Uređenje interijera proces je koji traje i kojem se posebno radujemo.

No, kako bismo bili sigurni da smo u uređenju mislili na sve, ponekad nam je potrebna pomoć online članaka, ili u ovom slučaju od strane arhitektice. Nakon što smo ugostili arhitekticu Anu koja nam je otkrila koju grešku ona najčešće primjećuje u interijeru, arhitektica Bisera nam je također izdvojila nekoliko grešaka koje ćete htjeti imati na umu.

 

Foto: @besusko

Bisera Berberkić, arhitektica i vlasnica arhitektonskog studija InteriorZen u Sarajevu

Bisera ima svoj arhitektonski studio u Sarajevu, a sada je u sklopu naše rubrike Dizajn savjeti zaokružila čak četiri greške koje često susreće tijekom rada. Neke od njih možete spriječiti prije samog izbora stana, a neke od njih i pri samom kraju uređenja. Koje greške je Bisera otkrila, ali i kako ih izbjeći, otkrijte u nastavku.

 

Budžet
 

Planiranje i priprema za uređenje doma na prvu može izgledati zastrašujuće ali i uzbudljivo. Najgora stvar koju možete uraditi je da krenete u proces uređenja doma, a da niste prvobitno napravili financijsku osnovu, pogotovo ako se radi o adaptacijama, koje iziskuju više vremena, truda, majstora, ali i novca.

 

Foto: @besusko
 

Pri planiranju budžeta, uvijek ostavite nešto novca i sa strane u slučaju za neke nepredviđene situacije, kojih gotovo uvijek ima. Pri samom ulaganju, ne bi se trebali odlučivati za najjeftinije opcije jer ćete ih vjerojatno u budućnosti morati platiti duplo. U neke stvari poput konstrukcijskih dijelova, podova, instalacija, vrijedi uložiti više jer se takve stvari kasnije teško ispravljaju.

 

Foto: @besusko
 

Osjećaj za prostor
 

Društvene mreže, danas u procesu uređenja doma mogu biti mač sa dvije oštrice. Alati poput Instagrama i Pinteresta su super u smislu da dobijete osjećaj šta vam se sviđa. Međutim, neke stvari koje vam dobro izgledaju u stanu od 270 m2, sa stropom od 3,5m, neće baš najbolje izgledati u vašem dvosobnom stanu od 55 m2 sa standardnom visinom stropa.

 

Foto: @besusko
 

Sa tim stvarima treba biti oprezan i smisleno postaviti svoja očekivanja od datog prostora kako se ne bi razočarali sa krajnjim rezultatom. Obzirom da su nam stanovi sve manji i manji, možda sve to što ste zamislili ne može stati, tako da je dobro imati posložene prioritete. Nekome je bitno da ima prostor za kućni ofis, a nekome da ima trpezariju za 10 osoba. Svi smo različiti i prema našim potrebama treba i da kreiramo naš životni prostor.

 

Foto: @besusko
 

Uključivanje arhitekte u proces
 

Ako ste se odlučili za stručnu pomoć arhitekte, dobro bi bilo da nas zovete već pri samoj kupnji stana ili pomisli o renovaciji. Također, ako uređujete stan u novogradnji, pomoć bi trebali potražiti još u građevinskoj fazi. Tako ćete imate dovoljno vremena da stan prilagodite svojim potrebama, od rasporeda do instalacija struje i vode. Što ranije uključite arhitektu u proces, to ćete imati više slobode pri kreiranju svog doma i manje prepravki u kasnijim fazama.

 

Foto: @besusko
 

Rasvjeta
 

Smatram da je rasvjeta jedan ključni elemenat pri uređenju doma koji mnogi ljudi zanemaruju. Za mene je važno pravilno odabrati pozicije i modele rasvjetnih tijela. Kod nas ljudi vrlo malo pažnje posvećuju tom elementu dizajna, jer obično to dođe pri kraju radova. Za mene dobra rasvjeta je podjednako bitna kao i ostali elementi.

Foto: @besusko
 

Obično kombinujem rasvjetu u tri visinska nivoa. Prvi je glavno rasvjetno tijelo na plafonu, zatim sekundarno, obično zidna lampa/led i treće je podna ili stolna lampa. Kombinovanjem više tipova rasvjete, stvara se jedna ugodna i harmonična atmosfera koju možete mijenjati prema svojim potrebama.

 

Foto: Bisera Berberkić

***
Naslovna fotografija: 3D render

Od neorenesansnih stubova do secesijskih portala obišli smo osam zgrada koje i danas pričaju priču o vremenu kada se Sarajevo gradilo kao srednjoevropski grad.

Nakon brojnih tekstova o modi uz serijal Bonjour Picks, koje ste, sudeći po čitanosti voljeli jednako koliko smo ih mi voljeli pisati, The Bonjour List se ovoga puta okreće arhitekturi.

Krećemo u malu gradsku šetnju kroz prošla stoljeća, između neorenesansnih fasada, kupola i portala koji su oblikovali vizuelni identitet Sarajeva. U prvom arhitektonskom izdanju donosimo priču o dvojici arhitekata koji su doslovno ucrtali Sarajevo u evropsku mapu stila: Karlu Paržiku i Josipu Vančašu.

Njihove zgrade i danas čine DNK grada monumentalne, prepoznatljive i podjednako fotogenične koliko i značajne.



Paržik i Vančaš: 8 sarajevskih fasada koja su oblikovala lice grada  

Naša šetnja počinje na zapadnom rubu centra, kod Nacionalnog muzeja i Srednje tehničke škole dviju zgrada koje su Paržik projektovao s idejom obrazovanja i znanja kao temelja novog grada.

