Svi zaljubljenici u vintage, retro i old school dekora, ovo je članak u kojem ćete naći dozu inspiracije za sve naredne interijer avanture.

Vodimo vas u svijet interijera okupanih u drvo, zelenu, narančastu, žutu i ljubičastu; među prostorije koje će vam vrijeme govoriti uz pomoć satova s pticom kukavicom i koje će vam dobrodošlicu odati toplim i šarenim tepisima.

Negdje u kutu ćete se sigurno moći ogledati u dugim ili okruglim ogledalima uokvirenim u luksuzne zlatne okvire dok u pozadini slušate kako se vaša omiljena ploča iznova i iznova vrti na starom djedovom gramofonu. 

Baš ovako jak utjecaj na širenje vintage vibri u vašem domu kreiraju pametno odabrani dodaci za dom i par retro detalja uz koje uređenje vašeg doma možete vratiti par stoljeća unatrag. 

Kako vješto birati namještaj, palete boja, dekore i uređaje za vaš dom kako biste uredili neodoljivi i šarmantni vintage interijer i u vašoj kući ili stanu, inspirirajte se u nastavku. 

KOMADI U NARANČASTOJ BOJI
Narančasta je pratila brojne interijer priče u zadnjim desetljećima prošlog stoljeća i upravo zato implementacijom ove boje posvuda možete kreirati toplu i itekako vintage atmosferu baš kao na fotografiji ispod. 

NAMJEŠTAJ OD DRVETA
Stari stol u kući vaših roditelja, ulov s buvljaka ili sasvim novi, ali drveni stol, stolica, krevet ili vitrina unijeti će retro štih u svaku prostoriju, pogotovo ako se u njoj nalazi više komada namještaja izrađenih od drveta. 

OGLEDALO SA ZLATNIM OKVIROM
Dodavanjem ogledala sa zlatnim okvirom pa čak i u potpuno minimalističnim stanovima unosite dozu karaktera, tajnovitosti i elegancije. 

STARI UREĐAJI (RADIO, GRAMOFON, FOTOAPARATI)
Osim što su neodoljivi i zanimljivi, stari uređaji koje su možda koristili vaši roditelji ili bake i djedovi ili čak vi kad ste bili mlađi trebaju naći mjesto u uređenju vašeg doma.

VINTAGE STOL
On je sasvim dovoljan. Jedan, dominantni stol s pričom, koji će biti centar vašeg kutka za rad definitivno će ostaviti retro trag u vašem interijeru. 

GLAZBENI INSTRUMENTI
Akustična gitara, klavir, puhački instrumenti – sve su to artikli koji u moderan svijet unose dozu uspomena iz nekih prošlih vremena i pravi su prijatelji svakog urbanog i vintage doma. 

UOKVIRENI CRTEŽI
Crteži, tlocrti i portreti također oslikavaju nekadašnje umjetničke tehnike i svojim izgledom vaš interijer uspijevaju preobraziti u retro dom uz pomoć samo par detalja. 

POKUĆSTVO U ZELENOJ BOJI
Zelena je, baš poput narančaste, dominirala interijerima u prošlom stoljeću te uz pomoć ove boje, ne samo da unosite dozu luksuza i odvažnosti, nego i vintage štih koji toliko volimo.

TEPIH S UZORKOM
Efektan i itekako primjetan retro detalj u vašem domu može lako postati tepih s neobičnim uzorcima koji će unijeti dozu zaigranosti u svaki jednostavan, ali i dinamičan prostor. 

ZLATNI OKVIRI ZA FOTOGRAFIJE
Trik koji danas brojne dame posuđuju s Pinteresta sasvim slučajno jedan je od najpristupačnijih i najslađih načina kako ugostiti retro u svom domu iz 21. stoljeća. 

Od neorenesansnih stubova do secesijskih portala obišli smo osam zgrada koje i danas pričaju priču o vremenu kada se Sarajevo gradilo kao srednjoevropski grad.

Nakon brojnih tekstova o modi uz serijal Bonjour Picks, koje ste, sudeći po čitanosti voljeli jednako koliko smo ih mi voljeli pisati, The Bonjour List se ovoga puta okreće arhitekturi.

Krećemo u malu gradsku šetnju kroz prošla stoljeća, između neorenesansnih fasada, kupola i portala koji su oblikovali vizuelni identitet Sarajeva. U prvom arhitektonskom izdanju donosimo priču o dvojici arhitekata koji su doslovno ucrtali Sarajevo u evropsku mapu stila: Karlu Paržiku i Josipu Vančašu.

Njihove zgrade i danas čine DNK grada monumentalne, prepoznatljive i podjednako fotogenične koliko i značajne.



Paržik i Vančaš: 8 sarajevskih fasada koja su oblikovala lice grada  

Naša šetnja počinje na zapadnom rubu centra, kod Nacionalnog muzeja i Srednje tehničke škole dviju zgrada koje su Paržik projektovao s idejom obrazovanja i znanja kao temelja novog grada.

Odavde, nekoliko koraka dalje, Marijin Dvor uvodi nas u prvi planirani gradski kvart, svojevrsni most između monumentalnog i svakodnevnog Sarajeva.

