Srpanjsku naslovnicu magazina W krasi putena Eva Mendes. Fotografski dvojac Mert Alas & Marcus Piggott i stilistica Alex White iskoristili su seksipil kojim poznata glumica zrači i uradili editorijal iz kojeg pršte čari ove latino ljepotice. Eva se tako pokazala kao jedna od rijetkih glumica koja se jako dobro nosi i s ulogom modela. U intervjuu, Eva je progovorila o njenom stavu o golotinji,

O golotinji: "Nikad nisam imala problema sa svojim golim tijelom, ali ga ne pokazujem bez ikakvog razloga. Nisam egzibicionist. Ali iskreno, za umjetnost, učinit ću gotovo sve. Svjesna sam toga da balansiram između uloge poštovane glumice i nečega što zovu seks simbolom. I to je jako teško ukoliko želite da vas pamte kao dobrog, uvjerljivog glumca. Ali nikad nisam osjetila da me tretiraju samo kao objekt. Ništa što radim nije slučajno, naime, jako sam proračunata kada se radi o mojoj karijeri."

O novoj ulozi: "Izgleda da je jako teško doživjeti me kao smiješnu osobu. A istina je da se kao takva najbolje osjećam."

O vlastitim dvojakim strastima: "Moderna sam žena u smislu da brinem za sebe, jako sam neovisna i veoma ambiciozna. S druge strane, u nekim stvarima sam tradicionalna. Volim pripadati muškarcu. Volim imati muškarca u svom životu i na kraju dana osjećati se njegovom ženom. Znam, to je dihotomija."

O nacionalnoj pripadnosti: "Ne smatram se latinoameričkom glumicom. Ovdje sam rođena i odrasla, da roditelji su mi Kubanci, ali ako mene pitate ja sam nova "američka djevojka". Taj naziv više nije rezerviran samo za Drew Barrymore i plavokose djevojke sa srednjeg zapada. Ovako sada izgledamo!"

A.S.

U subotu, 20. decembra, beogradska modna scena dobila je svoj novi manifest.

U autentičnom ambijentu projekta Radostan Settlement, predstavljena je kolekcija Z'B'N, saradnja brenda Radostan i upcycling dizajnerke i umjetnice Vladica Čulić , koja transformiše tradicionalni odjevni predmet zubun u simbol rodne suverenosti.

Kada se susretnu etnografsko naslijeđe i savremeni izraz, rezultat rijetko ostaje u domenu estetike. U slučaju kolekcije Z’B’N, riječ je o snažnom kulturnom i političkom zahvatu.






Vladica Čulić i Radostan predstavili su sedam unikatnih komada nastalih direktnom intervencijom kreatorke na autentičnim zubunima, odjevnim formama koje su decenijama nosile kodove statusa, tijela i pripadnosti.

Zaštitni znak kolekcije je hibridni ornament nastao reinterpretacijom motiva “Karakačka”, jednog od prepoznatljivih ornamenata ćilimarstva jugoistočne Evrope. Motiv stilizirane ženske figure sa rukama na kukovima, blizak simbolu Elibelinde, tradicionalno je vezivan za plodnost.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by @radostan_settlement_

Autori, međutim, izvode svjesnu subverziju. Preklapanjem forme zubuna i geometrije ornamenta, arhetip se transformiše, čime se simbol ženske reproduktivne moći prevodi u savremeni narativ seksualnog oslobođenja i rodne autonomije.

Tokom samog događaja, u ambijentu trpezarije Radostana, posjetioci su imali priliku da ovaj hibridni ornament trajno ponesu na koži kroz specifičan tattoo pop-up, čime je simbolika kolekcije doslovno postala dio tijela publike.






Zubun kao anti-muzejski objekt

Zubun je, svojom skulpturalnom formom koja naglašava kukove, oduvijek bio više od odjeće, bio je snažan marker identiteta. U ovoj kolekciji, on prestaje biti nijemi muzejski eksponat. Postaje anti-muzejski objekt, oslobođen rigidnih interpretacija i zatvorenih identitetskih okvira.

„Identitet nije statičan; on je u stalnom pregovaranju“, poručuje Vladica Čulić.

Inspirisana nomadskim principima kretanja i prilagodbe, kolekcija podsjeća da je naslijeđe fluidno. U kontekstu savremene mode, Z’B’N se pozicionira kao anti-konzumeristički manifest: fokusiran na upcycling i rad s postojećim materijalima, on ne proizvodi nove identitete, već otvara prostor za njihovo preispitivanje i redefinisanje.







Predstavljanje kolekcije bilo je daleko od klasične modne revije. Riječ je o imerzivnom multimedijalnom performansu u kojem je Kйr, Bane Jovančević, oblikovao zvučni pejzaž spajajući elektronske strukture s ritmovima inspirisanim folklornim naslijeđem. Vizuelni identitet upotpunio je Aleksandar Lazar, koji je uživo mapirao projekcije, pretvarajući prostor Radostana u polje dijaloga između digitalnog i arhaičnog.






Pristup Radostana i Vladice Čulić prevazilazi okvire održive mode. To je poziv na otpor prema uniformnosti sistema brze potrošnje. Njihov zubun postaje platno za savremeni izraz, dokaz da tradicija nije nešto što se pasivno čuva, već nešto što se živi, mijenja i ponovo osvaja.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: PR