Dan vjenčanja mnogi žele proslaviti sa porodicom i svojim najbližim uz ukusnu hranu, ugodnu atmosferu i predivan ambijent.

Na toj listi svakako jedna od važnih stvari je i fotografisanje mladenaca.

Ponekad u mjestu u kojem živite ne možete da vidite sve predivne lokacije koje to mjesto nudi a koje viđate možda i svaki dan.

Mnogi restorani u ponudi imaju i organizaciju slavalja, međutim to često nije prostor u kojem želite zabilježiti romantične fotografije sa svojim partnerom najsretnijeg vam dana u životu.

Kod bh. fotografkinja i fotografa smo pronašle neke od najljepših lokacija za najdivnije fotke.

LUKOMIR

Lukomir vam na prvu pomisao možda ne zvuči kao idealna lokacija za vjenčanje, ali ove fotografije će vas uvjeriti u suprotno. Predivna prirodna i ruralni ambijent će dati originalnu notu vašim fotografijama, a sigurni smo da će biti mnogo zanimljivih priča za ispričati kada budete ponovo gledali fotografije.

foto: @redzepagicaida

HAJDUČKA VRATA

Još jedna nešto izazovnija lokacija je planina Čvrsnica i njena bajkovita Hajdučka vrata. Tim sa profila Vlasta Weddings su napravili predivne fotografije za koje smo sigurni da će biti inspiracija mnogima.

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Vlasta Weddings (@vlasta.weddings)

BAŠTA ZEMALJSKOG MUZEJA

Iako omiljena lokacija za mnoge parove, ne možemo izostaviti predivnu baštu Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Jednostavno daje bajkovitu notu fotografijama zaljubljenih parova.

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Faruk & Esma Weddings (@farukesmaweddings)

* * *   

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Muna Nazak (@munanazak)

ULICE GRADA

Na naše veliko iznenađenje neke od najsimpatičnijih fotografija sa vjenčanja koje smo pronašli su fotkane na ulicama gradova. Organizacija ovakvog fotografisanja nije zahtjevna, a barem jedna fotogenična ulica se može naći u svakom gradu.

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Muna Nazak (@munanazak)

ROOFTOP

Fotografije sa krovova sa pogledom na grad imaju neku posebnost u sebi, još ako dodate zaljubljeni par i mladenku u bijeloj vjenčanici, uspješna fotografija je zagarantovana!

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Sanela Zukić (@wildfields.weddings)

* * * 

Naslovna fotografija: @blink.weddings
Tekst: Emina Smaka  

Treće izdanje Industry Day u Visokom još jednom je otvorilo pitanje dizajna kao sistema, onog koji povezuje ideju, proizvodnju i odgovornost.

Kroz ovogodišnji fokus na „Green Deal“, razgovor se pomjera dalje od estetike i ulazi u prostor odluka, procesa i uticaja koji dizajn ima na društvo.

U tom kontekstu, razgovarali smo sa Slavimirom Futrom, jednim od najuticajnijih dizajnera i vizualnih komunikatora u regionu, čiji rad već godinama pomjera granice između forme, poruke i sistema.

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Bonjour.ba (@bonjour.ba)

Njegov pristup dizajnu ne počinje izgledom, nego pitanjem smisla, što se jasno reflektovalo i kroz njegovu ulogu na Alma Ras Industry Day. Dizajn, kako ga on vidi, nije dekoracija, nego rezultat jasno postavljene ideje i razumijevanja onoga što treba da komunicira.

Zato njegov pogled na savremeni dizajn pomjera fokus sa onoga što vidimo na ono što osjećamo i razumijemo već u prvim sekundama susreta s vizualom.



 

4 pitanja za Slavimira Futru o dizajnu i onome što odmah primijetimo

Razgovor sa Slavimirom Futrom otvara pitanja koja su danas ključna za razumijevanje dizajna. Umjesto forme, fokus stavlja na istinu, inteligenciju i osjećaj koji dizajn ostavlja. 

Njegovi odgovori pomjeraju granicu između lijepog i smislenog, između trenda i onoga što traje.




Kada gledate jedan dizajn, šta vam prvo govori da li ima identitet ili ne?  

Pa, prije svega, kod tih stvari je najvažnije da budu istinite. To se jednostavno nekako osjeti. Mi živimo danas u vremenu kada svi mogu da naprave nešto lijepo i atraktivno, a jako malo ljudi mogu da naprave nešto pametno. I to je ono što nas odvaja od umjetne inteligencije, ali i od “umjetničke” u tom smislu. 

Tako da se odmah vidi, stvarno na prvi pogled, da li je nešto vještačko ili je organsko, prirodno, pametno i lijepo. To je sveti gral komunikacije.




Koja je najčešća greška mladih dizajnera danas?  

Mislim da mladi dizajneri upravo tu problematiku forme usvajaju brže nego problematiku istine, odnosno inteligencije. Zato što je lakše doći do forme nego do istine, ljudi to rade preko ljepote. 

Lako se iskopira nešto što je trend, nešto što se svima sviđa, i onda se na taj način svrstate u jednu armiju istomišljenika estetskih i time sebi obezbijedite neku poziciju u tom mikro društvu kojem pripadate.

Ali ono što preživljava decenije, da ne kažem vijekove, uvijek je ta suštinska istina. Uvijek treba tražiti više u inteligenciji nego u ljepoti.




Kako znate da je projekat završen? Postoji li ta tačka gdje treba stati?  

Projekat se završava onda kada se osjeti da će uraditi svoj posao. Ipak je grafički dizajn dio industrije u kojoj ste vi direktno vezani za potrebe klijenta. 

To se osjeti kad je dovoljno, kada nema potrebe da se zatrpava dodatnim informacijama ili dodatnim estetikama koje služe da uljepšaju stvar.

Čim vidite da neko ukrašava, znači da pokušava da nadoknadi neku rupu u konceptu ili opet u toj istoj inteligenciji.




Jedna riječ koja danas najviše nedostaje dizajnu?  

Ljubav.

To je ono što se osjeća duboko. Empatija i međuljudski odnosi postali su nešto što se podrazumijeva, a zaboravili smo koliki je njihov potencijal i intenzitet. Ono što je duboko u nama skriveno, što je naša priroda, mi smo usmjereni jedni na druge.

A u novim okolnostima tehnoloških revolucija mi smo se, zapravo, okrenuli više sebi. I onda iz te pozicije gledamo svijet, a svijet nije nigdje van nas, on je u nama.

Onaj ko je shvatio da je čitav svijet u njemu, čitav univerzum i život, ta osoba privlači druge ljude. I to je ono što mladi nikako da shvate.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Bonjour.ba