U svakodnevnom poslovanju, dijeljenju prostora s drugima, ali i u razgovoru ponekad stvari koje ne govorimo mogu biti rečene kroz našu neverbalnu komunikaciju.

Svjesno ili nesvjesno vaš govor tijela može kod drugih stvoriti dojam nesigurnosti, manjka zainteresiranosti za temu, ali i manjka samopouzdanja. Kako vaš način neverbalne komunikacije ne bi stajao na putu do vašeg promaknuća, ali i kako biste se lakše izborili za iznošenje mišljenja i ideja, važno je imati dobar stav tijekom sastanaka i u svakodnevnim poslovnim situacijama.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Julia Berolzheimer (@juliaberolzheimer)

U tome vam može značajno pomoći vaše držanje, izrazi lica, pa čak i način sjedenja. Prema Time magazinu postoji 6 grešaka u neverbalnoj komunikaciji i govoru tijela koje nesvjesno radimo, a mogu suptilno poslati pogrešnu poruku. Koje su to, otkrijte u nastavku.

 

Loše držanje i pogrbljenost
 

Osim što je pogrbljenost i sjedenje u neugodnom položaju loše za naše fizičko zdravlje i može voditi do problema s kralježnicom, ovaj položaj tijela se također može interpretirati na pogrešan način. Kad netko vidi da konstantno imate lošije držanje, osoba pomisli da niste dovoljno pozorni, da ne pridajete mnoštvo pozornosti temi i da vam nije stalo. Kako biste ovo izbjegli dok stojite pokušajte se što ispravnije držati, a u svojoj stolici se uvijek naslonite dok sjedite.

 

Vrpoljenje i nemirnost
 

Neverbalna komunikacija jako je važna tijekom sastanaka, na konferencijama i u brojnim drugim poslovnim situacijama. Zato je važno da pokušate ostati mirni, držite kontakt očima sa svojim sugovornicima i sjedite/stojite mirno. Svako tapkanje nogom ili prstima ili igranje sa pramenom kose vašem sugovorniku daje znak da niste fokusirani i da trenutno razmišljate o nečemu drugom i niste stopostotno prisutni u razgovoru.

 

Foto: Unsplash

Izraz lica
 

U poslovnim scenarijima jako je važna i vaša ekspresija lica. Bilo da ste na kameri sa timom, uživo na sastanku ili koristite prednosti networkinga na nekom eventu, važno je da vaše lice nema prestrog izraz. Pokušajte s osobama u svakodnevnom razgovoru uvijek prići s određenim smiješkom i poštovanjem bez podizanja obrva i izraza lica koji mogu simbolizirati ljutnju, frustriranost i druge negativne reakcije.

Naravno, ako se trenutno nalazite u situaciji da trebate riješiti problem ili se dogodila određena greška, i dalje pokušajte biti smireni i riješiti jednu po jednu stvar bez osuđujućih izraza lica.

 

Pretjerana opuštenost
 

Iako je u modernim uredskim kulturama sve popularniji opušteni kodeks odijevanja, postoje određena nepisana pravila koja se preporučuju. Iako možete nositi opuštenu odjeću pobrinite se da je ona u dobrom stanju i priliči odijevanju na poslu. Također, važno je i da se ne ponašamo previše opušteno i pripazimo na naš hod, gestikulaciju, ali i poštujemo tuđi prostor za rad.

 

Foto: Unsplash

Izbjegavanje kontakta očima
 

Ako je u svakodnevnom razgovoru ili na važnom sastanku vaš pogled uperen prema podu, to vaši sugovornici mogu pročitati kao manjak pozornosti, ali i manjak samopouzdanja. Kontakt očima jedan je od najmoćnijih i najsuptilnijih načina neverbalne komunikacije i tako ga treba i doživjeti. Nemojte se bojati pogledati osobu u uredu i dati joj simpatičan osmijeh – ovakva gesta pokazat će poštovanje i probudit će u osobi osjećaj da vam mogu biti prijatelji.

 

Prekrižene ruke
 

Tijekom razgovora u hodu ili opuštenog susreta na hodniku sa vašim kolegama ili suradnicima često se nađemo u situaciji da stojimo i ne znamo što bismo s rukama. Prekrižene ruke mogu biti signal rezerviranosti, zatvorenosti, a i osoba može pročitati da vam nije pretjerano zanimljivo to što govori. Kako biste ovo spriječili, držite ruke uz tijelo ili ruku u ruci ispred sebe.

***
Naslovna fotografija: @juliaberolzheimer

Neke priče o uspjehu ne počinju velikim planom, nego znatiželjom, potrebom da se stvori nešto svoje i hrabrošću da se krene i kada putevi nisu sasvim jasni.

