TEKST: Bonjour.ba/PR
DATUM OBJAVE: 14.7.2023.
Da li se nalazite u onoj grupi žena koje sa sobom nose ogromne torbe u kojima je more bespotrebnih i velikih stvari, a jedan od njih je i ogromni novčanik, jer imate nekoliko platnih kartica i zavisno od situacije u kojoj se nalazite ne znate kada će vam koja zatrebati.
Dok tako stojite na kasi u svom omiljenom butiku, s nekoliko must have komada odjeće za plaćanje, bacite se u potragu za novčanikom po torbi, a onda u potragu za karticom u novčaniku. Vidno ste već pod stresom, a pored vas djevojka na POS terminal prislanja svoj pametni sat i aparat zvučnim signalom da znak za završenu transakciju - za nju stress free trenutak uživanja, a za vas taj znak je okončanje mukotrpnog žongliranja između torbe, novčanika i komada odjeće koju ste držali u ruci.
Zašto ne biste imali platnu karticu digitalizovanu u svom mobilnom telefonu, pametnom satu, fitness narukvici i time prečicom i bez muke došli do vašeg omiljenog dijela kupovine? Da, moguće je, u kupovinu možete i bez fizičkog novčanika, a potrebna vam je samo jedna aplikacija na vašem telefonu.
Uz aplikaciju mobilnog novčanika, plaćanja dobijaju praktičniju i bržu dimenziju jer sve što vam je potrebno nalazi se u vašem mobilnom telefonu koji svakako svi mi imamo kod sebe, praktično non-stop u rukama. Mobilni novčanik je aplikacija u koju smještate svoju platnu Mastercard karticu i uz koju na kasi plaćate tako što telefon prislanjate na terminal, baš kao što beskontaktno plaćate plastičnom karticom, ali ovog puta bez kopanja po torbi i džepovima u potrazi za klasičnim novčanikom.
O prednostima nad brojanjem gotovine, kovanica i kusura da i ne govorimo.
Novčanik možete ostaviti kod kuće i sa sobom ponijeti samo mobilni telefon jer njime možete plaćati svuda gdje već plaćate beskontaktno, a u BiH je sada dostupan i Google Pay mobilni novčanik.
Google Pay je mobilna usluga koja korisnicima omogućava kupovinu proizvoda i usluga pomoću Android ili WearOS uređaja s NFC čipom. Ovo rješenje korisnicima omogućuje uživanje u prednostima beskontaktnog plaćanja na brz i jednostavan način bez upotrebe fizičke kartice. Kako bi uspješno koristili Google Pay, sve što je potrebno učiniti je preuzeti aplikaciju i u nju dodati svoju Masteracard karticu NLB Banke Sarajevo i NLB Banke Banja Luka. Uz Google Pay kupovinu možete obavljati bez fizičkog dodirivanja zaslona, umetanja kartica, unosa PIN koda, a čak nije potrebna ni internetska veza.
Prednosti Google Pay usluge su brzina i praktičnost uz visok stepen zaštite. Ono što štiti vaše transakcije jeste Mastercard sigurnosna tehnologija zvana „tokenizacija“.
Šta to znači za nas korisnike?
To podrazumijeva da tokom transakcije, Mastercard platforma štiti podatke korisnika kartica zamjenom brojeva računa jedinstvenim alternativnim brojem kartice ili „tokenom“ koji se mijenja sa svakom transakcijom, a ne postoji ni mogućnost dvostruke naplate, čak iako se mobilni uređaj dva puta prisloni uz POS terminal. Dakle, kada potrošač koristi svoj mobilni uređaj tokom transakcije, prodavnici se daje token, a ne stvarni broj kartice.
Za potrošače i trgovce na malo, svaka kupovina obavljena Mastercard karticom koristeći Google Pay nudi sve prednosti i sigurnost transakcija koje imate s fizičkom Mastercard karticom, samo je prvi način plaćanja mnogo praktičniji i lakši.
Od svih aplikacija koje imate na svom telefonu, a sigurno ih je bezbroj, vjerujemo da će Google Pay postati vaša omiljena jer se Mastercard pobrinuo da dobijete bezbrižno i besprijekorno korisničko iskustvo.
* * *
Foto: PR
TEKST: Ada Ćeremida
Sarajevo Photography Festival sinoć je otvoren izložbom No Man's Land, arhivskim projektom koji 25 godina nakon premijere istoimenog Oscarom nagrađenog filma Danisa Tanovića vraća fokus na fotografiju kao prostor sjećanja, svjedočenja i reinterpretacije.
Kroz do sada neobjavljene fotografije sa snimanja, publika ima priliku ponovo promišljati teme kolektivnog pamćenja, ali i vidjeti kako jedna priča nastavlja živjeti. 
Među desetinama izložbi koje će tokom sedmice biti otvorene širom Sarajeva, izdvojili smo troje regionalnih autora čiji radovi na različite načine promišljaju dom, identitet i pripadanje.
Od Jadrana i Zagreba do Sarajeva i Libana, njihove fotografije pokazuju da prostor nikada nije samo pozadina priče, nego njen aktivni učesnik.
One istražuju odnos koji prema tim prostorima gradimo. 
Foto: Inia Herenčić
Foto: Vedad Divović
Foto: Matea Leš
U projektu Jadran: Snapshots of Belonging hrvatska fotografkinja i pejzažna arhitektica Matea Leš tokom pet godina bilježi život uz obalu, daleko od turističkih razglednica i sezonskih stereotipa. Njene fotografije more posmatraju kao prostor svakodnevice, rutine i sjećanja.
