TEKST: Arijana Bošnjak
DATUM OBJAVE: 15.7.2024.
Nakon više od dva desetljeća od prvog filma, Ridley Scott vraća se u svijet jednog od svojih ikoničnih ostvarenja s filmom "Gladijator II".
Originalni "Gladijator" iz 2000. godine osvojio je srca publike i kritičara te se već više od 20 godina zadržao na listi favorita mnogih filmofila.
Povratak u arenu
Ridley Scott, nominiran za Oscara za režiju prvog "Gladijatora", ponovno preuzima kormilo režisera za nastavak ovog epskog filma. Glavnu ulogu u "Gladijatoru II" tumačit će Paul Mescal, a uz njega su Pedro Pascal (znamo da rijetko tko može ostati imun na njihovu karizmu), kao i Denzel Washington koji je već izmamio itekako pozitivne komentare na račun svog izgleda sa skoro 70 godina.
Foto: @rollingstoneitalia
Foto: @rollingstoneitalia
Foto: @rollingstoneitalia
U prvom dijelu pratili smo priču o Maximusu kojeg je ovjekovječio Russell Crowe, glumeći rimskog generala koji postaje rob nakon što ga car Commodus (Joaquin Phoenix) sruši s vlasti. Maximus se uzdiže kao gladijator kako bi se osvetio Commodusu, koji je ubio njegovu obitelj.
Novi junak - Lucius
"Gladijator II" nastavlja se tamo gdje je prvi film stao, s novim junakom Luciusom (Paul Mescal), nećakom Commodusa, koji ulazi u arenu spreman za borbu.
Snimanje "Gladijatora II" započelo je u lipnju, većinom u Maroku i na Malti, prije nego što je prekinuto zbog štrajka SAG - AFTRA u srpnju 2023. godine. Film je završio s produkcijom u siječnju 2024. godine, a očekuje se da će donijeti spektakl s velikim bitkama i impresivnim scenama u rimskim arenama.
Foto: @rollingstoneitalia
Foto: @rollingstoneitalia
Ovo je film koji za sada obećava nastaviti tradiciju svog prethodnika i donijeti svježu perspektivu uz sjajnu glumačku ekipu i spektakularne vizualne efekte. S datumom premijere zakazanim za studeni 2024., ovo je definitivno film koji će željno iščekivati fanovi prvog dijela, širom svijeta.
https://www.youtube.com/watch?v=4rgYUipGJNo
* * *
Naslovna fotografija: @rollingstoneitalia
TEKST: Ada Ćeremida
Naslov obećava nevinost, ali ono što ćete dobiti je priča o opsesiji, moći i ljubavi koja to zapravo nikada nije bila.
Nova Netflix mini-serija nastala po romanu The Museum of Innocence autora Orhan Pamuk dostupna je od 13. februara i već je pokrenula niz reakcija među publikom.
Pamuk, dobitnik Nobelove nagrade za književnost, ime je koje smo susretali kroz lektire, univerzitetske kurseve i književne liste širom svijeta, autor čiji su romani duboko ukorijenjeni u društveni, politički i emotivni pejzaž Turske.
“Muzej nevinosti” je godinama imao gotovo kultni status, ne samo kao roman nego i kao stvarni muzej u Istanbulu koji materijalizira fikcionalnu priču.
Ako ste upoznati s materijalom, znate da je već sam naslov pomalo varljiv u ovoj priči nema mnogo nevinog. Ako niste i očekujete klasičnu romantičnu tursku seriju, možda vas čeka iznenađenje. I to ne ono lagano, večernje, comfort watch iznenađenje.
Ovo nisu spoileri, već utisci koji vam mogu pomoći da odlučite je li ova serija za vas. Ako u priču ulazite potpuno “slijepi”, bez čitanja romana i bez posjete muzeju, iskustvo će biti drugačije, ali možda još intenzivnije.
Adaptacija se ne trudi da bude laka za gledanje, niti da romantizira ono što je već u romanu problematično.
#1 Ovo nije romansa, ma koliko tako izgledalo na prvu
Ako očekujete nježnu, sudbinsku ljubavnu priču, vrlo brzo ćete shvatiti da gledate nešto sasvim drugo. U središtu narativa nije romantična ljubav, nego opsesija jednostrana, destruktivna, polako razotkrivena.
Već odnos između Kemala i Füsun, sa svojom razlikom u godinama, klasnim jazom i porodičnim vezama, nosi težinu koja je danas teško probavljiva. I to je namjerno. Serija vas ne poziva da sanjate, nego da preispitate.
#2 Početak je spor, ali morate mu dati vremena
Prve epizode mogu djelovati tromo, gotovo frustrirajuće. Nema naglih obrta, nema dramatičnih cliffhangera, nema šoka na svakih deset minuta. Umjesto toga, dobijate atmosferu, poglede, tišinu i nelagodu.
Onda, gotovo neprimjetno, uhvatite sebe kako gledate još jednu epizodu, pa još jednu, jer želite znati dokle ta opsesija ide i kako će završiti. Ovo je serija koja vas ne osvaja bukom, nego upornošću.
#3 Kontroverzne teme nisu tu da bi šokirale, nego da bi pokazale duh vremena
Afera, preljub, rodbinska povezanost, patrijarhalni obrasci, muška posesivnost, sve su to elementi koji danas izazivaju nelagodu. Ali priča je smještena u drugo vrijeme, u društveni kontekst u kojem su takvi odnosi imali drugačiju dinamiku i “normalnost”.
To ne znači da ih serija opravdava. Naprotiv, ona ih prikazuje bez uljepšavanja. Ako ste osjetljivi na ovakve teme, ovo možda neće biti lagano gledanje ali će biti relevantno.
#4 Najveće pitanje serije je: na čijoj ste strani?
Jedan od najzanimljivijih aspekata je emotivna konfuzija koju izaziva. U jednom trenutku pomislite da je riječ o velikoj, tragičnoj ljubavi. U drugom vam postaje jasno da gledate priču o kontroli i sebičnosti.
Kemalova ideja “čuvanja” Füsun kroz predmete, kroz sjećanja, kroz muzejski koncept, može djelovati romantično dok ne shvatite šta ta ideja zapravo podrazumijeva. Serija vas konstantno tjera da preispitujete vlastite simpatije.
#5 Gluma i detalji spašavaju priču od banalnosti
Ono što ovu adaptaciju čini uvjerljivom jeste izvedba. Hemija, tišina, pogledi, simbolika sitnih predmeta, sve to gradi slojevitu atmosferu. Posebno je snažno kako se kroz dijaloge otkriva da je Füsun često svedena na svoju ljepotu, dok njene ambicije i snovi ostaju u drugom planu.
Upravo u tim detaljima serija najjasnije pokazuje da ovo nije priča o idealiziranoj ljubavi, nego o tome kako opsesija može uništiti nečiju budućnost.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
