Uređenje doma proces je koji izuzetno volimo jer nam pomaže da svoj dom pretvorimo u posebnu oazu, mjesto u kojem ćemo stvarati uspomene i koje će biti odraz našeg karaktera.

No, sigurni smo da ste se i vi, prije ili kasnije, našli u situaciji da pri uređenju doma niste sigurni koji izbor napraviti, bilo da je riječ o namještaju, boji, razmještaju i drugim pojedinostima. Upravo zato u nedostatku informacija i inspiracije možemo napraviti određene greške koje mogu stvoriti kontra efekt u uređenju vašeg doma i učiniti ga manje luksuznim, neurednim ili manje skladnim.

Jednu od takvih grešaka koje najčešće susreće u domovima, s nama je podijelila i Ana Bosankić, arhitektica koju smo već ranije ugostili u našoj Bonjour.business club rubrici.

 

Ana Bosankić, arhitektica i direktorica arhitektonskog ureda Novi dom u Tuzli

Ana iza sebe već broji mnoštvo projekata i zahvaljujući svom iskustvu u uređenju interijera, odlična je sugovornica na ovu temu. Koju grešku je ona prepoznala i koji su njeni profesionalni savjeti kako ju izbjeći, otkrijte u nastavku.

 

Greška - Prenatrpanost / clutter
 

Jedna od elementarnih grešaka u uređenju interijera koju zamjećujem kada ulazim u domove drugih ljudi je prenatrpanost. Prenatrpanost bi se možda najjednostavnije mogla definirati kao sušta suprotnost minimalizmu.

 

Na stvaranje dojma prenatrpanog prostora utječe više loših odabira – namještaj koji mjerilom nije usklađen sa veličinom prostora, prevelik broj raznih elemenata namještaja koji konkuriraju jedan drugom ili zaklanjaju jedan drugi, previše otvorenih polica i drugih elemenata koji sve stvari izlažu pogledu, preopterećenost brojnim dekoracijama (jastucima, prekrivačima, slikama, vazama , biljkama) i generalno neurednost, loša organizacija, izlaganje svega pogledu i nastojanje da svaki element bude dominantan, izražajan i dekoriran.

 

Kako izbjeći ovu grešku?
 

Da bismo izbjegli stvaranje prostora koji su prenatrpani kao prvo je potrebno dobro izmjeriti prostor, definirati funkciju prostora i dominantan način korištenja – na taj način odrediti osnovne elemente namještaja koji su neophodni i odrediti njihov položaj i dimenzije koje mogu stati u izmjereni prostor, uskladiti proporcije svih elemenata namještaja, vodeći računa da osiguramo i dovoljno prostora za hodne linije i pristup svim elementima namještaja.

 

Uvijek savjetujem da između svih elemenata mobilijara ostane i zraka, da dišu, da nisu zbijeni jedan uz drugi i uz zidove, jer tada se cjelokupan prostor doima većim i prozračnijim. Ako usvojimo ovo osnovno načelo već i sami vidimo da broj elemenata koji se pojavljuju u interijeru ne može biti velik i da ih treba svesti na nužne i funkcionalne, uz par dodatnih koji će činiti fokalne točke prostora.

 

Police, komode, regale, ormare koji služe za spremanje treba planirati dominantno zatvorene jer će prostori djelovati urednije, a na posebnim mjestima izdvojiti otvorene dijelove na kojima ćemo istaći važne uspomene, knjige ili dekoracije.

 

Dekoracije je potrebno svesti na manji broj i voditi računa da su elementi s kojima se dekorira uistinu vrijedni, kvalitetni, dizajnirani, smisleni – sam smisao dekoracije kao nečega čime oplemenjujemo prostor se gubi ako je ona banalna, bezvrijedna, ako nema emotivnu vrijednost ili ako je kič.

