Živuća legenda dizajna je zasigurno dizajner Karim Rashid. Reći ćemo da samo dio liste njegovih klijenata glasi: Alessi, Audi, Gorenje, Zanotta, Prada, Estee Lauder, Kenzo, Georgio Armani, Sony, Swarovski, Toyota, Samsung, Asus, Coca Cola, Tommy Hilfiger, Scavolini, Natuzzi, Issey Miyake. I još puno puno imena.

Njegov svestrani i ultrakreativni potpis nosi preko 3 5oo predmeta u 47 zemalja svijeta, s tim što ovi brojevi svakodnevno rastu. Radovi jednog od najplodnijih dizajnera današnjice trajna su postavka 14 muzeja širom svijeta, uključujući Muzej moderne umjetnosti u New Yorku,, Muzej moderne umjetnosti u San Francisku i Centar Pompidou u Parizu.
On je i produkt dizajner, i dizajner interijera, i arhitekt i predavač, i pisac, i umjetnik i modni dizajner. I kao da to sve nije dovoljno, on je i DJ.

„Stvaram, dakle jesam“, kaže zagonetni dizajner Karim. Po majci Englez, a po ocu Egipćanin kaže za sebe i da je dizajnerski ovisnik, junkie, fanatik i freak. „Vjerujem da možemo živjeti u drugačijem svijetu. U onom koji je pun stvarnih, suvremenih, inspirativnih predmeta, prostora, mjesta, svjetova, duhovnosti i doživljaja. Dizajn je kulturni oblikovatelj našega svijeta od početka. Mi smo dizajnirali sustave, stvari, gradove, svjetove.“, ističe u svom manifestu.
U Ottawi je 1982. godine diplomirao industrijski dizajn, nakon čega odlazi u Italiju na postdiplomski studij. Karim Rashid, 54ogodišnji hiperaktivni dizajner multikulturnog porijekla, prepoznatljiv je po futurističkom dizajnu, amorfnim oblicima i fluorescentnim bojama. Još prepoznatljiviji pojavom: u bijelom ili pink odijelu, sa naočalama, nakitom i tetovažama. Naravno, vlastitog dizajna.

{gallery}2014_07/karim_rashid_galerije/02{/gallery}

Svaki detalj u njegovoj pojavi pomno je osmišljen i beskrajno originalan. Na sebi ima 12 tetovaža, a svaka označava neki grad: od Tokya, preko San Francisca, do New Yorka, Londona, Chicaga... Dio njegovog vizualnog identiteta čine i simboli, koji su gotovo pa postali prepoznatljiv dizajnerski dijalekt. Stvorio ih je čak 55 u zadnjih 15ak godina, tetovirao ih je, aplicirao na zidove, na nakit. Zove ih svojim hijeroglifima i naziva ih Karimagologos. Svaki simbol ima značenje, a svi su objašnjeni u njegovoj knjizi Evolution.

Prepoznatljiv kao „Princ plastike“, budući da u svom dizajnu često koristi upravo plastiku, materijal koji je izdrživ i trajan, savitljiv, a zahvaljujući novim tehnologijama, može biti i iznimno udoban i ugodan.
Upotrebom plastike omogućuje da njegov dizajn bude pristupačniji na tržištu, dostupniji širokim narodnim masama, što i jest njegov cilj - uljepšati svakodnevnicu, okružiti ljude lijepim stvarima.
Iako je odgovor preočit, često ga pitaju koja mu je najdraža boja. A on spremno puca: „Pink. Pink je moja superoptimistična bijela. Energična je, pozitivna, blistava, privlačna, snažna i odlučna. Postoji toliko nijansi pink boje, za svako raspoloženje, za svaku osobu. Pink je nova crna!“
Prije nekih 15 godina poklonio je svu crnu odjeću za Vojsku spasa: odijela Comme de Garcons, Yohji Yamamoto, Dries Van Noten. Danas ima preko 30 pari bijelih traperica, bijelih majica, bijelih džempera i čarapa. U rijetkim situacijama kada mu se ne nosi sve bijelo, obuče pink.

Sve što stvara, pa i „digipop“, digitalna eksploracija kompjuterske grafike, koju tako vješto približava širokim narodnim masama, nastaje u skicama. Bilo da se radi o rođendanskoj čestitci, neboderu ili radijatoru, sve počinje komadom papira i olovkama prepoznatljivih boja. Zar sumnjate da je maštovito „obukao“ i olovku, vezu uma i ruke, kako je sam naziva?!
Stvara senzualne organske linije i oblike. Žive boje. Spaja digitalnu tehnologiju, umjetnost i funkciju. Ne boji se boja.
Ne igra na sigurno.
Eksperimentira i riskira.

