TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 15.7.2019.
Ovaj vikend, točnije u petak i subotu, u parku Sajmište, uz šetnicu rijeke Lištice u Širokom Brijegu, održan je Street Food Fest.
Posjetitelji festivala, čiju organizaciju potpisuju Mario Mandić i Marko Ćavar, mogli su isprobati i posebno pripremljene steakove, burgere i sendviče, ali i u uživati u specijalitetima japanske kuhinje, sladoledima, kao i craft pivima, vinima i koktelima. Bio je to festival koji je kroz ponudu hrane i pića, sve posjetitelje poveo na gastro turneju po Hercegovini, ali i kroz kuhinje svijeta. Uz ambijent koji savršeno dočarava ljetnu bezbrižnost i chill vibe, raznolik sadržaj koji je nudio nešto za baš svaki uzrast, kao i toplu, obiteljsku atmosferu, nametnuo se kao destinacija svih onih koji su željeli vikend započeti uz fine zalogaje, osvježavajuća pića i dobro društvo.
Jedan od voditelja samog festivala, Veljko Barbieri, prokomentirao je da ne trebamo odustajati od naše tradicionalne kuhinje samo je trebamo interpretirati na moderan način te upravo kroz druženja ove vrste brendirati eno-gastro ponudu koju Hercegovina ima.
Veljko Barbieri
Dašak atmosfere koja je vladala, ali i malenu gastro turu po štandovima za BONJOUR.ba je pripremila Stanislava Borovac, dama koje je vlasnica Facebook stranice Hodopisi & Slikopisi i jedna od projekt koordinatorica Turističkog klastera Hercegovine koji se također predstavio u sklopu Festivala. Njene utiske, kao i fotografije s Festivala koje je pripremala za BONJOUR. čitatelje donosimo u nastavku.
Stanislava Borovac
***
Jeste li znali da umjereno konzumiranje poznatog tradicionalnog japanskog jela – sushija, stimulira neurone te poboljšava vizualnu percepciju, motoričke sposobnosti ruku, pamćenje i druge važne funkcije? U festivalskoj kućici Freyja Restaurant, imali smo priliku uživati u raznim vrstama ovog jela, koje je kod nas slabo zastupljeno, no blagodati i nutritivne vrijednosti sushija su u svijetu jako dobro poznate.
Na jednom od štandova nalazila se ekipa iz Širokog Brijega sastavljena oko projekta B.W.A. – Burgers with attitude.
Kao što ste i sami možete pretpostaviti, radi se o referenci na legendarni hip hop sastav iz osamdesetih – N.W.A, tako je i sam štand bio u skladu s hip hop kulturom, a obožavatelji dobre hrane i rap glazbe – Domagoj i Ana, za nas su pripremali tri vrste posebno spravljenih burgera.
Hotel Park Široki Brijeg, sa svojim novim vodstvom i chefom, za sve posjetitelje je pripremao vrhunske beefsteak sendviče te kobasice punjene sirom, umotane u slaninu. Na slatkom štandu Hotel Park Široki Brijeg mogli smo birati između sladoleda zdravih voćnih okusa manga, šumske jagode, trešnje, borovnice, koji su izrađeni po posebnoj recepturi na bazi maslinovog ulja, bez dodatnih šećera. Ovaj štand je dobio i nagradu za najbolji štand po broju glasova u konkurenciji festivala.
Na festivalu se predstavila i kompanija, Selekcija d.o.o., koja je pripremala meso koje je odležalo nekoliko tjedana u specijalnim komorama s unaprijed određenom vlažnosti zraka i temperaturom.
Uz takozvanu metodu suhog zrenja, junetina dobiva posebnu mekoću, punoću okusa i dodatnu nutricionističku vrijednost, a dečki iz Selekcije su na OFYR roštilju za sve posjetitelje pripremali T-bone, Ribeye, Rumpsteak i dry aged burger.
