TEKST: Bonjour.ba/PR
DATUM OBJAVE: 4.3.2025.
Seksualno i reproduktivno zdravlje je tema koja je, iako smo u 21. stoljeću, još uvijek na stolu i zaslužuje da bude ne samo razmatrana, već i jasno definisana.
U susret 8. martu 2025. godine, Ženska mreža BiH ponovo podsjeća društvo, ali i institucije, na ključnu stvar: o ženskim seksualnim i reproduktivnim pravima gdje nema pregovora.
Naglašavaju da seksualno i reproduktivno zdravlje nije privilegija, već pravo, koje je svakom građaninu/ - ki, u Bosni i Hercegovini, osigurano kao dio zdravstvenih usluga. Osim toga, Zakon mora osigurati da svaka žena ima pravo da donese samostalnu odluku o svom tijelu, u svakom trenutku svog života i to uz punu informisanost.
Šta to konkretno znači?
Poziv na akciju
„Svako javno djelovanje koje negira pravo žene da samostalno donese odluku o svom seksualnom i reproduktivnom zdravlju smatramo nasiljem nad ženama“, naglašavaju iz organizacije i dodaju da se mora aktivno raditi na prevenciji i sankcionisanju svakog oblika nasilja prema ženama, uključujući i pokušaje ograničavanja prava na izbor.
Ovaj stav, koji se temelji na potpunoj slobodi izbora i autonomiji žene, treba biti smjernica za dalje djelovanje društva i institucija. Pravo žene da donese odluku o svom tijelu, bez pritisaka i ograničenja, treba biti zaštićeno na svakom koraku.
Slično tome, članak koji smo nedavno napisali o obilježavanju Međunarodnog dana žena također ističe važnost priznanja i slavljenja svih onih žena koje su se borile za ravnopravnost i slobodu.
8. mart ne slavi samo postignuća, već i neprestan rad na ostvarivanju jednakih prava za sve žene, u svim aspektima života uključujući pravo na zdravlje i samostalne odluke o vlastitom tijelu.
* * *
Foto: unsplash.com
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Lamija Muratagić
Crvenilo, zatezanje i osjećaj da koža odjednom reaguje na sve često pripisujemo narušenoj barijeri. Problem je što internet taj izraz koristi za gotovo svaku iritaciju.
U beauty svijetu trenutno postoji nekoliko izraza koje viđamo doslovno svuda, a skin barrier je vjerovatno na vrhu liste.
Od TikTok rutina do dermatoloških savjeta, svi pričaju o njemu. I to s razlogom.
Od TikTok rutina do dermatoloških savjeta, svi pričaju o njemu. I to s razlogom.
Ali znamo li zapravo šta znači?
Riječ je o zaštitnoj barijeri kože čiji je glavni zadatak zadržati vodu u koži i ograničiti prodor potencijalnih iritansa iz okoline. Kada dobro funkcioniše, o njoj uglavnom ni ne razmišljamo.
Problem počinje kada koža više ne podnosi tempo koji smo joj zadale.
Najjednostavnije ga je zamisliti kao zid od cigli i maltera.
Ćelije vanjskog sloja kože, korneociti, ponašaju se poput cigli, dok prostor između njih ispunjava organizirana lipidna matrica, “malter” sastavljen prvenstveno od ceramida, holesterola i slobodnih masnih kiselina. Zajedno čine strukturu koja ograničava gubitak vode i otežava prodor potencijalnim iritansima iz okoline.
Kada se sastav ili organizacija te lipidne matrice poremete, barijerna funkcija može oslabiti, koža lakše gubi vodu i postaje propusnija za vanjske supstance.
Beauty internet posljednjih godina prilično uspješno prodaje ideju da bolja koža uvijek dolazi uz još jedan serum, još jednu kiselinu i još nekoliko koraka u rutini.
Koža obično prva pokaže kada pređemo granicu.
Crvenilo, zatezanje, peckanje, pojačana suhoća i osjećaj da lice odjednom reaguje na proizvode koje je ranije sasvim dobro podnosilo mogu pratiti oslabljenu kožnu barijeru .
Važna riječ ovdje je mogu.
Svako peckanje ili crvenilo nije automatski dokaz da smo “uništile skin barrier”. Dehidrirana koža, reakcija na određeni sastojak, kontaktni dermatitis, rozacea i druga stanja mogu izgledati vrlo slično.
Ako se problem ponavlja, pogoršava ili ne smiruje nakon pojednostavljivanja rutine, odgovor vjerovatno nije još jedan serum s riječima barrier repair na pakiranju.
Najkorisniji potez često je i najmanje uzbudljiv: privremeno pojednostaviti rutinu.
Bez novih proizvoda, bez dodatnog eksperimentisanja i bez pokušaja da se problem riješi preko noći.
U praksi to često znači povratak na nekoliko osnovnih koraka koje koža dobro podnosi: blagi cleanser, hidratantna krema i SPF.
Istovremeno ima smisla napraviti pauzu od svega što trenutno dodatno iritira kožu, uključujući jače kiseline, pilinge i retinoide , dok se ne vrati normalna tolerancija.
U ovoj fazi dobra rutina često izgleda gotovo banalno.
To joj ne oduzima efikasnost.
U formulama namijenjenim podršci barijeri zato često susrećemo ceramide i druge lipide, pantenol te humektanse poput glicerina i hijaluronske kiseline, koji pomažu koži zadržati vodu.
Sve korisno.
Ali natpis barrier repair na prednjoj strani pakiranja sam po sebi još nije dokaz da je formula sofisticiranija ili bolja od dobre hidratantne kreme bez tog izraza.
Još jedna stvar koju algoritam ne voli posebno naglašavati jeste vrijeme.
Oporavak kožne barijere nije instant proces.
Koliko će trajati zavisi od toga šta je problem izazvalo, koliko je koža iritirana i nastavljamo li je u međuvremenu izlagati istim okidačima. Konstantno mijenjanje proizvoda u toj fazi može samo otežati procjenu onoga što koži zapravo odgovara.
Nekoliko proizvoda koje koža dobro podnosi, dovoljno hidratacije i malo strpljenja nisu naročito uzbudljiv sadržaj za TikTok.
Za kožu mogu biti sasvim druga priča.
Skin barrier je postao marketinški izraz gotovo jednako brzo koliko je postao edukativan.
Ipak, iza cijelog trenda ostala je jedna korisna ideja: više skincare proizvoda ne znači automatski bolju kožu.
Dobra rutina ponekad se ne gradi dodavanjem.
Gradi se vrlo promišljenim oduzimanjem.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Naslovna fotografija: @alisontoby
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
