„Volim beauty portrete, iako najviše uživam u fashion fotografiji, jer tu ima najviše prostora za kreativnost, igru i eksperiment. Jedino pravilo je da se pravila moraju kršiti, inače rizikujete da budete dosadni i predvidivi.“ – otkrila nam je već na početku našeg razgovara uvijek nasmijana bh. fotografkinja Nađa Berberović-Dizdarević.

Nađa je naše simpatije osvojila već kroz modne editorijale snimane u studiju koji uvijek zrače svježinom te zabavnom igrom boja, tekstura i odvažnih beauty odabira. 

Izuzetak nije bio i ovaj editorijal koji donosi val stilske i beauty inspiracije kroz četiri totalno drugačija, no, istovremeno jako chic i moderna looka. 

Kada smo Nađu pitali što je bila inspiracija za ovaj editorijal, otkrila nam je:
„Snimanje sam organizovala u vlastitom foto studiju, a sve ostalo je bila igra i improvizacija- od stylinga, frizure i make-upa. Akcenat je na samom modelu i različitim aspektima njenog izgleda. Uglavnom sam se fokusirala na monohromatske kombinacije crne i bijele s ponekim akcentom u boji.“

„Po mom mišljenju, Hilda je jedan od naših najperspektivnijih modela s velikim potencijalom. Ona je poput kameleona te posjeduje nevjerojatnu moć transformacije – može djelovati androgino i punk, ali i vrlo ženstveno i chic. Iz tog razloga volim surađivati s njom. Svaki put napravimo nešto novo, drugačije, a uz drugačiju frizuru i make-up, ona se svaki put transformira u novi lik. Osim toga, Hilda je veliki profesionalac te svako snimanje s njom prođe u ugodnoj atmosferi.“ – nadodala je Nađa. 

I uistinu, sa svakom novom fotografijom Hilda utjelovljuje novu ulogu - snažnu damu koja nosi odijela opuštenog kroja i plavo sjenilo, urbanu zaljubljenicu u modu koja stilizira bermuda hlače i blejzer, kao i gotičarku koja odlično stilizira makeup koji naglasak stavlja na tamni ruž i look sastavljen od mini kožne suknje i sakoa. 

Nismo mogli odoljeti da Nađu ne pitamo koji je najveći izazov s kojim se susreće tijekom ovakvog tipa snimanja, na što nam je odgovorila:

„Kada govorimo o studijskim fashion editorijalima, bitno je da cijeli tim dobro funkcionira i da svaki član tima radi svoj posao profesionalno, ali uz dozu igre i spremnosti za improvizaciju. Najveći izazov je “hemija”, odnosno nedostatak iste između fotografa i modela. Možete imati perfektne uvjete za snimanje i najbolji tim na raspolaganju, ali ako fotograf i model ne “kliknu”, to će se osjetiti i vidjeti na fotkama.“

Pogledajte fotografije.

***
Model: Hilda Halilović 
Makeup: Zorica Čvoro
Styling: Nađa Berberović Dizdarević
Fotografija: Nađa Berberović Dizdarević
Retouch fotografija: Lejla Emrić
 

Ako tražite razlog za kratku kulturnu pauzu u Sarajevu ovo je idealan trenutak. Povodom pravoslavnog Božića, danas je besplatan ulaz u Kuću Despića, jedan od najautentičnijih muzejskih prostora u gradu i važan dio zbirke Sarajevskog Muzeja.

Smještena u samom srcu stare gradske jezgre, Kuća Despića čuva priču o životu imućne sarajevske trgovačke porodice, ali i o prvim teatarskim iskoracima u gradu. Prije nego krenete, donosimo nekoliko stvari koje vrijedi znati kako biste posjetu doživjeli punim intenzitetom.

Foto: @nerminamemic_art

Kuća Despića je vremenska kapsula Sarajeva iz 18. i 19. stoljeća. Izgrađena i nastanjena od strane porodice Despić, danas djeluje kao jedan od najintimnijih i najautentičnijih muzejskih prostora u gradu. 

Kao dio Muzeja Sarajeva, kuća svjedoči o trgovačkom, kulturnom i društvenom životu tadašnjeg Sarajeva, ali i o njegovim prvim teatarskim koracima. Ako je do sada niste posjetili, današnji besplatan ulaz je savršena prilika.

Foto: @jacakalac

5 stvari koje vrijedi znati prije nego uđete u Kuću Despića

Ovdje je zapravo počela teatarska scena Sarajeva

Prve pozorišne predstave u Sarajevu održane su upravo u salonu Kuće Despića. U vrijeme kada grad nije imao institucionalno pozorište, ova privatna kuća postala je mjesto susreta umjetnika, publike i novih ideja. 

Zbog toga se Kuća Despića smatra pretečom modernog teatra u Sarajevu. Taj salon i danas zadržava atmosferu intimnog kulturnog okupljanja.




Kuća je rijedak primjer spoja orijentalne i austrougarske arhitekture

Arhitektonski, Kuća Despića predstavlja slojevit identitet Sarajeva. Orijentalni raspored prostora i detalji interijera susreću se s kasnijim austrougarskim utjecajima u namještaju i dekoraciji. 

Ovaj spoj nije dekorativan, već govori o stvarnim historijskim promjenama koje je grad prolazio. Upravo zato je kuća posebno zanimljiva i arhitektima i ljubiteljima dizajna.

Foto: @nerminamemic_art

Foto: @tramp_collection

Porodica Despić bila je među najutjecajnijim trgovačkim porodicama u gradu

Despići su bili imućni i društveno aktivni sarajevski trgovci, blisko povezani s kulturnim i političkim tokovima svog vremena. Njihov dom nije bio zatvoren porodični prostor, već mjesto okupljanja uglednih građana i putnika. 

Kroz lične predmete, dokumente i namještaj, muzej danas priča priču o svakodnevici gradske elite 19. stoljeća. To je rijedak uvid u privatni život tadašnjeg Sarajeva.

Foto: @jelenapojuzina

Foto: @nerminamemic_art

Foto: @tomislav.kovacevic.sestrinstvo

Interijeri su sačuvani kao autentičan prikaz građanskog života

Za razliku od mnogih muzeja koji rekonstruišu prostor, Kuća Despića čuva originalne elemente života jedne porodice. Namještaj, raspored soba i dekoracije ostavljaju utisak da su stanari tek nakratko izašli. Ovakav pristup čini posjetu intimnijom i emocionalnijom. Ne gledate eksponate nego ulazite u nečiji dom.

Foto: @poslednji_sarajlija

Foto: @nerminamemic_art

Foto: @tramp_collection

Grijanje u Kući Despića otkriva kako se živjelo kroz sarajevske zime

Kuća Despića grijala se kombinacijom peći na drva i ćumur, pažljivo raspoređenih po glavnim prostorijama kako bi se toplina zadržavala što duže. 

Debeli zidovi i manji otvori prema ulici dodatno su pomagali u očuvanju toplote, što je bio standard u tadašnjoj gradskoj arhitekturi. Zanimljivo je da su se prostorije grijale selektivno nisu svi dijelovi kuće bili jednako topli, već se život zimi koncentrisao oko nekoliko ključnih soba. 

Ovakav način grijanja jasno pokazuje koliko je svakodnevni ritam bio prilagođen prostoru, a ne obrnuto.

Foto: @nerminamemic_art

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: @nerminamemic_art