"Kroz fotografiju me najviše privlače mjesta i ljudi koji nose neku tihu emociju. Lokacije koje možda na prvi pogled djeluju obično, ali u sebi imaju osjećaj pripadanja, nostalgije ili prolaznosti." 
Kako je podijelila za Bonjour.ba, upravo takva mjesta najčešće postaju polazna tačka njenog rada. Zanimaju je lokacije koje na prvi pogled djeluju sasvim obično, ali u sebi nose osjećaj pripadanja, nostalgije ili prolaznosti.
Fotografiju opisuje kao način dokumentovanja emocija koje je ponekad teško objasniti riječima, a kroz proces fotografisanja prirodno joj se otvaraju i pitanja identiteta, korijena i odnosa prema prostorima kroz koje prolazimo.
Upravo takvi prizori čine okosnicu njenog rada. Ljudi, pejzaži i mali svakodnevni momenti postaju svojevrsni vizuelni dnevnik odnosa između prostora i identiteta.
"Fotografija mi je način da dokumentiram emocije koje je ponekad teško objasniti riječima."
Matea Leš na ovogodišnjem Sarajevo Photography Festivalu predstavlja projekat i publikaciju u okviru programa Book Table – Independent Publishing, koji se održava u petak, 5. juna od 13:30 sati u Goethe-Institutu.
Foto: Matea Leš
Naziv izložbe I Carried a Pine Cone in My Backpack već sugeriše da Iniju Herenčić zanimaju tragovi koje mjesta ostavljaju na nama. Njena fotografija ne slijedi unaprijed zadanu priču. Nastaje intuitivno, kroz susrete sa prostorom, svjetlom i pokretom, a izložba u Sarajevu otvara se u petak, 5. juna u 18:00 sati u Galeriji MAK.
"Proces fotografiranja za mene je način razumijevanja vlastitog odnosa prema prostoru, osjećajima i ljudima koji me okružuju."
Fotografije se u njenom radu ponašaju poput fragmenata sjećanja. Značenje se ne otkriva odjednom, nego se postepeno gradi kroz posmatranje. 
U razgovoru za Bonjour govori kako fotografije često nastaju intuitivno, privučene određenim svjetlom, atmosferom ili uglom nekog novog mjesta. Tek naknadno, kroz ponovno promatranje snimljenih prizora, u njima prepoznaje pitanja pripadnosti i identiteta. Kroz gradove, svakodnevne prostore i intimne situacije pokušava razumjeti vlastite korijene, ali i slojevite odnose koji nas oblikuju.
“Fotografija za mene nije konačan odgovor, već prostor za kontinuirano propitivanje, bliskost i razumijevanje slojevitosti odnosa koji me oblikuju.”
Njena izložba ne nudi jasne odgovore. Umjesto toga, poziva posmatrača da uspori i pronađe vlastita značenja između pejzaža, tijela, svjetla i uspomena. 
Foto: Inia Herenčić
Dok Matea i Inia polaze od intimnih prostora, Vedad Divović fotografiju koristi kao alat za razumijevanje društava, političkih sistema i ljudi koji kroz njih prolaze.
Njegova samostalna izložba Home of the Perpetually Lost , koja se otvara u srijedu, 3. juna u 19:00 sati na Trgu Susan Sontag, nastala je u kontekstu Libana i istražuje ideju doma kao nečega što se stalno gradi, gubi i ponovo pronalazi.
"Fotografija je za mene alat da razumijem svijet oko sebe, političke sisteme i ljude koji ih oblikuju." 
Kako je rekao za Bonjour, najčešće radi na dugoročnim projektima koji nastaju godinama i bave se temama identiteta, doma, političkih sistema i kolektivnog sjećanja. Ne zanimaju ga fotografije koje nude brze odgovore. Mnogo mu je važnije prenijeti osjećaj i ostaviti prostor za lično čitanje rada.
U njegovim radovima identitet nije fiksna kategorija. On se neprestano pregovara između prošlosti i sadašnjosti, između odlaska i povratka, između pripadanja i udaljenosti. 
"Važno mi je da ne nudim odgovore, nego da potaknem na razmišljanje."
U njegovim radovima protagonisti nisu tu da ispričaju vlastitu biografiju, nego da postanu dio šire priče o prostoru, društvu i vremenu u kojem živimo. Posebnu pažnju posvećuje tihim svakodnevnim momentima jer, kako kaže, upravo u njima vidi ono najiskrenije.
"Nedavno sam imao ideju da je možda sevdah upravo taj osjećaj koji tražim kroz fotografiju." 
Nije slučajno što se u njegovom radu često vraća i Sarajevo. Za Bonjour je podijelio da su teme doma, identiteta i pripadnosti duboko povezane s njegovim odrastanjem u ovom gradu te da je upravo Sarajevo u velikoj mjeri oblikovalo način na koji danas promišlja fotografiju i gradi vlastiti fotografski jezik.
Foto: Vedad Divović
Možda upravo ta misao najbolje povezuje i sva tri autora. Svako od njih fotografijom pokušava uhvatiti nešto što je teško definisati riječima osjećaj pripadanja, doma, nostalgije ili bliskosti.
Kroz Jadran, Zagreb i Liban, njihovi radovi govore o univerzalnim pitanjima koja svi nosimo sa sobom bez obzira gdje živimo.
Sarajevo Photography Festival nastavlja se tokom cijele sedmice, a mi ćemo nastaviti pratiti priče koje nastaju između fotografija, prostora i ljudi koji ih stvaraju.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