Upravo takva atmosfera ispunila je Europsku kuću kulture i nacionalnih manjina u Sarajevu, gdje je akademija by dm drogerie markt i Bonjour.ba okupila 100 žena iz cijele Bosne i Hercegovine: one koje tek ulaze na tržište rada, one koje grade brend, studentice koje traže pravac i žene koje svoje ideje pretvaraju u prve korake.






Dan je započeo energijom i tihim žamorom upoznavanja još prije zvaničnog početka. 'It’s time to glow!', poruka jutarnje registracije, bila je više od pozdrava; postala je najava dana u kojem je svaka učesnica mogla doći onakva kakva jeste i krenuti prema verziji sebe kojoj pravi prostor.








Dobrodošlica koja je otvorila dan  

Pozdravni govor Ajle Hadžić i Ane Ćavar donio je prvu dozu inspiracije i stvorio atmosferu u kojoj se osjećalo povjerenje. Njihova autentičnost i otvorenost dale su ton cijelom danu: topao, poticajan i dovoljno siguran da žene pitaju, sumnjaju, dijele i uče.

Ana Ćavar, vlasnica portala Bonjour.ba i Ajla Hadžić, marketing menadžerica dm drogerie markt BiH

Prva sesija, Q&A s Eminom Mušinović, članicom Poslovodstva dm BiH, otvorila je važne teme o pronalasku mjesta na tržištu, jačanju ličnog brenda i hrabrosti da se napravi zaokret kada je on zaista potreban. Ovaj razgovor je brzo prešao iz teorije u situacije koje su žene već proživjele ili bi ih tek mogle doživjeti.

Emina Mušinović, članica Poslovodstva dm BiH

Kratki coffee break pretvorio se u spontani prostor za upoznavanje, mini-mentorske razgovore i dogovorene prve saradnje. 






Upravo tada jasno se osjetila energija boja koje su pratile akademiju: motivirajuća žuta, patelna roze koja unosi kreativnost i toplinu i tamno zelena koja daje osjećaj stabilnosti i fokusa. Zajedno, one su nosile poruku dana, a to su optimizam, podrška i prostor za rast.





Razgovori koji mijenjaju perspektivu  

Slijedila je sesija 'Women Who Grow', u kojoj su Ajla Hadžić i Ana Ćavar, svaka iz svoje uloge, otvoreno govorile o lekcijama koje nose nakon godina rada: o greškama koje su ih oblikovale, ambiciji koja traži balans i hrabrosti koja se gradi tek nakon prvog pokušaja, pa čak i pada.






To je bio trenutak u kojem su se studentice, poduzetnice, menadžerice i kreativke prepoznale u istoj rečenici; različite priče, a isti osjećaj, da je rast put i da se gradi korak po korak.







Nakon pauze za ručak, fokus se prebacio na ono što mnogima predstavlja najveći izazov: određivanje cijene. 

Ena Fejzović, menadžerica asortimana u nabavi dm BiH, govorila je o realnim brojkama, procesima i financijskoj strukturi brenda, ali i o tome kako se samopouzdanje reflektuje kroz cijene koje postavljamo. Bila je to jedna od sesija koju su učesnice slušale s najviše koncentracije.

Ena Fejzović, menadžerica asortimana u nabavi dm BiH

Iskustva koja ostaju i nakon što se vrata sale zatvore  

Dan je zaključen okruglim stolom 'A što ako uspije?', na kojem su učestvovale Martina Djordjevski, Dragana Rauš i Maja Topčagić. Kao bivše polaznice akademije, govorile su o svojim prvim koracima i svim onim trenucima koji ne stanu u Instagram objavu: sumnjama, neuspjesima, prekretnicama i malim pobjedama.





Njihove priče donijele su onu vrstu inspiracije koju može podijeliti samo neko ko je već prošao put kojim mnoge tek kreću. Bio je to trenutak u kojem se u sali osjetila kombinacija olakšanja i motivacije, potvrda da put postoji i da je dostižan za svaku ženu koja se želi odvažiti.






Snaga zajednice koja raste  

Na kraju dana postalo je jasno da se akademija neće pamtiti samo po programu, govornicama i temama, nego po iskustvu. Po pažnji prema detaljima, po identitetu događaja koji je bio više osjećaj nego estetika i po timu koji je kreirao okruženje u kojem su žene osjetile da imaju prostor da pitaju, slušaju, uče i vjeruju sebi.








 

Možda je najtačnije reći da je ovo bio dan koji je pokazao koliko daleko može otići jedna ideja kada ima zajednicu oko sebe i kada žene dobiju prostor i podršku da postanu ono što jesu, ali i ono što tek mogu postati.



 

Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa dm drogerie markt

Bonjour.ba produkcija  
Kreativna realizacija eventa: Dijana Ćavar
Asistentica: Semra Manjura
Autorica članka: Adelisa Mašić
Grafičko oblikovanje: Marija Perić
Social Media: Marija Perić i Tesnim Ališah
Fotografija: Enida Kajević i Monika Andrić
Video: Marko Jovančić