Od malih nogu, riječ urednika bila je kategorija koju u (online) magazinu ne preskačem. 

Nekako, voljela sam još pobliže upoznati tim koji stoji iza svega onoga što je kreirano kroz određeni period i emociju koju su željeli predočiti kroz svaki redak i fotografiju koji se nalaze kao dio istih.  Bila je to osobna stranica dnevnika koji pruža intro u nečiju (radnu) svakodnevicu.

Bonjour.uredništvo sastoji se od pet dama koje, svaka na svoj način oblikuje ono što danas pronalazite kao dio Bonjour.reportaža. Kada smo na sastanku uz rokovnike, papiriće i tablice razmišljali o onome što će biti u fokusu naših priča u 8.mjesecu, znali smo da želimo čitateljima dati nove, svježe ideje kako da maksimalno iskoriste najtopliji mjesec, ali i kako val dobre energije koji uslijedi nakon odmora, usmjeriti u slavljenje života i hedonizam.

Bonjour.screensaver za 8. mjesec (ako još niste, prijavite se na Bonjour.ba newsletter klikom OVDJE)

BONJOUR.LJETO 

Znamo da vam uvijek nedostaje inspiracije za pripremu osvježavajaćih, no, ukusnih ljetnih receptura čije ćemo okuse dugo pamtiti. Zato smo u suradnji s partnerima i poznatim bh.food blogerom Harry Cooperom kreirali Bonjour.summer cookbook koja vas instant transformira u Italiju, terasu na kojoj smo uživali u vihoru bijelih zavjesa i pogledu na more ili roditeljsku terasu, a koju ćete moći besplatno preuzeti na vaše pametne uređaje za manje od 24h. Stay tuned.
Znamo i da je ljeto u gradu nezamislivo bez omiljenih okusa sladoleda.

U suradnji s omiljenom slastičarnom u Sarajevu, kreirali smo i slasticu u prepoznatljivom Bonjour.stilu koja donosi neodoljivu kombinaciju tekstura i rapsodiju okusa kojima ćete se vraćati nakon napornog dana na poslu ili rado dijeliti s prijateljicama. (Časna urednička). #staytuned za više detalja. 
 
Ukusan domaći džem poslastica je kojoj je teško odoljeti i čije recepture rado čuvamo, a na Bonjour.ba ćemo vam uz savjete za pripremu, uskoro predstaviti i printable etikete za džem uz koju će imati posebno mjesto na ladici, ali i kreirati wow efekt kada ga budete poklanjali.
Bonjour. Ljeto nezamislivo nam je i bez slavlja svih onih malih stvari koje nam bude strast te smo pronašli i ideje za hobije kojima se možete baviti u vašem gradu, uz novu rubriku Bonjour.stilistica ćemo odgovoriti na sve vaše modne nedoumice, a ako ste u neodoumici gdje provesti vikend u BiH te pronaći osvježenje, bez brige pripremili smo šalahabtere sa skrivenim i neodoljivim ljetnim destinacijama u BiH na kojima još uvijek možete slaviti ljepotu življenja.
Sredina 8. mjeseca rezervirana je za Sarajevo Film Festival, a i ove godine ćemo na unikatan, autorski način uz razgovore sa stručnjacima iz sfere kinematografije, članovima SFF tima i svima onima koji u backstageu kreiraju festivalsku magiju prenijeti vam dio atmosfere kroz članke, ali i naše društvene mreže. 

Zavirit ćemo i u pripreme dama za crveni tepih Festivala i otkriti gdje pronaći unikatne, made in BiH suvenire. 
Bit će ovo topao, inspirativan mjesec koji ćemo začiniti i temama koje će biti usmjerene i na mušku modu, brendove koji će oplemeniti vaš dom i garderobu, ali i recenzije Bonjour.čitatelja o beauty proizvodima o kojima trenutno svi pričaju.
Bonjour.ba kolumnisti će u vama probuditi dozu nostalgije kroz pregled kultnih komada namještaja koji su se u prošlih nekoliko desetljeća krili u svakom domu, prenijeti šarm street stylea, dati praktične savjete za organizaciju doma, ali i donijeti eskluzivne priče iz svijeta ljepote i gastronomije.

Kao zahvalu svima vama koji nam u inbox pošaljete fotografiju Bonjour.screensavera na vašim mobitelima, dijelite djeliće vaše svakodnevice uz #DoYouBonjour, komentirate i dijelite naše priče te šaljete nam sugestije koje potiču da budemo bolji, kreirali smo i fantastično Bonjour.darivanje (svakako nam se pridružite na Bonjour.Facebooku).
Hvala vam jer ste dio naše bonjurastične avanture.
 