 

Jedan od možda najjednostavnijih načina izbjegavanja prenatrpanosti prostora je usvajanje principa minimalizma i pojednostavljivanja života u kontekstu pospremanja doma koji su vrhunski opisani u knjigama Marie Kondo – raščišćavanje prostora od svega suvišnog, nefunkcionalnog, bezvrijednog, pokvarenog i svega za što nas vežu loše emocije će raščistiti i naš život, a od prenatrpanog, neurednog i zagušenog učiniti skladan, uredan, prozračan i čist dom.

***
Foto: Unsplash

Stolica koja je promijenila historiju dizajna danas se može naručiti i u BiH, dok slavimo 100 godina od rođenja njenog vizionarskog autora.

Ove godine obilježava se 100 godina od rođenja danskog dizajnera Vernera Pantona, autora jedne od najprepoznatljivijih stolica 20. stoljeća. Njegova vizija futurističkog, fluidnog i hrabrog dizajna ostavila je trag koji ni danas ne blijedi. 

Panton Chair nije samo komad namještaja, već simbol jedne ere koja je vjerovala u plastiku, boju i optimizam forme. Upravo zato je vijest da se ova ikona može naručiti i u BiH, tačnije putem showrooma Kabinet Puls u Banja Luci, više od obične informacije to je prilika da dio dizajnerske historije postane dio savremenog interijera.

Foto: @vitra_partnerstoreantwerp

Revolucija u jednom komadu plastike

Kada je Panton 1960-ih osmislio stolicu izlivenu iz jednog komada plastike, bez zadnjih nogu i klasične konstrukcije, svijet namještaja više nije bio isti. Njena prepoznatljiva S-forma djelovala je gotovo nemoguće kao da prkosi gravitaciji. 

Upravo ta monoblok konstrukcija učinila ju je prvom industrijski proizvedenom stolicom te vrste. U saradnji s kompanijom Vitra , stolica je 1967. ušla u serijsku proizvodnju i ubrzo postala globalni fenomen.





Vizionar koji je dizajnom oslobađao maštu

Verner Panton nije bio samo dizajner bio je istinski vizionar i jedinstven duh svog vremena. Odbijao je da ga ograničavaju norme, tradicija ili očekivanja tržišta. Njegov rad pretvorio je svijet interijera u hrabrije, šarenije i eksperimentalnije mjesto, u kojem boja nije bila akcent nego iskustvo.

Uvijek znatiželjan i otvoren prema novim materijalima i tehnologijama, Panton je poticao ljude da koriste vlastitu maštu i da prostor doživljavaju kao ambijent emocije. Njegov cilj nije bio samo dizajnirati predmet, već stvoriti okruženje koje inspiriše i raduje.

Kako je i sam govorio: “You sit better on a colour you like.”

Možda upravo u toj jednostavnoj rečenici leži razlog zašto je Panton Chair i danas relevantna jer nije riječ samo o ergonomiji, već o doživljaju.

Foto: @vernerpantonofficial

Ikona pop kulture i muzejski eksponat

Panton Chair je kroz decenije postala više od funkcionalnog predmeta. Ušla je u kolekcije najvažnijih muzeja savremene umjetnosti, pojavljivala se u editorijalima, filmovima i domovima kreativaca širom svijeta. 

Njena silueta je toliko snažna da je prepoznajemo i bez konteksta poput dizajnerskog potpisa u prostoru. Malo je komada namještaja koji su uspjeli zadržati status ikone kroz šest decenija bez promjene forme.

Foto: @vitra_partnerstoreantwerp

Zašto je ostala relevantna do danas?

U vremenu kada se interijeri vraćaju skulpturalnim formama i statement komadima, Panton Chair djeluje jednako savremeno kao i 1967. godine. Minimalistička, ali hrabra. Industrijska, ali elegantna. Dostupna u spektru boja, lako se uklapa u savremene stanove, galerije, showroom prostore ili eklektične dnevne boravke.

Foto: @ikarus.design

Možda je upravo u tome njena najveća snaga 100 godina nakon rođenja njenog autora, ova stolica i dalje izgleda kao komad budućnosti. A sada je, zahvaljujući mogućnosti narudžbe u Banjoj Luci u Kabinet Puls showroomu, bliža nego ikad našem dizajnerskom kontekstu.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: @vernerpantonofficial