Svi koji prate Elmu na Instagramu mogu biti sigurni da će na njenom profilu vidjeti dašak studiranja, šarm Sarajeva, bh. brendove, ali i zanimljive priče iz svakodnevice.

Upravo su nas te njene priče motivirale da Elmu Iković (na Instagramu je znamo kao @justdoda) ugostimo u Intervju rubrici. Elma je rado pristala na naš poziv i u pauzi od fakulteta i poslovnih obveza, s nama podijelila nekoliko iskustava iz svog života.

Naime, Elma studira na Burch univerzitetu i ove godine je imala priliku u suradnji sa AJB DOC snimiti svoj prvi dokumentarni film koji priča o utjecaju klimatskih promjena. Upravo zato nismo mogli odoljeti da s njom ne zavirimo u backstage snimanja filma.

 

Elma Iković

Uz to, Elma je dama koja od malena ima i atopijski dermatitis (ekcem). S njom smo razgovarali upravo o važnosti podizanja svijesti o ekcemu, njegovom utjecaju i na mentalno zdravlje, a Elma nam je otkrila i što je njoj pomoglo da se lakše nosi sa ovim kožnim oboljenjem.

Intervju smo naravno završile i sa njenom preporukom filma za gledanje i mjesta u Sarajevu u kojemu možemo uživati ove jeseni i zime, a njene odgovore na pitanja otkrijte u nastavku.

 

Studiraš digitalne komunikacije i odnose s javnošću. Zašto si izabrala baš ovaj fakultet?
 

Zaista je to neobična priča, ali itekako dokaz da se sve dešava sa razlogom. Naime, studirala sam germanistiku prethodno, 2019. godine sam imala povredu koljena na treningu. Tad još online model studiranja nije bio opcija, a ja nisam bila u mogućnosti hodati par mjeseci. Već duži period sam razmišljala da li sam napravila pravu odluku kada sam upisala germanistiku, preispitivala sam se da li je to zapravo ono što želim.

 

Te godine tata mi je pokazao novi odsjek za digitalne komunikacije i odnose s javnošću na Internacionalnom Burč Univerzitetu. To je zapravo bilo nešto što sam htjela inicijalno studirati, međutim ništa slično tome nije bilo tada u Sarajevu. To je zapravo i bio spoj onog što volim u jednom odsjeku, video, fotografija, mediji… Sjećam se da sam na intervju otišla sa ortozom i tu je i započelo novo poglavlje u mom životu. Zasigurno jedna od boljih odluka koje sam napravila.

Često me pitaju da li se kajem ili mislim da sam izgubila vrijeme na germanistici. Moj odgovor je uvijek ne, jer upravo me to dovelo do ovog trenutka. Dosta sam naučila i ne samo o njemačkoj historiji i književnosti. I s obzirom da sam bila završna godina studija, planiram to i završiti jednog dana. Kada bih mogla vratiti vrijeme, sve bih isto uradila.

 

U suradnji sa AJB DOC ove godine si režirala i svoj film 'I mi smo krivi'. Koja iskustva sa snimanja ćeš najviše pamtiti i što nas očekuje u filmu?
 

Moram reći, kompletno iskustvo je bilo vrlo zanimljivo i nešto što ću pamtiti uvijek. Međutim izdvojila bih posebno vožnje sa komunalnim radnicima. To iskustvo mi je obilježilo snimanje dokumentarca. Upoznala sam divne ljude i čula zadivljujuće priče, o životnoj sredini i svemu sa čime se svakodnevno susreću. Također, jedan od upečatljivijih kadrova koje ću pamtiti su konji koje sam zatekla oba puta na deponiji. Strahovit prikaz, ali nešto što želim svi da vide, jer je to prava slika stanja u kojem živimo.

 

Nisam željela da odustanem od svog plana da pokrenem narativ o tome kako klimatske promjene utiču na naše područje. Bila sam sigurna da je to koncept mog filma čim sam završila SMART DOC trening prethodne godine.

 

Elma Iković na premijeri svog dokumentarnog filma 'I mi smo krivi'

Mogu sa sigurnošću da tvrdim da su me nedostatak razgovora na ovu temu i entuzijazam motivisali da krenem u akciju i na kraju napravim svoj prvi dokumentarni film. Priča prati moj pokušaj da razotkrijem istinu koja se krije iza naše pažljivo maskirane stvarnosti, istražujući odnos čovjeka i prirode. U nadi da ću podići svijest, a i da ljudi shvate da smo mi u velikoj mjeri dio problema. Nakon prikazivanja naše stvarnosti i pokušaja da se dobiju odgovori, film završava kadrovima koji imaju za cilj da pokrenu samorefleksiju u ljudima, da smo i mi krivi.

