Znamo da uvijek volite otkrivati nove zanimljive adrese u Sarajevu koje donose spoj odlične gourmet ponude i ugodnog interijera u koji se uvijek rado vraćate.

Ovog tjedna, otkriće nam je Habitus café - unikatan koncept ugostiteljstva koji donosi upravo taj neodoljivi spoj. Habitus je zamišljen kao mjesto na kojem ćete otkriti punoću i bogate arome kave, kao i raznolikost okusa kroz delicije koje spremaju na poseban način. Osim toga, ambijent iza kojeg se krije potpis domaćih brendova zasigurno će vam postati jedan od omiljenih kutaka u gradu za opuštanje, ali i posao.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by habitus café (@habitus.sarajevo)

Ugodan interijer u kojem ćete poželjeti provoditi sve više vremena

Kako i sami kažu, iako su novo mjesto u gradu, već su primjetne pozitivne reakcije gostiju na kvalitetu, uslugu, ali i interijer.

„Naš koncept je snažno orijentisan ka prirodi i prirodnim materijalima i stvarajući ga, imali smo veliku želju da se gosti osjećaju što opuštenije i da uživaju kako u okusima kafe i hrane tako i u samom ambijentu, koji je pažljivo i detaljno isplaniran. Prilikom dizajniranja prostora, željeli smo da se odabrani brendovi, njihov dizajn, materijali i boje u potpunosti uklapaju u koncept Habitusa.“ – rekao nam je Dino Branković, jedan od vlasnika i menadžer.

Uz toplu i ugodnu atmosferu koju stvara mnoštvo elemenata od drva, osvojila nas je i informacija da su prilikom kreiranja interijera surađivali s domaćim brendovima GAZZDA i Studio Lisica.




„Ono što nas je najviše inspirisalo su proizvodi koji pružaju osjećaj topline, modernog i minimalističkog izgleda, stvarani tradicionalnim tehnologijama stolarstva. Njegovanje zanatskog umijeća nam je važno i zato su se za segment rasvjete pobrinuli naši dragi prijatelji Ismet i Naida Lisica, iz Studia Lisica, koji su svojim unikatnim kreacijama od bakra, također stvarani zanatskim metodama, upotpunili i usavršili koncept.

Pored ovih poznatih brendova, u kreiranju prostora su učestvovali mladi umjetnici, arhitekti i lokalni majstori, a težili smo podržavanju malih biznisa i na taj način naglasili koliko nam je važno kreiranje motivirajuće i zdrave sredine.„ - Dino Branković.




Netipična gourmet ponuda

Ako ste u potrazi za nešto drugačijom gourmet ponudom, Habitus je prava destinacija za vas. Habitus tim je uz talentiranog šefa pod pseudonimom Nur, kreirao jedinstvene kombinacije jednostavnih jela koje izrađuju na kompleksan način i tako na vaš tanjur donose potpuno novo iskustvo i autentične okuse već poznatih jela.

Ponuda će jednako osvojiti i nešto izbirljivije goste koji na meniju tragaju za natpisima vegansko i gluten – free.

Habitus café će se kao must visit destinacija naći na popisu svih istinskih ljubitelja kave, a Dino Branković nam je objasnio i zašto:

„Meni kafe je jednako usklađen sa menijem hrane, sa ponudom Manuel blenda koji čine 80% zrna arabike i 20% zrna robuste, ali i Manuel specialty kafe Guatemala dostupne u opciji duplog espressa, flat white kafe i cappuccina. Pored standardnih kafenih napitaka, u Habitusu možete probati shakerato, izazovne kombinacije kafe i matche, vegan kafene napitke, ali i probati kafu pripremljenu i serviranu u moka potu za dvije osobe, što zaista predstavlja posebno iskustvo.“ 

Posebno šarmantan kutak za remote posao

Kada smo u uvodu spomenuli posao, govorili smo o segmentu koji čini Habitus još jednom netipičnom lokacijom na našoj sceni. Od ovog mjeseca počeli su i s projektom Digital Nomads koji je stvoren za sve one koji rade remote posao, a požele promijeniti okruženje i uz posao uživati u unikatnom interijeru, odličnoj kavi i pauzi uz autentične delicije.

Ponesite vaš laptop, naručite kavu po vašem ukusu i birajte mjesto u odvojenoj prostoriji Habitus kafea kako biste uživali dok obavljate svakodnevne poslovne zadatke. Za kraj, dan zasladite njihovom slatkom ponudom desertnog menija ili se razbudite uz snažne arome kave.




Više informacija o paketima i ponudi možete pronaći na njihovom Instagram profilu ili web stranici.

* * *
Foto: Vedad Krkbešević

Od neorenesansnih stubova do secesijskih portala obišli smo osam zgrada koje i danas pričaju priču o vremenu kada se Sarajevo gradilo kao srednjoevropski grad.

Nakon brojnih tekstova o modi uz serijal Bonjour Picks, koje ste, sudeći po čitanosti voljeli jednako koliko smo ih mi voljeli pisati, The Bonjour List se ovoga puta okreće arhitekturi.

Krećemo u malu gradsku šetnju kroz prošla stoljeća, između neorenesansnih fasada, kupola i portala koji su oblikovali vizuelni identitet Sarajeva. U prvom arhitektonskom izdanju donosimo priču o dvojici arhitekata koji su doslovno ucrtali Sarajevo u evropsku mapu stila: Karlu Paržiku i Josipu Vančašu.

Njihove zgrade i danas čine DNK grada monumentalne, prepoznatljive i podjednako fotogenične koliko i značajne.