Za koktel barom dočekao nas je uvijek odlično raspoložen barmen Nebojša Lazarević. Nebojša za sebe kaže da želi biti dio onoga što je izvan običnog, svega što je avangardno i smjelo, a takvi su i njegovi kokteli.
BONJOUR.preporuka: S barmenom smo osmislili BONJOUR.koktel kojeg ćete pripremati za svaki idući ljetni kućni party
Street food festival ponudio je i sadržaj za sve ljubitelje craft piva te su posjetitelji mogli isprobati pive u potpisu Cooltura pivovara, Lovac craft pivovara i Trojansko pivo.
Turistički klaster Hercegovina pobrinuo se da kušamo i vina u potpisu sljedećih vinarija: Podrumi Andrija, Vinarija Anđelić, Vina Zadro i Podrumi Ostojić. Prepoznatljiv okusi i miris Blatine i Žilavke u potpisu ovih vinarija dodatno su obogatili cijelo druženje.
Druženje na Festivalu je potrajalo do dugo u noć, a svi posjetitelji su doma otišli obogaćeni novim gastro iskustvima, ali i novim favoritima kada su u pitanju craft pive i hercegovačka vina. Naposljetku, organizatori su poručili da već marljivo rade na sadržaju za naredno izdanje koje bi moglo potrajati i dan duže. Veselimo se detaljima...
TEKST: Bonjour.ba
Većina nas kafu procijeni vrlo brzo, ili nam prija ili ne. Rijetko se zapitamo zašto. Šta se zapravo dešava u šoljici prije nego što mi damo svoju presudu?
Na Bonjour ba x Grand kafa Coffee Experience eventu imali smo priliku vidjeti drugu stranu tog procesa: onu u kojoj se kafa ne pije iz navike, nego analizira, mjeri i ocjenjuje prema preciznim kriterijima. Upravo tu počinje posao Ilije Đurića, profesionalnog degustatora i cup testera Grand kafe.
Ilija Đurić, profesionalni degustator kafe
Dok mi govorimo o jačini i aromi, Ilija govori o balansu, tijelu, kiselosti i mirisu i zna tačno objasniti zašto nam neka kafa odgovara, a neka nikada neće, bez obzira na to koliko je pijemo godinama.
Zato smo s njim razgovarali o onome što se rijetko čuje izvan stručnih krugova: kako se kafa profesionalno provjerava, šta čini dobar blend, gdje najčešće griješimo u pripremi i koliko zaista poznajemo napitak koji pijemo svaki dan.
Prije nego što kafa završi u našoj šoljici, ona prolazi kroz niz provjera koje nemaju veze s navikom, nego s preciznošću. Tu nema mjesta subjektivnom, nego se traži balans, čistoća ukusa i dosljednost.
Upravo taj prvi korak često ostaje nevidljiv krajnjem konzumentu, ali je ključan za sve što kasnije prepoznajemo kao kvalitet.
Ilija objašnjava da se kvalitet kafe ne procjenjuje nasumično, nego po jasno definisanom redoslijedu: prvo se provjerava botanička vrsta zrna, zatim klasa, a tek onda dolaze ono što mi najčešće primijetimo, a to su ukus, miris i aroma. Taj stručni proces osigurava da kafa ima stabilan, prepoznatljiv karakter i prije nego što uopće dođe do šoljice.
Kada kažemo domaća kafa, većina nas prvo pomisli na jačinu. (Da i Grand kafu!) Ali u stvarnosti, jačina je samo jedan mali dio mnogo složenije slike.
Od izbora zrna, preko prženja, do načina pripreme, svaki korak utiče na to kakva će kafa na kraju biti. A džezva, iako duboko ukorijenjena u našim navikama, u tom procesu nije samo simbol tradicije, nego aktivni dio ukusa i teksture kafe.
Upravo tu se lome razlike između kafe koja je samo jaka i one koja je zaista dobra.
„Za dobru pripremu kafe važna je džezva, jer nam ona služi da voda provri što prije. Ja kažem da se voda ne smije ‘patiti’. Ako treba dugo da provri, tvrda voda, koja je pogodna za kafu, pretvara se u meku i tada dobijamo bljutav ukus.“, pojasnio je Ilija Đurić.
