Emma Watson je nagrađivana glumica koja ima vedar duh i snažan stav.

Osim po ulogama u filmovima o najpoznatijem čarobnjaku, pamtimo ju i po ulogama u filmovima Ljepotica i zvijer te Charlijev svijet. Danas ju pratimo i kroz njeno djelovanje kao ambasadorice UN kampanje za jednaka prava spolova HeForShe, kao i kroz njeni bookclub na društvenim mrežama pod nazivom @oursharedshelf.

Emma je nedavno proslavila 30.rođendan, što je potaknulo uredništvo britanskog Voguea za intervju, druženje i snimanje naslovnice izdanja za 12.mjesec s ljupkom aktivisticom. 
Emma je za Vogue novinare otkrila i 5 naslova koje bi svaka dama trebala pročitati. O kojim je knjigama riječ i zašto biste ih trebali pročitati, otkrivamo u nastavku. 

Women Who Run With The Wolves By Clarissa Pinkola Estés 

„Možda je objavljena 1992.godine, ali knjiga Žene koje trče s vukovima Clarisse Pinkola Estés je naslov uz koju se žene mogu povezati i desetljećima kasnije. Usredotočujući se na žensku psihu, knjiga poziva na promišljanje o tome jesu li ženske emocije trivijalne i daje pozitivnu sliku "divlje žene" u svoj svojoj slavi.“ 

Outrageous Acts And Everyday Rebellions By Gloria Steinem

„Ovo je njeno drugo izdanje i prodana je u više od pola milijuna primjeraka – zbirka eseja Glorije Steinem je uistinu prekrasna. Steinemino pisanje kao poznate aktivistice i novinarke pruža uvod u to što zaista znači biti žena danas. Od njenog staža kao Playboy zečica pa sve od istraživačkog rada o FMG-u, ona niti jedan kamen nije ostavila neokrenut tijekom svoje karijere.“

The Vagina Monologues By Eve Ensler

„Ukratko, ova knjiga je proslava ženske seksualnosti. Duhovita, topla i otvorena, ova knjiga istraživa i izaziva način na koji žene promatraju svoje tijelo…“

The Things I Would Tell You By Sabrina Mahfouz

„Ova knjiga okuplja žene različitih dobi kako bi ispričale svoje priče o tome kako je to danas biti vjernik...“

Good And Mad: The Revolutionary Power Of Women’s Anger By Rebecca Traister

„Često se bojimo muškog bijesa - ali što je sa ženskim? U ovoj knjizi, Traister koristi političku leću kroz koju prati ženski bunt kroz povijest. Nakon pokreta #MeToo u 2017. godini, ova knjiga nije mogla biti više pravovremena i presudna za razgovor usred borbe protiv dvostrukih standarda.“

Dok mi bježimo iz grada, Baščaršija radi punom parom. Iza izloga koji ne mame sniženjima ni trendi neonkama, kriju se majstori koji cijelo ljeto ostaju ovdje: pletu srebro, tope bakar, ušivaju uzorke stare stotinama godina.   

Zanati koji su stvorili ovaj grad idalje žive, tiho i uporno, ali sve rijeđe ućeni, sve rjeđe prepoznati. Zato vam ovog ljeta donosimo priču o onima koji idu na more tek kada sezona završi (a možda ni tada), jer njihove ruke ne poznaju sezonu.

Kazandžije: Gdje bakar još odzvanja  

U sokaku Oprkanj, u ulici Kazandžiluk, dok turisti traže hlad, čulo sluha vas može dovesti do male radionice gdje čekić idalje udara u ritmu od prije pet stoljeća.   

Kazandžijski zanat, oblikovanje i ukrašavanje bakra, ovdje se radi kao nekad, s pećima koje tope i oblikuju, s kalupima, s džezvama koje ne izgledaju kao poklon paketi, nego kao naslijeđe.  







Nekad ih je bilo preko 150, danas ih možete nabrojati na prste. Ipak, kada uđete u ovu radnju, miris metala i crni tragovi na rukama majstora podsjetit će vas da ste u prostoru koji čuva Sarajevo bolje od mnogih muzeja.  
 

Četkar: Zanat koji ne može nestati (ali skoro jeste)  

U jednoj od manjih radnji, naizgled bez posebne oznake, pronašli smo radionicu četkara. Prava četka, za obuću, za pčelare, za pekare, za molere, idalje se pravi ručno. Konjska dlaka, drvo, žica. Svaka četka ima funkciju, oblik i svrhu. A najvažnije: ima porijeklo.   





 

Zanat koji je nekad imao desetine radionica danas je skoro izbrisan. No, taj jedan preostali majstor još radi i ne prodaje samo proizvod, već znanje, tišinu i poštovanje prema onome što traje.   



 

Isfahan: Tepisi koji nose priče pod nogama  

U hladu Morića hana, kroz vrata iza kojih često ne uđemo misleći da nemamo razloga, nalazi se Isfahan, prostor u kojem svaki ćilim ima vlastitu biografiju. Rukotvorine iz Irana, tepisi rađeni od prirodnih boja i vune, komadi koji se ne mijenjaju sezonski nego traju generacijama.   





 

 

Vlasnik ovog prostora ne prodaje stvari, već nudi kontekst. Svaka šara, svaki rub, boja i tkanje imaju značenje. Nisu tu da ih gledamo s vrata, već da uđemo, pitamo, naučimo. Jer kao što tepih nosi prostor, tako i ovaj zanat nosi kulturu.  





 

Ovi ljudi ne očekuju ni lajkove, ni reklamu. Njima je dovoljan kupac koji pita: "Ko je ovo pravio?" . Ako ovog ljeta uđete u jednu takvu radnju, znajte: niste kupili stvarčicu, kupili ste trag.

Zanati čine ovaj grad. Ne dozvolimo da čine prošlost.

A za kraj prvog serijala Baščaršija ljeti, donosimo vam i razglednicu kao malu uspomenu koju možete sačuvati ili poslati nekome koga volite, baš kao podsjetnik da najljepše priče Sarajeva još uvijek nastaju rukama.
 

Bonjour.ba produkcija