Do skora, svoju energiju i optimizam upakirajte u pakiranje bonjourastične svakodnevnice ispunjene malim stvarima koje vas vesele, putovanjima, uzbudljivim okusima i člancima koji vas motiviraju da kreirate život kakav volite.
Čitamo se na Bonjour.ba.
S ljubavlju, 
Dijana

***
Tekst: DIjana Ćavar
Foto: Marko Jovančić za Bonjour.ba

Tufting je glasan, grub i fizički zahtjevan proces. Ono što iza njega ostaje djeluje potpuno suprotno. Meko, taktilno i umirujuće. Dok smo posmatrali radove izložene u Domu Zanata, upravo je taj kontrast bio jedan od prvih elemenata koji se mogao osjetiti u prostoru.

Samostalna izložba In Between the Threads okuplja tapiserije kroz koje Amila Mujanović-Hodžić istražuje pripadanje, sjećanje i ličnu transformaciju. U razgovoru za Bonjour.ba među izloženim radovima govorila nam je o njihovom nastanku, odnosu prema materijalu i iskustvima koja su oblikovala njen stvaralački proces.

Amila Mujanović-Hodžić, produkt dizajnerica i umjetnica

Foto: Edvin Kalić  
 

Amila vunu oblikuje kroz reljef, volumen i formu, a značenja radova otvaraju se postepeno, zajedno s detaljima njihove izrade i pričama koje stoje iza njih.

Izložbu je posvetila kćerkama Amal i Djuli, koje donedavno nisu ni znale čime se njihova mama bavi. 

Amila nam je otkrila da je upravo zbog njih ova postavka za nju mnogo više od predstavljanja novih radova. U njoj je sažela vrijednosti, znanje i odnos prema stvaranju koje želi prenijeti dalje.




 

Mjesta koja ostaju u nama  

Sarajevo i Berlin danas su dvije tačke Amilinog privatnog i stvaralačkog života. Kretanje između njih promijenilo je način na koji razmišlja o pripadanju, ali i o tragovima koje ostavljamo u prostorima kroz koje prolazimo.

Koliko je život između Berlina i Sarajeva promijenio način na koji posmatrate dom?

„Nekada sam dom doživljavala kao mjesto. Danas ga mnogo više doživljavam kao osjećaj. Život između dva grada naučio me da pripadanje nije nužno vezano za jednu adresu, već za ljude, uspomene i male rituale koje nosimo sa sobom. Zanimaju me tragovi koje ostavljamo u prostorima, ali i tragovi koje prostori ostavljaju u nama.“

I naziv studija SELICE proizašao je iz te ideje kretanja i povratka. Amila u pticama selicama prepoznaje sposobnost prilagođavanja novim prostorima uz zadržavanje veze s vlastitim korijenima.



 

Rad počinje mnogo prije alata  

Amilin odnos prema tekstilu nije započeo savremenom popularnošću tuftinga. S tradicionalnim tkanjem susrela se još tokom školovanja u Srednjoj školi primijenjenih umjetnosti, a kasnije je učestvovala u realizaciji radova Šejle Kamerić, tkajući njene ćilime u radionici Amile Smajović-Pozder.

Na projektu Poetika šare razvijala je vlastite predmete na tradicionalnim tkalačkim stanovima. Upravo su joj ta iskustva pokazala koliko su vremena, vještine i koncentracije sadržani u svakom centimetru tekstila.



 

Tufting je došao kasnije, tokom izrazito teškog životnog perioda. U njemu nije pronašla samo drugačiju tehniku nego mogućnost da emociju prevede u fizički materijal. Sam proces je grub, glasan i repetitivan, dok je njegova završena površina meka i topla. Taj kontrast nije tek zanimljivost zanata, nego emotivna osnova njenog rada.

Koliko dugo u prosjeku nastaje jedna tapiserija i šta taj proces od vas zahtijeva?

 „Teško je reći koliko dugo nastaje jedna tapiserija jer svaka ima svoj ritam. Nekada je završim za nekoliko dana, nekada su potrebne sedmice ili čak mjesec dana. Ne mislim samo na vrijeme izrade, već i na sve ono što joj prethodi, promišljanje, istraživanje, skiciranje, odabir materijala i traženje prave forme. Najveći dio procesa zapravo se odvija mnogo prije nego što uzmem tufting alat u ruke.

Takav rad od mene traži strpljenje, potpunu prisutnost i spremnost da usporim. U vremenu u kojem smo navikli da sve nastaje brzo, upravo mi ta sporost daje osjećaj smisla. Mislim da se ona na kraju osjeti i u samim radovima.“

Tapiserije su izrađene od visokokvalitetne novozelandske vune i drugih održivih materijala. Njihove boje, volumen i mekoća neposredno privlače pogled, ali Amili je podjednako važno sve ono što na površini ne možemo odmah pročitati. Porijeklo materijala, ljudsko znanje i vrijeme sadržano u svakom dijelu rada.

