TEKST: Bonjour.ba/PR
DATUM OBJAVE: 14.7.2023.
Da li se nalazite u onoj grupi žena koje sa sobom nose ogromne torbe u kojima je more bespotrebnih i velikih stvari, a jedan od njih je i ogromni novčanik, jer imate nekoliko platnih kartica i zavisno od situacije u kojoj se nalazite ne znate kada će vam koja zatrebati.
Dok tako stojite na kasi u svom omiljenom butiku, s nekoliko must have komada odjeće za plaćanje, bacite se u potragu za novčanikom po torbi, a onda u potragu za karticom u novčaniku. Vidno ste već pod stresom, a pored vas djevojka na POS terminal prislanja svoj pametni sat i aparat zvučnim signalom da znak za završenu transakciju - za nju stress free trenutak uživanja, a za vas taj znak je okončanje mukotrpnog žongliranja između torbe, novčanika i komada odjeće koju ste držali u ruci.
Zašto ne biste imali platnu karticu digitalizovanu u svom mobilnom telefonu, pametnom satu, fitness narukvici i time prečicom i bez muke došli do vašeg omiljenog dijela kupovine? Da, moguće je, u kupovinu možete i bez fizičkog novčanika, a potrebna vam je samo jedna aplikacija na vašem telefonu.
Uz aplikaciju mobilnog novčanika, plaćanja dobijaju praktičniju i bržu dimenziju jer sve što vam je potrebno nalazi se u vašem mobilnom telefonu koji svakako svi mi imamo kod sebe, praktično non-stop u rukama. Mobilni novčanik je aplikacija u koju smještate svoju platnu Mastercard karticu i uz koju na kasi plaćate tako što telefon prislanjate na terminal, baš kao što beskontaktno plaćate plastičnom karticom, ali ovog puta bez kopanja po torbi i džepovima u potrazi za klasičnim novčanikom.
O prednostima nad brojanjem gotovine, kovanica i kusura da i ne govorimo.
Novčanik možete ostaviti kod kuće i sa sobom ponijeti samo mobilni telefon jer njime možete plaćati svuda gdje već plaćate beskontaktno, a u BiH je sada dostupan i Google Pay mobilni novčanik.
Google Pay je mobilna usluga koja korisnicima omogućava kupovinu proizvoda i usluga pomoću Android ili WearOS uređaja s NFC čipom. Ovo rješenje korisnicima omogućuje uživanje u prednostima beskontaktnog plaćanja na brz i jednostavan način bez upotrebe fizičke kartice. Kako bi uspješno koristili Google Pay, sve što je potrebno učiniti je preuzeti aplikaciju i u nju dodati svoju Masteracard karticu NLB Banke Sarajevo i NLB Banke Banja Luka. Uz Google Pay kupovinu možete obavljati bez fizičkog dodirivanja zaslona, umetanja kartica, unosa PIN koda, a čak nije potrebna ni internetska veza.
Prednosti Google Pay usluge su brzina i praktičnost uz visok stepen zaštite. Ono što štiti vaše transakcije jeste Mastercard sigurnosna tehnologija zvana „tokenizacija“.
Šta to znači za nas korisnike?
To podrazumijeva da tokom transakcije, Mastercard platforma štiti podatke korisnika kartica zamjenom brojeva računa jedinstvenim alternativnim brojem kartice ili „tokenom“ koji se mijenja sa svakom transakcijom, a ne postoji ni mogućnost dvostruke naplate, čak iako se mobilni uređaj dva puta prisloni uz POS terminal. Dakle, kada potrošač koristi svoj mobilni uređaj tokom transakcije, prodavnici se daje token, a ne stvarni broj kartice.
Za potrošače i trgovce na malo, svaka kupovina obavljena Mastercard karticom koristeći Google Pay nudi sve prednosti i sigurnost transakcija koje imate s fizičkom Mastercard karticom, samo je prvi način plaćanja mnogo praktičniji i lakši.
Od svih aplikacija koje imate na svom telefonu, a sigurno ih je bezbroj, vjerujemo da će Google Pay postati vaša omiljena jer se Mastercard pobrinuo da dobijete bezbrižno i besprijekorno korisničko iskustvo.
* * *
Foto: PR
TEKST: Ada Ćeremida
London ovog juna ponovo potvrđuje zašto ga mnogi smatraju jednom od najuzbudljivijih evropskih prijestolnica umjetnosti.
Dok se širom grada otvaraju nove izložbe, sajmovi i kulturni programi, pažnju nam je privukla jedna priča koja počinje mnogo bliže kući.
Večeras se u Ambasadi Bosne i Hercegovine u Londonu otvara grupna izložba HOME: Mapping the Horizon, koja okuplja sedam bosanskohercegovačkih umjetnica čiji su životni i profesionalni putevi isprepleteni između Sarajeva, Bosne i Hercegovine i Ujedinjenog Kraljevstva.
Već nakon prvog susreta s vizualima izložbe bilo je jasno da ovo nije još jedna priča o migracijama ili nostalgiji. Kroz slikarstvo, ilustraciju, skulpturu, fotografiju i arhitekturu umjetnice istražuju šta zapravo znači osjećaj doma kada se život odvija između različitih gradova, jezika i kultura. 
Polazeći od ideje da dom nije nužno fizički prostor nego iskustvo koje se stalno iznova gradi, izložba HOME: Mapping the Horizon istražuje život između onoga što ostavljamo iza sebe i onoga što stvaramo na novim horizontima.
Kustosica Tatjana Palinkašev okuplja sedam umjetnica koje dijele iskustvo života između Bosne i Hercegovine i Velike Britanije, ali svaka od njih toj temi pristupa iz potpuno drugačijeg ugla. 
