping{/gallery}

Editorijal koji je objavljen u SPINNNG SHADES magazinu 

Fotografija / Direkcija: Hamza Kulenović
Styling: Hamza Kulenović i Milan Senić
Styling asistent: Amela Ibrahimagić
MUA: Adi Hasić
Hair artist: Nora Pavlak
Model: Ivona Baković
Beauty retouch: Nina Mašić
Odjeća: Amira Pertresi, Milan Senić, PlusMinus Fashion, KalaStore, Armin Ćosić
 

Drugi editorial, prikazuje pak hrabrost i ekscentričnost u modnim odabirima. Igre materijala i uzoraka te igru high street komada poput Mango, Zara, u kombinaciji s vintage komadima - Karl Lagerfeld i YSL. 

{gallery}2019/2019-4/huesmagazin{/gallery}

Editorijal koji je objavljen u 7HUES MAGAZINE 

Fotografija: Hamza Kulenović
Direkcija: Hamza Kulenović i Kosta Miljković
Styling: Hamza Kulenović i Kosta Miljković
MUA/Hair stylist: Kosta Miljković
Edit/Retouch: Luka Ukropina
 

U subotu, 20. decembra, beogradska modna scena dobila je svoj novi manifest.

U autentičnom ambijentu projekta Radostan Settlement, predstavljena je kolekcija Z'B'N, saradnja brenda Radostan i upcycling dizajnerke i umjetnice Vladica Čulić , koja transformiše tradicionalni odjevni predmet zubun u simbol rodne suverenosti.

Kada se susretnu etnografsko naslijeđe i savremeni izraz, rezultat rijetko ostaje u domenu estetike. U slučaju kolekcije Z’B’N, riječ je o snažnom kulturnom i političkom zahvatu.






Vladica Čulić i Radostan predstavili su sedam unikatnih komada nastalih direktnom intervencijom kreatorke na autentičnim zubunima, odjevnim formama koje su decenijama nosile kodove statusa, tijela i pripadnosti.

Zaštitni znak kolekcije je hibridni ornament nastao reinterpretacijom motiva “Karakačka”, jednog od prepoznatljivih ornamenata ćilimarstva jugoistočne Evrope. Motiv stilizirane ženske figure sa rukama na kukovima, blizak simbolu Elibelinde, tradicionalno je vezivan za plodnost.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by @radostan_settlement_

Autori, međutim, izvode svjesnu subverziju. Preklapanjem forme zubuna i geometrije ornamenta, arhetip se transformiše, čime se simbol ženske reproduktivne moći prevodi u savremeni narativ seksualnog oslobođenja i rodne autonomije.

Tokom samog događaja, u ambijentu trpezarije Radostana, posjetioci su imali priliku da ovaj hibridni ornament trajno ponesu na koži kroz specifičan tattoo pop-up, čime je simbolika kolekcije doslovno postala dio tijela publike.






Zubun kao anti-muzejski objekt

Zubun je, svojom skulpturalnom formom koja naglašava kukove, oduvijek bio više od odjeće, bio je snažan marker identiteta. U ovoj kolekciji, on prestaje biti nijemi muzejski eksponat. Postaje anti-muzejski objekt, oslobođen rigidnih interpretacija i zatvorenih identitetskih okvira.

„Identitet nije statičan; on je u stalnom pregovaranju“, poručuje Vladica Čulić.

Inspirisana nomadskim principima kretanja i prilagodbe, kolekcija podsjeća da je naslijeđe fluidno. U kontekstu savremene mode, Z’B’N se pozicionira kao anti-konzumeristički manifest: fokusiran na upcycling i rad s postojećim materijalima, on ne proizvodi nove identitete, već otvara prostor za njihovo preispitivanje i redefinisanje.







Predstavljanje kolekcije bilo je daleko od klasične modne revije. Riječ je o imerzivnom multimedijalnom performansu u kojem je Kйr, Bane Jovančević, oblikovao zvučni pejzaž spajajući elektronske strukture s ritmovima inspirisanim folklornim naslijeđem. Vizuelni identitet upotpunio je Aleksandar Lazar, koji je uživo mapirao projekcije, pretvarajući prostor Radostana u polje dijaloga između digitalnog i arhaičnog.






Pristup Radostana i Vladice Čulić prevazilazi okvire održive mode. To je poziv na otpor prema uniformnosti sistema brze potrošnje. Njihov zubun postaje platno za savremeni izraz, dokaz da tradicija nije nešto što se pasivno čuva, već nešto što se živi, mijenja i ponovo osvaja.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: PR