Sporost je ovdje sastavni dio stvaralačkog procesa i kvaliteta koji ostaje utkan u konačni rad. Ona je sastavni dio forme. Ukloniti vrijeme iz tog procesa značilo bi ukloniti dio vrijednosti samog rada.




 

Jedna nit nikada ne počinje u ateljeu  

Posebno mjesto u postavci zauzima instalacija od sirove vune pramenke. Njome Amila pogled vraća na početak procesa, mnogo prije umjetničke ideje, dizajnerske skice i galerijskog zida.

Put jedne niti, kaže Amila, počinje mnogo prije tapiserije: od ovce, šišanja i pranja vune, preko češljanja, vunovlačarstva i predenja, do tkanja ili tuftinga. U tom procesu učestvuju brojni ljudi i zanati čiji rad u gotovom predmetu često ostaje nevidljiv.





Posebno skreće pažnju na vunovlačarstvo, zanat koji polako nestaje. S njim ne odlazi samo jedna tehnika, nego i znanje o materijalu, lokalnom podneblju i procesu kojim su generacije sirovu vunu pretvarale u trajne i vrijedne predmete.
 

„Danas često vidimo samo gotov proizvod, a zaboravljamo koliko rada, vremena i vještine stoji iza njega“, kaže Amila.

Za nju se vrijednost ručnog rada zato ne iscrpljuje u činjenici da je predmet izrađen rukama. Ona se nalazi u pažnji, znanju i malim odstupanjima koja ga čine neponovljivim. U svijetu serijske preciznosti trag ljudske ruke postaje ono što se ne može proizvesti u beskonačnom broju identičnih primjeraka.

Nesavršenost tada nije nedostatak koji treba sakriti, nego dokaz da je proces zaista postojao.

Predmeti koji ostaju  

Održivost je jedno od temeljnih polazišta studija SELICE i prisutna je u izboru materijala, ritmu izrade i ideji da predmet treba trajati.

Amila nam je govorila o dizajnu kao načinu oblikovanja svakodnevnih navika. Predmet koji čuvamo, popravljamo i s vremenom prenosimo dalje za nju ima vrijednost koja raste zajedno s odnosom koji prema njemu razvijamo.



 

Koji kompromis u svom radu nikada ne biste napravili?

 „Nikada ne bih pristala da ubrzam proces nauštrb kvaliteta ili da biram materijale koji nisu u skladu s vrijednostima u koje vjerujem. Važno mi je da iza svakog rada mogu potpuno stajati, od prve ideje do posljednje niti. Mislim da se iskren odnos prema materijalu i procesu uvijek osjeti u konačnom rezultatu.“

Kada rad dobije novi život  

Dok smo posmatrali postavku, zanimalo nas je koliko se značenje radova mijenja sa svakom osobom koja pred njima zastane.

Šta se nadate da će neko prepoznati o sebi dok stoji pred vašim radovima?

 „Ne očekujem da ljudi u mojim radovima vide isto što i ja. Zapravo, volim kada svako pronađe vlastito značenje. Ako se neko pred njima na trenutak zaustavi, prisjeti nekog mjesta, osobe ili osjećaja koji je možda dugo bio zaboravljen, onda mislim da je rad ostvario svoju svrhu. Za mene umjetnost ne mora dati odgovore, ponekad je dovoljno da postavi pitanje koje ostane s nama i nakon što odemo.“

 



In Between the Threads povezuje porijeklo, zanatsko znanje i savremeni umjetnički izraz, predstavljajući tradiciju kao živi materijal koji se prenosi, razvija i iznova tumači.

Jedna nit tako postaje zapis ljudi, prostora i vremena koji su joj omogućili da nastane, ali i svega što će u njoj prepoznati oni koji pred radom zastanu.



 
 

Izložba In Between the Threads realizovana je uz kustosku saradnju Džane Ajanović iz Doma Zanata. Strateški kreativni koncept, vizuelni identitet i komunikacijsku strategiju projekta oblikovala je Selma Obarčanin, ispred SO.. Quantum Growth Agency, dok je fotografkinja Amna Geljo dokumentovala postavku i otvorenje izložbe.
 

Izložba ostaje otvorena do 29. augusta 2026. godine u Domu Zanata u Sarajevu, na adresi Zelenih beretki 8. Ulaz je besplatan.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba  
Foto: Amna Geljo ( @amnassiaa ) / Bonjour.ba