 

https://www.youtube.com/watch?v=6LuGcH5lOuU

 

Aktivna si na YouTube-u i putem imena 'justdoda'. Je li imaš želju više se posvetiti snimanjima za ovu aplikaciju i što možemo očekivati u bližoj budućnosti?
 

Taj kanal sam htjela započeti još sa svojih 11 godina, ali uvijek je nešto bilo što me sprječavalo. Možda jednostavno nisam bila spremna na kritike koje bi zasigurno dobijala.

 

Sada je to već druga priča. Prvi video sam postavila 2020. kada je krenula korona. Imala sam cilj relativno često objavljivati sadržaj, međutim shvatila sam da ne želim snimati isto kao što sam to htjela prije par godina. Za mene su to sad kraći filmovi, priče koje mi dođu s vremena na vrijeme, a da želim podijeliti na taj način. Voljela bih nastaviti u tom pravcu i dalje kada govorimo konkretno o mom kanalu.

 

Upravo si u jednom od YouTube videa podijelila da si od 2. godine imala atopijski dermatitis (eczema). Koliko je to utjecalo na tvoje odrastanje i što bi savjetovala ženama i muškarcima koji prolaze kroz isto?
 

Moram biti iskrena, imati ekcem ili zapravo biti drugačiji od svojih vršnjaka na ovaj ili onaj način nije nimalo jednostavan. Definitivno je ostavilo trag na meni i dugo mi je trebalo da prihvatim svoju kožu takvu kakva jeste. I dan danas je to ponekad borba, ali dosta sam snažnija.

Sjećam se da sam u školu išla u majicama dugih rukava po najvećim vrućinama, jer nisam željela da mi iko vidi izranjavane ruke. Djeca nisu znala šta je ekcem, a i kako će znati kada niko o tome nije pričao. Što sam starija postajala, tako mi se i koža više pogoršavala.

 

Fotografija iz Elminog foto eseja o ekcemu pod imenom “(in)visible wounds” ili (ne)vidljive rane

Ono što većina ljudi ne shvata ili ne vidi (dijelom što neki to dobro krijemo), je upravo uticaj bilo kojeg kožnog oboljenja, ne samo ekcema, na mentalno zdravlje. Kada situacija sa kožom postane akutna, često se dešavalo da nisam htjela izlaziti, čak po mjesec dana iz kuće.

Zadnji put kada mi se to desilo, uradila sam foto esej za ispit pod imenom “(in)visible wounds” ili (ne)vidljive rane. Kroz fotografiju sam željela pokazati kako to izgleda, ne samo s vana, već i iznutra. Upravo je ta borba samog sa sobom najteža u svemu. Bar meni. Time sam htjela pretvoriti moju nesigurnost u umjetnost. Nije jednostavno pokazati svima kako to izgleda, ali je definitivno bilo veliko olakšanje. Dugo mi je zaista trebalo da izgradim samopouzdanje, nekako je ta serija fotografija koje sam napravila u ćošku svoje sobe, dosta pomogla pri tome.

 

Fotografije iz Elminog foto eseja o ekcemu pod imenom “(in)visible wounds” ili (ne)vidljive rane

Za ekcem nažalost još uvijek ne postoji lijek, nekad se sam povuče ali nekad ostaje dio nas do kraja. Teško je dati savjet ovdje, jer se svi borimo sa tim na svoj neki način. Ono što je sigurno, jeste da kad tad trebamo svi prihvatiti da je to upravo dio nas. Mislim da je tu percepija kako lična, tako i društvena krucijalna. Kao i za veliku većinu stvari, edukacija se čini najvažnijom. 

 

Tvoj omiljeni film?
 

Kum, prvi dio. Najvećim dijelom zbog same kinematografije.

 

Koje mjesto u Sarajevu bi preporučila za posjetu ove jeseni i zime?
 

Kawa mi je već duže vrijeme jedno od dražih mjesta u gradu, za kafu, rad, montažu… Super atmosfera i još bolja ekipa.

 

Tri stvari bez kojih ne ideš vani?
 

Slušalice, telefon i novčanik.

 

Cilj koji želiš ostvariti u narednih godinu dana?
 

Prijaviti se na univerzitete u Škotskoj kako bih proširila i usavršila svoje znanje o snimanju filmova.

***
Foto: Elma Iković

Nakon ljeta koža može izgledati drugačije nego što smo navikle. Ten je manje ujednačen, fine linije izraženije, a ni omiljena hidratantna krema ponekad ne daje osjećaj svježine koji očekujemo.

Šta se zapravo događa s kožom nakon dugotrajnog izlaganja suncu i kada ima smisla razmotriti profesionalne tretmane?