{gallery}2014_07/karim_rashid_galerije/03{/gallery}

Diviti se fotografijama, paleti proizvoda i predmeta koje je dizajnirao, spektru boja i uzoraka koje aplicira na sve čega se dotakne je jedno. Uživo ga slušati i gledati kako iskreno i predano predaje je užitak druge vrste. Ući u prostor koji je Karim skicirao, projektirao i dizajnirao je nešto sasvim peto, deseto....
Prije nekoliko godina sam tako ciljano hodočastila u ulicu Georgea Washingtona 38a u Beogradu. Ušla sam u “Majik”, kafić futurističkog ambijenta koji odiše optimizmom. Fuzija jednostavnosti i kompleksnosti, maestralna igra linija, boja, upotpunjena rasvjetom u pozitivnim bojama koje prenose auru vedrine, Karimovi prepoznatljivi oblici i boje koje je ukomponirao u ovaj interijer, a zatim prenio atraktivne detalje i na eksterijer restorana, na fasadu i terasu... Nevjerojatno!

{gallery}2014_07/karim_rashid_galerije/04{/gallery}

Osim Majik-a, u Beogradu, rodnom mjestu njegove supruge Ivane, odgovoran je i za uređenje kladionice Mozzart Space, za dizajn proizvoda za manufakturu Metalac i identitet brenda srpske farmaceutske tvrtke Pharmanova, za dizajn hotela i dizajn kompjutora za tvrtku ComTrade, ali i za projekt interijera ljekarne Oaza zdravlja. Nažalost, čula sam da je ljekarna zatvorena, da je interijer Majik caffea kompletno promijenjen, dok sudbinu ostalih prostora ne znam. Postoji u Beogradu i Karim Space, prodajno mjesto s njegovim potpisom.

{gallery}2014_07/karim_rashid_galerije/05{/gallery}

Beograd predstavlja nama najbližu destinaciju gdje je moguće doživjeti Karimove interijere, dok je namještaj moguće kupiti i u Hrvatskoj, pa čak i kod nas u BiH ako dobro potražite :)
Hmmm...na koji način prezentirati njegov rad, kojim redoslijedom; razdvajati interijere od produkt dizajna, ili ići kronološki... Kako god počnem, ne ide. Previše je toga. Idemo prvo fotografije njegovih stanova: New York, Beograd, Miami i ureda u New Yorku.

Karimov ured

{gallery}2014_07/karim_rashid_galerije/06{/gallery}

99% prostora u kojima živi i radi čini „on“, njegov dizajn, i to iz dva razloga. Prvi, tako mu je jednostavnije, jer dobiva besplatne uzorke, i drugi jer uči iz njih, sam primijeti gdje je pogriješio. Iako voli lijepe stvari, tvrdi da se za stvari ne veže jer nije materijalistički orijentiran. Slijedi nasumičan odabir Karimovih proizvoda. Uživajte u lijepim stvarima.

{gallery}2014_07/karim_rashid_galerije/08{/gallery}

Brojčani podaci i fotografije svjedoče o iznimnom talentu i radoholičaru. Ipak Karim tvrdi upravo suprotno: „Nisam radoholičar. Spavam 8 sati dnevno. Moja radna etika se sastoji u tome da radim oko 8 sati na dan. Vježbam 2 sata na dan, svaki dan, zadnjih 30 godina. Lud sam što se tiče hrane koju jedem, jako pazim na to. Ne pušim, vrlo malo pijem.“.

Kad sam počela razmišljati šta sve reći/napisati, u glavi mi slika sa zagrebačke izložbe iz MSU, Karim Rashid: Ideologija ljepote, iz 2012.godine, kada je sam Karim bio prisutan. Prisutan i zagonetan. Ipak, neočekivano dostupan i pristupačan. Naiđem i na njegove izjave: „Javna sam osoba, vrlo otvorena i pristupačna, sa mnom je lako razgovarati. Osobno odgovorim na minimalno 150 tweetova na dan, na 100 facebook poruka.“ I na fb stranici piše official site from karim rashid-i answer all messages personally
Razmišljam, mogu mislit što osobno odgovara. A opet... što bi to stalno naglašavao. Pa baš zato. Jooooj.
Kako god. Pošaljem ja poruku. Kad, odgovara NEKO. Ja naravno vjerujem da je Njegovo Veličanstvo glavom i glatkom bradom. Reko, tako i tako, prvo modni portal kod nas, članak, kratko, amaterski, huuuge fan, il šta sve nisam napisala, stid me retroaktivno pogledat. Kaže Karim Rashid, može, samo mi na mail to pošalji. :O :O :O

Onda slijedi:
-leptirići u stomaku;
- šta ako ne odgovori;
-šta ako odgovori?!;
-šta ću ga pitat, hoće mu pitanja bit glupa, svi su ga već sve pitali?!
- probit ću rok!
-šta ću ga pitat?!

