Uređenje doma proces je koji izuzetno volimo jer nam pomaže da svoj dom pretvorimo u posebnu oazu, mjesto u kojem ćemo stvarati uspomene i koje će biti odraz našeg karaktera.

No, sigurni smo da ste se i vi, prije ili kasnije, našli u situaciji da pri uređenju doma niste sigurni koji izbor napraviti, bilo da je riječ o namještaju, boji, razmještaju i drugim pojedinostima. Upravo zato u nedostatku informacija i inspiracije možemo napraviti određene greške koje mogu stvoriti kontra efekt u uređenju vašeg doma i učiniti ga manje luksuznim, neurednim ili manje skladnim.

Jednu od takvih grešaka koje najčešće susreće u domovima, s nama je podijelila i Ana Bosankić, arhitektica koju smo već ranije ugostili u našoj Bonjour.business club rubrici.

 

Ana Bosankić, arhitektica i direktorica arhitektonskog ureda Novi dom u Tuzli

Ana iza sebe već broji mnoštvo projekata i zahvaljujući svom iskustvu u uređenju interijera, odlična je sugovornica na ovu temu. Koju grešku je ona prepoznala i koji su njeni profesionalni savjeti kako ju izbjeći, otkrijte u nastavku.

 

Greška - Prenatrpanost / clutter
 

Jedna od elementarnih grešaka u uređenju interijera koju zamjećujem kada ulazim u domove drugih ljudi je prenatrpanost. Prenatrpanost bi se možda najjednostavnije mogla definirati kao sušta suprotnost minimalizmu.

 

Na stvaranje dojma prenatrpanog prostora utječe više loših odabira – namještaj koji mjerilom nije usklađen sa veličinom prostora, prevelik broj raznih elemenata namještaja koji konkuriraju jedan drugom ili zaklanjaju jedan drugi, previše otvorenih polica i drugih elemenata koji sve stvari izlažu pogledu, preopterećenost brojnim dekoracijama (jastucima, prekrivačima, slikama, vazama , biljkama) i generalno neurednost, loša organizacija, izlaganje svega pogledu i nastojanje da svaki element bude dominantan, izražajan i dekoriran.

 

Kako izbjeći ovu grešku?
 

Da bismo izbjegli stvaranje prostora koji su prenatrpani kao prvo je potrebno dobro izmjeriti prostor, definirati funkciju prostora i dominantan način korištenja – na taj način odrediti osnovne elemente namještaja koji su neophodni i odrediti njihov položaj i dimenzije koje mogu stati u izmjereni prostor, uskladiti proporcije svih elemenata namještaja, vodeći računa da osiguramo i dovoljno prostora za hodne linije i pristup svim elementima namještaja.

 

Uvijek savjetujem da između svih elemenata mobilijara ostane i zraka, da dišu, da nisu zbijeni jedan uz drugi i uz zidove, jer tada se cjelokupan prostor doima većim i prozračnijim. Ako usvojimo ovo osnovno načelo već i sami vidimo da broj elemenata koji se pojavljuju u interijeru ne može biti velik i da ih treba svesti na nužne i funkcionalne, uz par dodatnih koji će činiti fokalne točke prostora.

 

Police, komode, regale, ormare koji služe za spremanje treba planirati dominantno zatvorene jer će prostori djelovati urednije, a na posebnim mjestima izdvojiti otvorene dijelove na kojima ćemo istaći važne uspomene, knjige ili dekoracije.

 

Dekoracije je potrebno svesti na manji broj i voditi računa da su elementi s kojima se dekorira uistinu vrijedni, kvalitetni, dizajnirani, smisleni – sam smisao dekoracije kao nečega čime oplemenjujemo prostor se gubi ako je ona banalna, bezvrijedna, ako nema emotivnu vrijednost ili ako je kič.

 

Jedan od možda najjednostavnijih načina izbjegavanja prenatrpanosti prostora je usvajanje principa minimalizma i pojednostavljivanja života u kontekstu pospremanja doma koji su vrhunski opisani u knjigama Marie Kondo – raščišćavanje prostora od svega suvišnog, nefunkcionalnog, bezvrijednog, pokvarenog i svega za što nas vežu loše emocije će raščistiti i naš život, a od prenatrpanog, neurednog i zagušenog učiniti skladan, uredan, prozračan i čist dom.

***
Foto: Unsplash

U Tuzli je izgrađena kuća koja dokazuje da arhitektura može biti i utočište i nada, a sada je prepoznata i na svjetskoj sceni.

Roditeljska kuća u Tuzli, projekat studija Normal Laboratorija, našla se na ovogodišnjoj longlisti Dezeen Awards za 2025. godinu, jednom od najutjecajnijih međunarodnih priznanja u arhitekturi i dizajnu. 

U konkurenciji od preko 4.300 prijava iz 89 zemalja, upravo je ovaj bh. projekat izdvojen među najbolje u kategoriji leisure & wellness. Ovaj uspjeh ne predstavlja samo arhitektonsko priznanje, već i potvrdu da ideja nastala iz empatije i potrebe zajednice ima univerzalnu snagu.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by normal laboratorija (@normal_laboratorija)

Roditeljska kuća u Tuzli nastala je na inicijativu udruženja Srce za djecu oboljelu od raka, s ciljem da pruži dostojanstven i siguran smještaj mališanima na liječenju i njihovim porodicama tokom terapija na Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli.





Arhitektonski zadatak bio je istovremeno zahtjevan i dirljiv: osmisliti prostor koji neće biti hladan institucionalni objekt, već mjesto nalik domu. 

Rezultat je objekat koji gotovo lebdi iznad prirodnog terena i time čuva postojeću vegetaciju. Takvo rješenje podsjeća na tradicionalnu bosansku sojenicu, dok istovremeno unosi savremenu prostornu dinamiku.

Kuća je koncipirana kroz četiri volumena sa prepoznatljivim kosim krovovima, čime se razbija masivnost građevine i stvara osjećaj intimne, domaće atmosfere. 

U njoj se nalazi pet stambenih jedinica, zajednička kuhinja i trpezarija, igraonica za djecu te prostori za podršku porodicama.

Velika pažnja posvećena je i energijskoj efikasnosti: orijentacija prema jugoistoku omogućava maksimalno korištenje prirodne svjetlosti i pasivnog grijanja, dok zeleni krov i ventilirana fasada doprinose održivosti objekta. 

Prozori i otvori pažljivo su raspoređeni kako bi omogućili povezanost s okolinom i pružili osjećaj mira i otvorenosti.




 Materijali korišteni u izgradnji birani su zbog svoje izdržljivosti, prirodnosti i ljudske mjerljivosti, stvarajući prostor koji nije samo funkcionalan, nego i topao.



Roditeljska kuća u Tuzli već je ispunila svoju najveću svrh pružila je utočište, toplinu i dostojanstvo porodicama u najtežim trenucima.

 Sada, prizananje i na međunarodnoj arhitektonskoj sceni potvrđuje vrijednost projekta i njegovu snagu da inspiriše i izvan granica Bosne i Hercegovine. Nakon objave longliste u septembru, shortlist će biti poznat u oktobru, dok će pobjednici ovogodišnjih nagrada biti proglašeni krajem novembra.
 

Foto: Normal Laboratorija