Odgovore na ova pitanja donosi dr. Maja Kepeska iz Očne klinike Apolon, specijalistkinja oftalmologije s dugogodišnjim iskustvom u minimalno invazivnoj estetskoj medicini i edukatorica za anti-age procedure.  
 

dr. Maja Kepeska iz Očne klinike Apolon, specijalistkinja oftalmologije  
 

U stručnom razgovoru pojašnjava šta je biorevitalizacija, kako se razlikuje od filera i botoksa te šta je važno znati prije odluke o tretmanu.  
 

Nakon ljeta mnoge žene primijete da im koža izgleda umornije, suše ili bez sjaja. Šta sunce, more i visoke temperature najčešće ostave na koži?  
 

dr. Maja Kepeska: Ljeto je period kada je naša koža izložena brojnim spoljašnjim uticajima. UV zračenje, visoke temperature, morska so, ali i boravak u klimatizovanim prostorijama mogu narušiti njenu prirodnu zaštitnu barijeru i doprinijeti gubitku vlažnosti.

Ono što najčešće primjećujemo nakon ljeta jeste dehidrirana koža, izraženije fine linije, neujednačen ten i pojava pigmentacija. Dugoročno, UV zračenje ubrzava razgradnju kolagena i elastina, što dovodi do gubitka čvrstine i elastičnosti.

Zato jesen smatram odličnim periodom da se posvetimo regeneraciji kože i tretmanima koji će joj vratiti svježinu i kvalitet.
 

Foto: @olivvintage  

 

Zašto hidratantne kreme i kućna njega ponekad nisu dovoljni da se koža vrati u formu?  
 

dr. Maja Kepeska: Kvalitetna kućna njega je osnova zdrave kože i nešto što uvijek preporučujem svojim pacijentkinjama. Međutim, važno je razumjeti da kreme prvenstveno djeluju na površinske slojeve kože, dok se određene promjene povezane sa starenjem i fotostarenjem odvijaju dublje, u dermisu.

Kako starimo, smanjuje se količina hijaluronske kiseline, a proizvodnja kolagena postaje sporija. U takvim situacijama profesionalni tretmani mogu biti odlična dopuna svakodnevnoj njezi.

Moj pristup estetskoj medicini uvijek je isti – ne želimo mijenjati lice, već poboljšati kvalitet kože i sačuvati njenu prirodnu ljepotu.
 

Foto: unsplash.com  
 

Biorevitalizacija se sve češće spominje kao trend u estetskoj medicini. Šta ona tačno znači i po čemu se razlikuje od filera ili botoksa?    
 

dr. Maja Kepeska: Biorevitalizacija je jedan od tretmana koje posebno volim upravo zbog prirodnog efekta koji pruža. Njen osnovni cilj nije promjena kontura ili volumena lica, već poboljšanje hidratacije, teksture i ukupnog kvaliteta kože.

Za razliku od hijaluronskih filera, kojima nadoknađujemo izgubljeni volumen ili oblikujemo određene regije, biorevitalizacijom nastojimo poboljšati stanje same kože. Botoks, s druge strane, djeluje na mišićnu aktivnost i na taj način ublažava mimičke bore.

U svojoj praksi koristim i savremene skinboostere, među kojima posebno mjesto zauzima Revigen, preparat namijenjen poboljšanju hidratacije, elastičnosti i izgleda kože.

Danas je u estetskoj medicini sve izraženiji trend prirodnog, njegovanog izgleda. Pacijentkinje ne žele da izgledaju drugačije, već svježije, odmornije i zadovoljnije svojom kožom.
 

Foto: dupephotos.com  

 

O kakvom tretmanu se radi i šta ga izdvaja?    
 

Revigen je savremeni skinbooster koji kombinuje intenzivnu hidrataciju sa biostimulativnim djelovanjem na kožu.

Ono što ga izdvaja jeste posebno formulisana hijaluronska kiselina, blago umrežena kako bi se produžilo njeno zadržavanje u tkivu, uz očuvanje prirodne mekoće i pokretljivosti kože.

Pored hidratacije, njegova formulacija je osmišljena da podstakne aktivnost fibroblasta, ćelija odgovornih za proizvodnju kolagena i elastina, koji su ključni za čvrstinu i elastičnost kože.

Pacijentkinjama uvijek objašnjavam da cilj ovakvog tretmana nije promjena izgleda lica, već poboljšanje kvaliteta same kože. Želimo svježiji ten, bolju hidrataciju, jedriju kožu i prirodan sjaj, bez prenaglašenog volumena.

Kao edukator za Revigen, posebno ističem važnost pravilnog odabira pacijenata, poznavanja anatomije i individualnog pristupa, jer je upravo to osnova lijepog i prirodnog estetskog rezultata.
 

Foto: unsplash.com  

 

Koje promjene pacijenti najčešće primijete nakon tretmana i koliko brzo?  
 

Prve promjene koje pacijentkinje žele da vide jesu bolja hidratacija, svježiji izgled i prirodan sjaj kože, odnosno ono što često nazivamo glow efektom.