Paržik i Vančaš: 8 sarajevskih fasada koja su oblikovala lice grada  

Naša šetnja počinje na zapadnom rubu centra, kod Nacionalnog muzeja i Srednje tehničke škole dviju zgrada koje su Paržik projektovao s idejom obrazovanja i znanja kao temelja novog grada.

Odavde, nekoliko koraka dalje, Marijin Dvor uvodi nas u prvi planirani gradski kvart, svojevrsni most između monumentalnog i svakodnevnog Sarajeva.

Nacionalni muzej BiH monumentalna simetrija znanja

Karlo Paržik je ovim zdanjem (1888–1913) postavio temelj za monumentalni urbanizam Sarajeva.
Kompleks u neorenesansnom stilu, inspirisan bečkim muzejima, građen je kao sistem od četiri paviljona povezanih peristilom.

Elegantne arkade, ritmični niz stubova i detaljna ornamentika svjedoče o Paržikovoj viziji Sarajeva kao kulturnog centra Monarhije.
Čak i danas, ulazak u Muzej djeluje kao prolazak kroz vremenski portal znanja.





Srednja tehnička škola klasika koja odgaja stvaraoce

Masivna, ozbiljna i geometrijski stroga, ova Paržikova škola odražava duh industrijskog optimizma s kraja 19. stoljeća.
Figura radnika i učenika na vrhu fasade simboliziraju vezu između teorije i prakse znanja i zanata.

Iako građena u neoklasičnom duhu, njena proporcija i svjetlo nagovještavaju prelazak u modernu epohu obrazovanja.




Prateći obalu Miljacke, stižemo do Akademije likovnih umjetnosti, Pravnog fakulteta i Glavne pošte, tri zgrade koje čine možda najimpresivniji arhitektonski niz uz rijeku.

Tu, u jednom pogledu, možete vidjeti gotovo cijelu stilsku hronologiju austrougarskog perioda: od neorenesansnih proporcija, preko suptilnih baroknih obrisa, do secesijskih detalja koji su tada nagovještavali modernizam.

Marijin Dvor: Kvart koji je najavio moderno Sarajevo

Paržikov i Butschev projekat iz 1880-ih bio je prvi planirani stambeno-poslovni kompleks u gradu.
Smješten na zapadnom ulazu u centar, ovaj ansambl objedinjuje neorenesansne i barokne motive, sa simetričnim fasadama i mansardnim krovovima.

Danas je Marijin Dvor urbani znak, vizuelna granica između starog i novog Sarajeva.




Akademija likovnih umjetnosti od crkve do ateljea

Nekada evangelistička crkva, a danas Akademija, jedno je od najpoznatijih Paržikovih djela (1899). Njena kupola, vitki prozori i kontrastni krov podsjećaju na bečke i praške romaničke revival crkve, dok današnja funkcija unosi savremeni sloj kreativnosti.

Ironično, zgrada koja je izvorno simbolizirala vjeru sada simbolizira umjetnost.






Pravni fakultet ozbiljnost u kamenu

Fasada Pravnog fakulteta odiše disciplinom i redom upravo onim osobinama koje njeguje i sama struka.

Paržikov neorenesansni izraz ovdje se spaja s baroknim ritmom stubova i gornjom lođom koja podsjeća na javne palate Venecije. To je zgrada koja ne pokušava biti spektakularna, već autoritativna.



Glavna pošta komunikacija kao imperijalni simbol

Jedno od najpoznatijih djela Josipa Vančaša (1913), Pošta Sarajevo kombinira neorenesansne i neobarokne elemente.
Grandiozno pročelje s masivnim stubovima i simetričnim prozorima govori o moći komunikacije u doba telegrafa.

Zgrada je do danas ostala jedno od najfotografiranijih mjesta u gradu spoj funkcionalnosti i reprezentacije.



Završavamo kod Narodnog pozorišta i Umjetničke galerije BiH, dvije zgrade koje i danas nose simboliku kulture i okupljanja.
I dok su monumentalne fasade Paržikovih i Vančaševih javnih zdanja stvarale ritam grada, stotine manjih secesijskih portala u okolnim ulicama dodavale su mu šarm i intimnost.

Narodno pozorište teatar monumentalnosti

Kada je Paržik projektovao Narodno pozorište (1897–1899), zamislio ga je kao scenu grada, ne samo umjetnosti.
Njegova fasada, slična bečkim teatarskim zdanjima, odlikuje se skladom između klasične kompozicije i suzdržane dekoracije.

To je zgrada koja i danas, pri svakom ulasku, stvara osjećaj ceremonije jer arhitektura ovdje igra prvu ulogu.




Umjetnička galerija BiH: Bankarski luksuz pretvoren u galerijski mir

Iako danas umjetnička institucija, ova zgrada je izvorno sagrađena kao banka (1906–1908).
Vančaš je spojio monumentalnost s profinjenošću: visoki prozori i fasadna plastika sugeriraju sigurnost i bogatstvo.

Njena unutrašnjost danas zrači tihom elegancijom baš kao i nekadašnji klijenti koji su tu dolazili s povjerenjem.




Sarajevski portali: Secesijski detalji svakodnevice

Kućni ulazi iz 1900-ih godina često su prava mala remek-djela.

Valovite linije, cvjetni ornamenti i kovano željezo odražavaju duh bečke secesije i novu estetiku urbanog života.
Iako manje poznati od monumentalnih zdanja, upravo ti portali čuvaju intimniju, ljudsku stranu arhitektonskog nasljeđa.





Sarajevo, ako ga gledamo kroz Paržikove i Vančaševe fasade, postaje galerija na otvorenom.

Zato, sljedeći put kada prođete pored žute fasade Muzeja, ispod kupole Akademije ili kraj vrata s godinom 1906, sjetite se da svaki kamen u ovom gradu nosi potpis i priču.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Bonjour.ba