Recimo da ste već pronašli svoju Grand kafu. Znate koja vam jačina odgovara, koja aroma vam „legne“ i u kojem dijelu dana je pijete s najvećim uživanjem. Razlika između dobre i zaista dobre šoljice često se krije u jednom, naizgled nevažnom detalju. Ne u novoj opremi, ne u komplikovanim pravilima i ne u dodatnom vremenu, nego u malim promjenama koje lako zanemarimo.
To su sitni trikovi koji ne traže poseban trud, ali mogu potpuno promijeniti doživljaj prve šoljice. Evo šta Ilija savjetuje:
„Nije dobro kafu zakuhati u kuhinji pa šoljicu nositi do mjesta gdje ćemo je piti. Prva ekstrakcija se dešava tokom zakuhavanja, ali ona fina, kada se talog odvaja i arome se razlivaju, dešava se u šoljici. Zato je važno da se kafa sipa tamo gdje se pije i da šoljica nekoliko trenutaka miruje prije prvog gutljaja.“
Kafa u BiH nije pauza između obaveza. Ona je često sama obaveza. Razgovor, dogovor, predah, znak pažnje.
U toj šoljici je i ono što zovemo ćejf, osjećaj da se Grand kafa pije polako, s razlogom i u tačno određenom trenutku. Taj odnos prema kafi čini ritual ispijanja u BiH drugačijim od mnogih drugih kultura, čak i kada se koristi isto zrno. Evo šta o tome kaže Ilija:
„Kod nas se koriste male džezve, što je ispravno: jedna džezva, jedna šolja. Piju se iz fildžana i uz kafu se služi nešto slatko, bilo šećer, rahat-lokum ili kockica čokolade. Upravo ti detalji nas izdvajaju.“
Zato smo Iliju pitali ono što zanima svakog ljubitelja kafe: kada vam je posao provjeravati, mirisati i ocjenjivati kafu, kakvu kafu bira za sebe. U tom pitanju se često najbolje vidi da i iza stručnosti stoji lična navika, dio dana koji vam je najdraži i mali ritual koji nema veze s pravilima ili teorijom, nego isključivo s užitkom.
Ilija kaže da ujutru najčešće pije kafu iz kategorije koja je u svijetu poznata kao turska kafa. Lično bira Grand kafu Gold, u većoj šolji, jer mu pruža pun i uravnotežen ukus. Onima koji vole mekši i zaokruženiji profil preporučuje Gold, dok će ljubitelji izraženije jačine posegnuti za Grand Strong.
Nakon što nam je otkrio kakvu kafu on bira za sebe, logičan nastavak razgovora bio je upravo ovaj: kako da svako od nas lakše prepozna svoj Grand ukus. Nisu svi dani isti, nisu ni navike, pa samim tim ni kafa ne mora biti ista za sve.
Postoje jasni signali koje nam nepce već daje u smislu da li više uživamo u aromi, pitkosti i zaokruženom ukusu, ili tražimo izraženiju jačinu koja ostaje duže i ostavlja trag. Upravo na tim razlikama, objašnjava Ilija, treba graditi izbor kafe, a ne na pukoj navici ili onome što smo godinama pili bez razmišljanja.
Možda je baš zato kafa u BiH toliko lična stvar. Ne pijemo je samo zbog jačine ili navike, nego zbog trenutka, razloga i osjećaja koji ide uz šoljicu. I često je pijemo isto godinama, bez pitanja da li nam zaista najviše prija.
Razgovor s Ilijom nas je podsjetio da ne treba mijenjati kafu, nego način na koji je pijemo. Mali detalji prave veliku razliku, a kad znaš šta tražiš, lakše pronađeš i onu Grand kafu koja ti stvarno prija.
Ako ste se već uhvatili kako razmišljate o sljedećoj šoljici Grand kafe… znamo da smo uspjeli.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