U središtu izložbe nalaze se pitanja pripadnosti, identiteta, kontinuiteta i kulturnog nasljeđa. Umjesto jednog odgovora, posjetioce očekuje sedam različitih interpretacija doma.
Umjetnica Davorka Anđelić kroz fotografiju i ručno izrađene figure Tilly i Milly istražuje kako izgleda potraga za mjestom kojem pripadamo. Njene male junakinje pojavljuju se u pejzažima Bosne i Hercegovine i Velike Britanije, uvijek pomalo između dva svijeta.
Kroz motive igre, djetinjstva i mašte, Anđelić otvara pitanja identiteta koja su istovremeno vrlo lična i univerzalna. Njeni radovi djeluju nježno na prvi pogled, ali ispod površine nose slojeve iskustva, izmještanja i potrebe za povezivanjem. U njima dom postaje nešto što tražimo, a ne nešto što nam je unaprijed dato. 
Za Jasnu Bell dom se pojavljuje kroz sjećanje, pejzaž i simbol Latinske ćuprije u Sarajevu. Nakon što je početkom rata napustila grad, slikarstvo postaje njen način povratka mjestima koja više ne može doživjeti na isti način kao nekada.
U njenim djelima most nije samo arhitektonski element nego simbol kontinuiteta i veze između prošlosti i sadašnjosti. Kroz bogate slojeve boje i svjetla Bell istražuje kako uspomene mijenjaju naš odnos prema prostoru.
Njeni radovi podsjećaju da ponekad najduže putovanje nije ono kroz geografiju nego kroz vlastito sjećanje. 
Jedina arhitektica među umjetnicama, Aida Bratović dom promatra kroz prostor, atmosferu i način na koji ljudi nastanjuju interijere. Njeni projekti, od londonskih rezidencija do međunarodnih realizacija, pokazuju kako dom nastaje kroz slojeve iskustava, predmeta i priča.
Njen rad dobro je poznat i našim čitateljima jer smo i zavirili iza vrata londonskog studija STUDIOAida i razgovarali s njom o filozofiji stvaranja prostora koji spajaju arhitekturu, umjetnost i lične priče klijenata.
Na jednoj strani nalaze se bogato uređeni interijeri ispunjeni umjetninama i naslijeđem, a na drugoj minimalistički prostori u kojima materijali sami pričaju priču.
U oba slučaja fokus ostaje na čovjeku i emociji koju prostor stvara. Bratović nas podsjeća da dom nikada nije samo dizajn, nego način života. 
Foto: Michael Sinclair, Rachael Smith Photography, Mark Bolton, Duško Miljanić
Grafička dizajnerica i ilustratorica Aleksandra Nina Knežević inspiraciju pronalazi u jednom od najvažnijih simbola bosanskohercegovačke kulturne baštine: stećcima.
Njihove motive prevodi u savremeni vizualni jezik kroz seriju radova koji spajaju tradiciju i savremenost. Crna, bijela i crvena boja, pojednostavljene forme i simboli ljubavi stvaraju prepoznatljiv autorski rukopis.
Umjesto da prošlost posmatra kao nešto završeno, Knežević je koristi kao polazište za nove priče. U njenim radovima dom postaje kulturno sjećanje koje možemo nositi sa sobom bez obzira gdje živimo. 
Skulpture i instalacije Aleksandre Kokotović nastaju transformacijom svakodnevnih predmeta u snažne nosioce značenja. Klupko vune, ibrik ili fragmenti urbanog pejzaža pretvaraju se u umjetnička djela koja govore o sjećanju, izdržljivosti i identitetu.
Kroz metal, konstrukciju i materijalnu transformaciju umjetnica istražuje šta ostaje kada funkcija nestane, a ostane samo trag iskustva. Njeni radovi djeluju istovremeno poznato i pomalo uznemirujuće, upravo zato što preispituju naše razumijevanje doma. U njima je dom nešto što preživljava promjene oblika. 
Foto: Željko Jovanović
Slikarica Nina Pirić stvara male vizualne zapise mjesta koja su joj tokom života pružila osjećaj pripadanja. Njeni pejzaži i apstraktne kompozicije ne prikazuju konkretne lokacije koliko emocije koje su uz njih vezane.
Kroz boju, svjetlo i atmosferu nastaje svojevrsna emocionalna kartografija. Svaka slika djeluje kao kratko zaustavljanje na putu, uspomena koju ne želimo zaboraviti.
Njeni radovi podsjećaju da dom ponekad postoji samo u trenutku koji želimo sačuvati. 
U radu Sonye Radan centralno mjesto zauzimaju žene, ručni rad, naslijeđe i svakodnevni rituali koji se prenose generacijama. Umjetnica u svoje slike ugrađuje stvarnu čipku i druge tekstilne elemente, pretvarajući ih u nosioce porodične memorije.
Motivi tkanja, šivanja i zajedništva postaju metafora za načine na koje gradimo identitet. Njeni radovi govore o otpornosti, nježnosti i kontinuitetu koji opstaje uprkos promjenama.
Dom se ovdje ne nalazi u prostoru nego u rukama koje nastavljaju prenositi priče dalje. 
Iako se izložba otvara večeras u Londonu i traje do 1. jula, njena priča ne završava unutar zidova Ambasade Bosne i Hercegovine. Posjetioci će putem QR koda moći pristupiti i digitalnom katalogu koji detaljnije predstavlja kustoski koncept, umjetnice i njihove radove.
To znači da ovu priču o domu, pripadanju i identitetu možete istražiti bez obzira nalazite li se u Londonu, Sarajevu ili bilo kojem drugom gradu. 
Možda je upravo to i najljepši zaključak izložbe HOME: Mapping the Horizon. Dom nije uvijek mjesto na koje se vraćamo. Ponekad je to priča koju nosimo sa sobom. 
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