Svaki intervju ista ili vrlo slična pitanja. Strahovala sam da će kolutat očima na još jedna takva, strahovala da ću poslat previše pitanja. A opet, imam priliku, šteta postavit 2. Koja zbrka u glavi, da On samo zna.
Da skratim, nakon par mailova ugodne komunikacije, nakon što je tražio da vidi stranicu za koju pišem, ekskluzivno za MODAMO.info, pitam ja Karima štošta, a on meni ...probija deadline!!!
I ma koliko mi to teško palo, jer će odgovore možda poslat svaki tren... rekoh ja urednici idemo prvo objaviti priču o njemu, da ga čitatelji upoznaju, a onda ćemo objaviti njegove odgovore na moja jednostavna pitanja tipa...u kojoj prilici bi obukao točkasto odjelo ili...kupuje li suvenire na mnogobrojnim putovanjima?! Odgovori su stigli, sjajni kao i njegov radi, rekla bi da je cijeli intervju u superoptimističnoj bijeloj boji, stoga dragi Karim, hvala na dobroj namjeri i super životnom iskustvu... bilo je veselo i napeto provjeravati mail svakih 15 minuta. Sada se bacam na prijevod tvojih odgovora, uz čašu vina iz super moćne dizajnerske čaše, koju ću ubrzo, nadam se zamijeniti onom u tvom potpisu.
Stay tuned.

_{Izvori:
www.gorenje.com
www.msu.hr
www.tportal.hr
www.karimrashid.com
www.idesignideas.wordpress.com
www.oris.hr
www.pogledaj.to
www.yankodesign.com
www.facebook.com/pages/KARIM-RASHID/}

Stolica koja je promijenila historiju dizajna danas se može naručiti i u BiH, dok slavimo 100 godina od rođenja njenog vizionarskog autora.

Ove godine obilježava se 100 godina od rođenja danskog dizajnera Vernera Pantona, autora jedne od najprepoznatljivijih stolica 20. stoljeća. Njegova vizija futurističkog, fluidnog i hrabrog dizajna ostavila je trag koji ni danas ne blijedi. 

Panton Chair nije samo komad namještaja, već simbol jedne ere koja je vjerovala u plastiku, boju i optimizam forme. Upravo zato je vijest da se ova ikona može naručiti i u BiH, tačnije putem showrooma Kabinet Puls u Banja Luci, više od obične informacije to je prilika da dio dizajnerske historije postane dio savremenog interijera.

Foto: @vitra_partnerstoreantwerp

Revolucija u jednom komadu plastike

Kada je Panton 1960-ih osmislio stolicu izlivenu iz jednog komada plastike, bez zadnjih nogu i klasične konstrukcije, svijet namještaja više nije bio isti. Njena prepoznatljiva S-forma djelovala je gotovo nemoguće kao da prkosi gravitaciji. 

Upravo ta monoblok konstrukcija učinila ju je prvom industrijski proizvedenom stolicom te vrste. U saradnji s kompanijom Vitra , stolica je 1967. ušla u serijsku proizvodnju i ubrzo postala globalni fenomen.





Vizionar koji je dizajnom oslobađao maštu

Verner Panton nije bio samo dizajner bio je istinski vizionar i jedinstven duh svog vremena. Odbijao je da ga ograničavaju norme, tradicija ili očekivanja tržišta. Njegov rad pretvorio je svijet interijera u hrabrije, šarenije i eksperimentalnije mjesto, u kojem boja nije bila akcent nego iskustvo.

Uvijek znatiželjan i otvoren prema novim materijalima i tehnologijama, Panton je poticao ljude da koriste vlastitu maštu i da prostor doživljavaju kao ambijent emocije. Njegov cilj nije bio samo dizajnirati predmet, već stvoriti okruženje koje inspiriše i raduje.

Kako je i sam govorio: “You sit better on a colour you like.”

Možda upravo u toj jednostavnoj rečenici leži razlog zašto je Panton Chair i danas relevantna jer nije riječ samo o ergonomiji, već o doživljaju.

Foto: @vernerpantonofficial

Ikona pop kulture i muzejski eksponat

Panton Chair je kroz decenije postala više od funkcionalnog predmeta. Ušla je u kolekcije najvažnijih muzeja savremene umjetnosti, pojavljivala se u editorijalima, filmovima i domovima kreativaca širom svijeta. 

Njena silueta je toliko snažna da je prepoznajemo i bez konteksta poput dizajnerskog potpisa u prostoru. Malo je komada namještaja koji su uspjeli zadržati status ikone kroz šest decenija bez promjene forme.

Foto: @vitra_partnerstoreantwerp

Zašto je ostala relevantna do danas?

U vremenu kada se interijeri vraćaju skulpturalnim formama i statement komadima, Panton Chair djeluje jednako savremeno kao i 1967. godine. Minimalistička, ali hrabra. Industrijska, ali elegantna. Dostupna u spektru boja, lako se uklapa u savremene stanove, galerije, showroom prostore ili eklektične dnevne boravke.

Foto: @ikarus.design

Možda je upravo u tome njena najveća snaga 100 godina nakon rođenja njenog autora, ova stolica i dalje izgleda kao komad budućnosti. A sada je, zahvaljujući mogućnosti narudžbe u Banjoj Luci u Kabinet Puls showroomu, bliža nego ikad našem dizajnerskom kontekstu.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: @vernerpantonofficial