TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 6.1.2020.
Na crvenom tepihu ceremonije dodjele Zlatnih Globusa u Los Angelesu, jučer smo uz haljine brojnih svjetski poznatih dizajnerskih imena, imali priliku vidjeti i kreaciju domaćeg brenda – Kaftan Studio, iza kojeg stoji dizajnerski duo Nermina Hodžić i Emina Hodžic Adilović.
Allegra Riggio u kreaciji Kaftan Studija
Glumac Jared Harris, koji je bio nominiran za najboljeg glumca za ulogu u seriji Černobil, koja je ujedno osvojila i nagradu Zlatni Globus za najbolju tv seriju, na crvenom tepihu svečane dodjele nagrada pojavio se u društvu supruge Allegre Riggio koja je za ovu priliku odabrala dizajn bh brenda Kaftan studio.
Allegra je izgledala elegantno u crnoj kreaciji s ovratnikom koja je u donjem dijelu suknje prekrivena upečatljivim metalik detaljima koji su kreaciji dali dodatnu glamuroznu notu. Kroj haljine suptilno je otkrivao njene ruke, a uz kreaciju, Allegra je birala clutch torbicu i sandale u metalik tonovima.
Jared je izgledao stilski usklađeno uz leptir mašnu koja se slagala s Allegrinom haljinom te crno Dior odijelo.
Nakon prošlogodišnje dodjele Oscara kada smo zahvaljujući ovom kreativnom i uspješnom dvojcu Kaftan studija, po prvi put u povijesti bh. modne scene imali i priliku vidjeti bh. dizajn na jednom itekako važnom svjetskom događaju, s red carpeta Zlatnog Globusa stiže nova potvrda vrhunskog kvaliteta Kaftan studio dizajna. Time se i ponovno ispisuje povijest modne scene u BiH, budući da je ovo ujedno i prvi put da se bh. dizajn pojavljuje na dodjeli Zlatnih Globusa.
Kaftan studio je još jednom potvrdio status koji uživa među ljubiteljima mode i još jednom se predstavio kao jedan od najboljih promotora bh. kreativnih snaga u svijetu.
TEKST: Bonjour.ba/PR
U subotu, 20. decembra, beogradska modna scena dobila je svoj novi manifest.
U autentičnom ambijentu projekta Radostan Settlement, predstavljena je kolekcija Z'B'N, saradnja brenda Radostan i upcycling dizajnerke i umjetnice Vladica Čulić , koja transformiše tradicionalni odjevni predmet zubun u simbol rodne suverenosti.
Kada se susretnu etnografsko naslijeđe i savremeni izraz, rezultat rijetko ostaje u domenu estetike. U slučaju kolekcije Z’B’N, riječ je o snažnom kulturnom i političkom zahvatu.
Vladica Čulić i Radostan predstavili su sedam unikatnih komada nastalih direktnom intervencijom kreatorke na autentičnim zubunima, odjevnim formama koje su decenijama nosile kodove statusa, tijela i pripadnosti.
Zaštitni znak kolekcije je hibridni ornament nastao reinterpretacijom motiva “Karakačka”, jednog od prepoznatljivih ornamenata ćilimarstva jugoistočne Evrope. Motiv stilizirane ženske figure sa rukama na kukovima, blizak simbolu Elibelinde, tradicionalno je vezivan za plodnost.
Autori, međutim, izvode svjesnu subverziju. Preklapanjem forme zubuna i geometrije ornamenta, arhetip se transformiše, čime se simbol ženske reproduktivne moći prevodi u savremeni narativ seksualnog oslobođenja i rodne autonomije.
Tokom samog događaja, u ambijentu trpezarije Radostana, posjetioci su imali priliku da ovaj hibridni ornament trajno ponesu na koži kroz specifičan tattoo pop-up, čime je simbolika kolekcije doslovno postala dio tijela publike.
Zubun kao anti-muzejski objekt
Zubun je, svojom skulpturalnom formom koja naglašava kukove, oduvijek bio više od odjeće, bio je snažan marker identiteta. U ovoj kolekciji, on prestaje biti nijemi muzejski eksponat. Postaje anti-muzejski objekt, oslobođen rigidnih interpretacija i zatvorenih identitetskih okvira.
„Identitet nije statičan; on je u stalnom pregovaranju“, poručuje Vladica Čulić.
Inspirisana nomadskim principima kretanja i prilagodbe, kolekcija podsjeća da je naslijeđe fluidno. U kontekstu savremene mode, Z’B’N se pozicionira kao anti-konzumeristički manifest: fokusiran na upcycling i rad s postojećim materijalima, on ne proizvodi nove identitete, već otvara prostor za njihovo preispitivanje i redefinisanje.
Predstavljanje kolekcije bilo je daleko od klasične modne revije. Riječ je o imerzivnom multimedijalnom performansu u kojem je Kйr, Bane Jovančević, oblikovao zvučni pejzaž spajajući elektronske strukture s ritmovima inspirisanim folklornim naslijeđem. Vizuelni identitet upotpunio je Aleksandar Lazar, koji je uživo mapirao projekcije, pretvarajući prostor Radostana u polje dijaloga između digitalnog i arhaičnog.
Pristup Radostana i Vladice Čulić prevazilazi okvire održive mode. To je poziv na otpor prema uniformnosti sistema brze potrošnje. Njihov zubun postaje platno za savremeni izraz, dokaz da tradicija nije nešto što se pasivno čuva, već nešto što se živi, mijenja i ponovo osvaja.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
