TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 20.6.2020.
Na profilu Plantismus na društvenim mrežama pronaći ćete brojne korisne trikove za uzgoj biljaka, kreiranje terarija, brigu o kućnim biljkama, ali i zanimljive detalje Mehmedovog doma.
Još kada smo prije nešto više od godinu dana razgovarali sa ovim studentom dizajna u Sarajevu, naučili smo da biljke nisu samo ukras stana, nego i način povratka prirodi, kao i povod za kreiranje osjećaja smirenosti i tople hygge atmosfere u baš svakom prostoru u domu.
Kroz intervju otkrio nam je i par preporuka za biljke koji su odličan odabir za uzgoj u domu, a nedavno je na svojim društvenim mrežama Plantismus podijelio fotografije svog dnevnog boravka koji izgleda kao retro zelena oaza. Naime, biljke penjačice kreirale su svojevrstan okvir dnevnom boravku, a uz prostor za sjedenje, također se nalazi mnoštvo zelenih biljaka.
„Većina stvari u mom stanu je kupljeno na buvljaku, trgovinama starih stvari ili naslijeđeno od prijatelja i poznanika. Ovaj trosjed napravio sam od starih paleta te spužvi koje sam dobio od mame i prijatelja ? Kombinacija boja je sasvim slučajna, ali sam prezadovoljan koliko su se uklopile u ostatak prostora. Nije isključena ni opcija da ih nekada presvučem ?
Velika prednost prenamjene starih stvari jeste i smanjenje otpada i izbjegavanje odbacivanja stvari čiji se životni vijek može produžiti kroz kreiranje nove upotrebne vrijednosti ?- napisao je Mehmed ispod objave na društvenim mrežama.
Pozornost krade i tepih s etno detaljima koji daje toplu, pomalo boho notu prostoru. Nijansama doslovice budi prostor i daje mu dodatan koloristični boost. Uz to, kreira savršen sklad uz tkanine na kauču i lončanice u kojima se nalaze biljke.
Uz zeleni okvir koji kreiraju biljke, prostoru je osobnu notu dao kroz odabir postera za zid koji kriju tri portreta na kojima prevladavaju zemljani tonovi. Kip u kutu garniture, drveni stolić s pletenim košarama te jastuci u boji cigle kompletnom prostoru daje dodatnu lepršavost i stvaraju osjećaj ugode.
TEKST: Ada Ćeremida
U Gileriji se jasno vidi da dobar interijer ne nastaje iz kopiranja, već iz povjerenja, konteksta i hrabrih odluka.
Kada smo prvi put posjetili Gileriu, nedjeljno otvaranje imalo je gotovo ceremonijalni karakter kao prirodan nastavak priče koja je u Sarajevu počela puno ranije, izvan klasičnih ugostiteljskih okvira.
O toj fazi već smo pisali u našem ranijem tekstu, kada je Gileria tek otvorila vrata i potvrdila da iza nje stoji jasna ideja, a ne brzopleta ambicija. Ono što se tada tek naslućivalo, danas je jasno čitljivo i kroz prostor.
Upravo zato ovaj put gledamo Gileriju iz ugla interijera, kroz razgovor s Adnom Ahmedić Kadić, arhitekticom i dizajnericom koja potpisuje uređenje prostora kako je izgledao prije, kako se razvijao i zašto danas djeluje toliko prirodno u svom okruženju.
Od improvizacije do povjerenja u proces
Priča o dizajnu Gilerie nije započela klasičnim briefom. Kako nam je ispričala Adna, sve je krenulo spontano, gotovo usputno, nakon što je investitoru Adnanu ponudila pomoć. U početku je bio siguran da tačno zna šta želi, ali je vrlo brzo shvatio da je pametnije u proces ući zajedno s arhitektom.
Taj trenutak povjerenja bio je ključan jer su Adni su prepuštene gotovo sve odluke, bez miješanja i kočenja, što je omogućilo fluidan i brz razvoj koncepta.
Foto: Privatna arhiva
Jedna od najdražih faza bila je potraga za polovnom, vintage rasvjetom, s idejom da upravo ona postane vizuelni potpis prostora. Umjesto instant rješenja, birani su komadi s karakterom i istorijom, koji danas dominiraju interijerom.
Mali gabarit sa velikim zadatkom
Na raspolaganju je bilo svega 22 m² polusuterenskog prostora, sa portalima na jednoj strani i stepenicama unutar gabarita. U tako ograničenoj kvadraturi trebalo je smjestiti kuhinju, peć za pizzu, sjedenje, skladišni prostor i toalet arhitektonski izazov koji nije ostavljao mnogo prostora za greške.
Ideja da pizza peć bude fokus interijera postojala je od početka, ali kada je peć konačno stigla, postalo je jasno da njena prvobitno planirana pozicija ne funkcioniše.
Plan se morao mijenjati u hodu, što je unijelo nervozu kod investitora, ali i dovelo do boljeg rješenja. Danas je crvena peć ne samo tehnički element, već centralni vizuelni akcenat koji definiše prostor.
Neutralna baza kao prostor za karakter
Konceptualno, Gileria je zamišljena kao “očišćen” prostor bijeli zidovi, crno-bijele podne pločice i neutralna osnova koja dopušta slobodu u građenju identiteta.
Upravo ta minimalistička baza omogućila je slojevito dodavanje detalja: šank obložen zelenim pločicama s roza fugom, grubo izmaltani plafon, plavi skladišni moduli, diskretni drveni elementi i stolice u kombinaciji roza boje i pepito uzorka.
Posebno mjesto zauzimaju dizajnerski lusteri, među kojima su i Meblo Guzzini modeli, danas vrlo cijenjeni na tržištu, ali ovdje kupljeni kao polovni komadi i vraćeni u punu funkciju.
Kao završni sloj, umjetnička djela Hanne Dujmović prostoru su dala emotivnu dimenziju, zbog koje Gileria nije samo mjesto za jelo, već prostor koji se pamti.
Gileria pokazuje da dobar dizajn ne zavisi od kvadrature, već od jasne ideje, hrabrosti u odlukama i razumijevanja konteksta. Ovdje je interijer ravnopravan dio iskustva, jednako važan kao i pizza koja se u njemu priprema.
A možda je upravo zato Gileria danas jedno od onih mjesta u Sarajevu koja se ne zaboravljaju nakon prve posjete.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