Nacionalni muzej BiH monumentalna simetrija znanja

Karlo Paržik je ovim zdanjem (1888–1913) postavio temelj za monumentalni urbanizam Sarajeva.
Kompleks u neorenesansnom stilu, inspirisan bečkim muzejima, građen je kao sistem od četiri paviljona povezanih peristilom.

Elegantne arkade, ritmični niz stubova i detaljna ornamentika svjedoče o Paržikovoj viziji Sarajeva kao kulturnog centra Monarhije.
Čak i danas, ulazak u Muzej djeluje kao prolazak kroz vremenski portal znanja.





Srednja tehnička škola klasika koja odgaja stvaraoce

Masivna, ozbiljna i geometrijski stroga, ova Paržikova škola odražava duh industrijskog optimizma s kraja 19. stoljeća.
Figura radnika i učenika na vrhu fasade simboliziraju vezu između teorije i prakse znanja i zanata.

Iako građena u neoklasičnom duhu, njena proporcija i svjetlo nagovještavaju prelazak u modernu epohu obrazovanja.




Prateći obalu Miljacke, stižemo do Akademije likovnih umjetnosti, Pravnog fakulteta i Glavne pošte, tri zgrade koje čine možda najimpresivniji arhitektonski niz uz rijeku.

Tu, u jednom pogledu, možete vidjeti gotovo cijelu stilsku hronologiju austrougarskog perioda: od neorenesansnih proporcija, preko suptilnih baroknih obrisa, do secesijskih detalja koji su tada nagovještavali modernizam.

Marijin Dvor: Kvart koji je najavio moderno Sarajevo

Paržikov i Butschev projekat iz 1880-ih bio je prvi planirani stambeno-poslovni kompleks u gradu.
Smješten na zapadnom ulazu u centar, ovaj ansambl objedinjuje neorenesansne i barokne motive, sa simetričnim fasadama i mansardnim krovovima.

Danas je Marijin Dvor urbani znak, vizuelna granica između starog i novog Sarajeva.




Akademija likovnih umjetnosti od crkve do ateljea

Nekada evangelistička crkva, a danas Akademija, jedno je od najpoznatijih Paržikovih djela (1899). Njena kupola, vitki prozori i kontrastni krov podsjećaju na bečke i praške romaničke revival crkve, dok današnja funkcija unosi savremeni sloj kreativnosti.

Ironično, zgrada koja je izvorno simbolizirala vjeru sada simbolizira umjetnost.






Pravni fakultet ozbiljnost u kamenu

Fasada Pravnog fakulteta odiše disciplinom i redom upravo onim osobinama koje njeguje i sama struka.

Paržikov neorenesansni izraz ovdje se spaja s baroknim ritmom stubova i gornjom lođom koja podsjeća na javne palate Venecije. To je zgrada koja ne pokušava biti spektakularna, već autoritativna.



Glavna pošta komunikacija kao imperijalni simbol

Jedno od najpoznatijih djela Josipa Vančaša (1913), Pošta Sarajevo kombinira neorenesansne i neobarokne elemente.
Grandiozno pročelje s masivnim stubovima i simetričnim prozorima govori o moći komunikacije u doba telegrafa.

Zgrada je do danas ostala jedno od najfotografiranijih mjesta u gradu spoj funkcionalnosti i reprezentacije.



Završavamo kod Narodnog pozorišta i Umjetničke galerije BiH, dvije zgrade koje i danas nose simboliku kulture i okupljanja.
I dok su monumentalne fasade Paržikovih i Vančaševih javnih zdanja stvarale ritam grada, stotine manjih secesijskih portala u okolnim ulicama dodavale su mu šarm i intimnost.

Narodno pozorište teatar monumentalnosti

Kada je Paržik projektovao Narodno pozorište (1897–1899), zamislio ga je kao scenu grada, ne samo umjetnosti.
Njegova fasada, slična bečkim teatarskim zdanjima, odlikuje se skladom između klasične kompozicije i suzdržane dekoracije.

To je zgrada koja i danas, pri svakom ulasku, stvara osjećaj ceremonije jer arhitektura ovdje igra prvu ulogu.




Umjetnička galerija BiH: Bankarski luksuz pretvoren u galerijski mir

Iako danas umjetnička institucija, ova zgrada je izvorno sagrađena kao banka (1906–1908).
Vančaš je spojio monumentalnost s profinjenošću: visoki prozori i fasadna plastika sugeriraju sigurnost i bogatstvo.

Njena unutrašnjost danas zrači tihom elegancijom baš kao i nekadašnji klijenti koji su tu dolazili s povjerenjem.




Sarajevski portali: Secesijski detalji svakodnevice

Kućni ulazi iz 1900-ih godina često su prava mala remek-djela.

Valovite linije, cvjetni ornamenti i kovano željezo odražavaju duh bečke secesije i novu estetiku urbanog života.
Iako manje poznati od monumentalnih zdanja, upravo ti portali čuvaju intimniju, ljudsku stranu arhitektonskog nasljeđa.





Sarajevo, ako ga gledamo kroz Paržikove i Vančaševe fasade, postaje galerija na otvorenom.

Zato, sljedeći put kada prođete pored žute fasade Muzeja, ispod kupole Akademije ili kraj vrata s godinom 1906, sjetite se da svaki kamen u ovom gradu nosi potpis i priču.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Bonjour.ba