U zavisnosti od individualne reakcije kože, određeno poboljšanje može biti vidljivo relativno brzo, dok se promjene u teksturi i elastičnosti obično procjenjuju tokom narednih sedmica.

Koža može djelovati jedrije, mekše i ujednačenije, a fine linije nastale usljed dehidratacije mogu postati manje izražene. Kod pojedinih pacijentkinja može se primijetiti i poboljšanje izgleda pora.

Ono što uvijek naglašavam jeste da rezultati zavise od početnog stanja kože, životnih navika i pravilno odabranog protokola tretmana.
 

Koja područja se mogu tretirati?  
 

Najčešće tretiramo lice, posebno obraze i regije na kojima su izraženi znaci dehidratacije i gubitka elastičnosti.

Posebnu pažnju posvećujemo području oko očiju i oko usana, jer je tu koža tanja i često se među prvima pojavljuju fine linije. Izbor preparata i tehnike u ovim osjetljivim regijama mora biti posebno pažljiv i u skladu sa indikacijama konkretnog proizvoda.

Pored lica, određeni preparati za biorevitalizaciju mogu se koristiti i za vrat, dekolte i šake, odnosno regije koje često otkrivaju znakove starenja.

Uvijek insistiram na individualnom pristupu, jer ne postoji univerzalan tretman koji odgovara svakoj koži.
 

Foto: unsplash.com  

 

Kako izgleda sam tretman, koliko traje oporavak i koliko tretmana preporučujete?  
 

Sam tretman je relativno brz i najčešće traje oko 20 do 30 minuta, u zavisnosti od regije koju tretiramo i odabranog protokola.

Preparat se aplikuje pažljivo odabranom tehnikom, a po potrebi se prethodno koristi lokalni anestetik kako bi procedura bila što prijatnija.

Nakon tretmana mogu se pojaviti blago crvenilo, otok, sitne papule ili modrice na mjestima aplikacije, koji se najčešće povlače tokom narednih dana.

Broj tretmana zavisi od vrste preparata, starosti i kvaliteta kože, kao i od rezultata koje želimo postići. Nekada je dovoljan pojedinačni tretman za osvježenje, dok je za dugoročniji efekat potrebno više aplikacija prema preporučenom protokolu.

Važno mi je da svaka pacijentkinja prije procedure zna šta realno može očekivati.
 

Kome biste preporučili  ovaj tretman i postoji li idealna dob za početak?  
 

Ne vjerujem da postoji univerzalna dob kada treba početi sa estetskim tretmanima. Mnogo je važnije stanje kože nego broj godina.

Kod mlađih pacijentkinja fokus može biti na hidrataciji i prevenciji, dok kod zrelije kože više pažnje posvećujemo elastičnosti, teksturi i ublažavanju vidljivih znakova starenja.

Biorevitalizacija može biti dobar izbor za osobe koje primjećuju da im je koža izgubila svježinu, djeluje dehidrirano ili umorno, a ne žele promjenu prirodnih crta lica.
 

Foto: @josiliza

Ipak, nije svaki tretman za svakoga. Prije svake procedure neophodno je procijeniti stanje kože, zdravstvenu anamnezu i eventualne kontraindikacije.

Estetska medicina za mene nije pitanje godina, već individualnih potreba i pravilnog odabira tretmana.

Koji bi bio vaš savjet ženama koje žele dugoročno sačuvati kvalitetu kože?  
 

Moj prvi savjet uvijek je da ne čekaju da se pojave izraženi znakovi starenja kako bi počele voditi računa o svojoj koži.

Svakodnevna zaštita od sunca, kvalitetna hidratacija, pravilna njega, dovoljno sna i zdrave životne navike predstavljaju osnovu dugoročnog očuvanja njenog kvaliteta.

Estetski tretmani mogu biti odlična dopuna, ali nikada zamjena za te navike.

Također, smatram da je veoma važno sačuvati mjeru. Danas imamo veliki broj mogućnosti u estetskoj medicini, ali to ne znači da svakoj osobi treba svaki tretman.

Tokom godina rada naučila sam da su najljepši rezultati upravo oni koji poštuju individualnost lica.

Moj cilj nije da žene izgledaju mlađe po svaku cijenu, već da u svakoj životnoj dobi izgledaju njegovano, svježe i kao najbolja verzija sebe.

Na kraju, najvažnije je znati da biorevitalizacija i fileri imaju različite namjene, a izbor tretmana zavisi od stanja kože i rezultata koji želite postići.

Ako razmišljate o biorevitalizaciji, prvi korak je konsultacija sa stručnjakom koji će procijeniti potrebe vaše kože, objasniti mogućnosti i pomoći vam da donesete informisanu odluku. Jer svježiji i njegovaniji izgled ne mora podrazumijevati promjenu crta lica. 
 

Foto: PR