Odavde, nekoliko koraka dalje, Marijin Dvor uvodi nas u prvi planirani gradski kvart, svojevrsni most između monumentalnog i svakodnevnog Sarajeva.

Nacionalni muzej BiH monumentalna simetrija znanja

Karlo Paržik je ovim zdanjem (1888–1913) postavio temelj za monumentalni urbanizam Sarajeva.
Kompleks u neorenesansnom stilu, inspirisan bečkim muzejima, građen je kao sistem od četiri paviljona povezanih peristilom.

Elegantne arkade, ritmični niz stubova i detaljna ornamentika svjedoče o Paržikovoj viziji Sarajeva kao kulturnog centra Monarhije.
Čak i danas, ulazak u Muzej djeluje kao prolazak kroz vremenski portal znanja.





Srednja tehnička škola klasika koja odgaja stvaraoce

Masivna, ozbiljna i geometrijski stroga, ova Paržikova škola odražava duh industrijskog optimizma s kraja 19. stoljeća.
Figura radnika i učenika na vrhu fasade simboliziraju vezu između teorije i prakse znanja i zanata.

Iako građena u neoklasičnom duhu, njena proporcija i svjetlo nagovještavaju prelazak u modernu epohu obrazovanja.




Prateći obalu Miljacke, stižemo do Akademije likovnih umjetnosti, Pravnog fakulteta i Glavne pošte, tri zgrade koje čine možda najimpresivniji arhitektonski niz uz rijeku.

Tu, u jednom pogledu, možete vidjeti gotovo cijelu stilsku hronologiju austrougarskog perioda: od neorenesansnih proporcija, preko suptilnih baroknih obrisa, do secesijskih detalja koji su tada nagovještavali modernizam.

Marijin Dvor: Kvart koji je najavio moderno Sarajevo

Paržikov i Butschev projekat iz 1880-ih bio je prvi planirani stambeno-poslovni kompleks u gradu.
Smješten na zapadnom ulazu u centar, ovaj ansambl objedinjuje neorenesansne i barokne motive, sa simetričnim fasadama i mansardnim krovovima.

Danas je Marijin Dvor urbani znak, vizuelna granica između starog i novog Sarajeva.




Akademija likovnih umjetnosti od crkve do ateljea

Nekada evangelistička crkva, a danas Akademija, jedno je od najpoznatijih Paržikovih djela (1899). Njena kupola, vitki prozori i kontrastni krov podsjećaju na bečke i praške romaničke revival crkve, dok današnja funkcija unosi savremeni sloj kreativnosti.

Ironično, zgrada koja je izvorno simbolizirala vjeru sada simbolizira umjetnost.






Pravni fakultet ozbiljnost u kamenu

Fasada Pravnog fakulteta odiše disciplinom i redom upravo onim osobinama koje njeguje i sama struka.

Paržikov neorenesansni izraz ovdje se spaja s baroknim ritmom stubova i gornjom lođom koja podsjeća na javne palate Venecije. To je zgrada koja ne pokušava biti spektakularna, već autoritativna.



Glavna pošta komunikacija kao imperijalni simbol

Jedno od najpoznatijih djela Josipa Vančaša (1913), Pošta Sarajevo kombinira neorenesansne i neobarokne elemente.
Grandiozno pročelje s masivnim stubovima i simetričnim prozorima govori o moći komunikacije u doba telegrafa.

Zgrada je do danas ostala jedno od najfotografiranijih mjesta u gradu spoj funkcionalnosti i reprezentacije.



Završavamo kod Narodnog pozorišta i Umjetničke galerije BiH, dvije zgrade koje i danas nose simboliku kulture i okupljanja.
I dok su monumentalne fasade Paržikovih i Vančaševih javnih zdanja stvarale ritam grada, stotine manjih secesijskih portala u okolnim ulicama dodavale su mu šarm i intimnost.

Narodno pozorište teatar monumentalnosti

Kada je Paržik projektovao Narodno pozorište (1897–1899), zamislio ga je kao scenu grada, ne samo umjetnosti.
Njegova fasada, slična bečkim teatarskim zdanjima, odlikuje se skladom između klasične kompozicije i suzdržane dekoracije.

To je zgrada koja i danas, pri svakom ulasku, stvara osjećaj ceremonije jer arhitektura ovdje igra prvu ulogu.




Umjetnička galerija BiH: Bankarski luksuz pretvoren u galerijski mir

Iako danas umjetnička institucija, ova zgrada je izvorno sagrađena kao banka (1906–1908).
Vančaš je spojio monumentalnost s profinjenošću: visoki prozori i fasadna plastika sugeriraju sigurnost i bogatstvo.

Njena unutrašnjost danas zrači tihom elegancijom baš kao i nekadašnji klijenti koji su tu dolazili s povjerenjem.




Sarajevski portali: Secesijski detalji svakodnevice

Kućni ulazi iz 1900-ih godina često su prava mala remek-djela.

Valovite linije, cvjetni ornamenti i kovano željezo odražavaju duh bečke secesije i novu estetiku urbanog života.
Iako manje poznati od monumentalnih zdanja, upravo ti portali čuvaju intimniju, ljudsku stranu arhitektonskog nasljeđa.





Sarajevo, ako ga gledamo kroz Paržikove i Vančaševe fasade, postaje galerija na otvorenom.

Zato, sljedeći put kada prođete pored žute fasade Muzeja, ispod kupole Akademije ili kraj vrata s godinom 1906, sjetite se da svaki kamen u ovom gradu nosi potpis i priču.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Bonjour.ba