TEKST: Arijana Bošnjak
DATUM OBJAVE: 6.5.2024.
Uloga majke zaista je divna i jedinstvena avantura, ispunjena radošću, neprocjenjivim trenucima, ali i izazovima.
Svaka trudnoća nosi sa sobom određenu čaroliju, neizvjesnost i lekcije koje majku pripremaju za novu fazu života. To nije samo biološka uloga, već i emocionalna, socijalna i nova duhovna dimenzija života.
U našoj rubrici "Mame Rulz" istražujemo i s vama dijelimo iskustva majki koje se suočavaju sa svim izazovima i ljepotama majčinstva. Kroz razgovore s njima, možete zaviriti u njihov svakodnevni život, dileme, uspone i padove i vidjeti kako one pronalaze balans između obiteljskih obaveza, karijere i brige za sebe.
Dajana Krasić
Ovaj put smo za našu rubriku Mame Rulz razgovarali s Dajanom Krasić, autoricom digitalnog sadržaja, čiji se neodoljivi stan uređen u skandinavskom stilu našao i u našoj rubrici Interijer & Dizajn, a za nas je složila i 4 chic kombinacije s jednim ružičastim blejzerom.
Ovaj put je Dajana s nama podijelila sve o svojoj trećoj trudnoći, ali i dosadašnjem iskustvu s dva mališana doma. Govorila je o najvažnijim lekcijama koje je naučila, koje su aktivnosti za nju opuštajuće te je li majčinstvo utjecalo na njen stil odijevanja.
Njezina priča o majčinstvu, trudnoći i stilu života pruža uvid u jednu od mnogih raznolikih perspektiva majčinstva, s naglaskom na iskrenost, samopouzdanje i balansiranje različitih uloga u životu.
Trudnoća je zaista poseban period života. Kroz vašu treću trudnoću s vama ste imali i dvoje mališana te se dinamika svakodnevice zasigurno promijenila. Kako su vaša starija djeca reagirala na vijest o dolasku novog brata ili sestre?
Sada kada sam u zadnjem mjesecu, izgleda mi kao da je sve proletjelo, ali zapravo su ti prvi mjeseci bili intenzivni i dugi dok sam bila u toj fazi. Srećom, djeca su bila jako razumna oko mog umora i mučnina, suosjećajući sa svime što bih im objasnila. Vijest su prihvatili s veseljem te i sada svaki tjedan prate u kojem smo tjednu trudnoće i kolika je beba. Njihovo uzbuđenje i mašta se razvija kako se približavamo kraju.
Jesu li vaša iskustva s prethodna dva poroda utjecala na vaše pripreme za treći?
Spletom okolnosti, moja prva dva poroda su završila carskim rezom, tako da i ovaj put znam što me čeka. Taj osjećaj kad znate što slijedi ima svoje prednosti i mane. Ovaj put možda s većim optimizmom gledam na svoj ‘psihički’ oporavak, jer s godinama sam više naučila kontrolirati svoje misli, biti realnija pa time gledam pozitivnije na tih nekoliko dana u bolnici, koji u konačnici vode k još jednom novom životu.
Koje su najvažnije lekcije koje ste naučili kao majka s prethodnom djecom, a koje planirate primijeniti i s trećim djetetom?
Da najprije slijedim svoje instinkte i osjećaje, bez obzira što mi drugi savjetuju. Da sve tako brzo prolazi i da budem više prisutna u svakodnevici s djecom. Da budem blaga prema sebi, posebno u prvim mjesecima. Da budem realna u tome kakva djeca trebaju/ne trebaju biti dok su mali. Da ne moram sve sama i da se prioriteti mogu i trebaju presložiti.
Kako ste održavali aktivni životni stil tijekom posljednjih 9 mjeseci? Jesu li neke aktivnosti bile posebno korisne ili opuštajuće za vas?
Obzirom da radim od kuće, aktivnost mi je prijeko potrebna poslije posla. Boravak s djecom vani, šetnje u prirodi i druženja na zraku su nešto što prakticiram bez obzira na stanje u kojem se nalazim. To i mene i djecu čini puno zadovoljnijim. Srećom, živimo van grada pa su šetnje, polje i vrt naš ‘lifestyle’.
Kako planirate osigurati ravnotežu između brige za djecu, brige za sebe i karijere nakon trećeg poroda?
Na trenutno balansiranje posla, djece i svog vremena sam se jako navikla, jer djeca su koliko toliko odrasla i jednostavnije je s njima većinu iskomunicirati. Obzirom da planiram nastaviti svoju karijeru, vjerujem da će kombiniranje svega u početku s troje djece biti teže nego što smo sada navikli, no imam par svojih odlika na koje računam da će mi ‘uskočiti u pomoć’ u ovoj fazi - pozitivan stav, opuštenost i godine majčinskog iskustva. Posvećivanje poslu mi nikad nije na vrhu liste prioriteta, no bitno mi je održavati ‘karijeru’ jer volim djelovati i van uloge majke. Poželite mi sreću! :)
Kako biste opisali svoj modni stil prije, tijekom i nakon svake trudnoće? Jesu li se puno toga mijenjalo ili ste zadržali isti estetski izričaj?
Sjećam se kad sam prije prvog poroda krenula kupovati udobne stvari i trenirke jer sam mislila da se kao majka neću imati kad spremati. U suštini sam s godinama postala jednostavnija u odijevanju, neovisno o trudnoćama. Nisam morala odjednom promijeniti stil jer sam postala majka. Moj izričaj je ostao isti, nisam se baš davala u kupnju trudničke odjeće, nego bih nosila sve što inače, samo u većem broju. :) Moram priznati da se jako veselim povratku u traperice! No za taj pothvat treba strpljenja. :)
* * *
Foto: Dajana Krasić
TEKST: Bonjour.ba
Tema koja jednako izaziva nježnost i paniku kod roditelja jeste prva kašica. Roditelji tada prelistaju bezbroj foruma, pitaju prijatelje i čekaju „znak“ da je dijete spremno, ali kako zapravo znati kada je pravi trenutak?
Da li su to prvi zubići, kada dijete sjedi samostalno, kada pokazuje interes za hranu ili jednostavno… instinkt?
Upravo o tim dilemama, ali i o tome kako zdrave prehrambene navike počinju od prve kašike, razgovarali smo s Magdalinom Janković, magistricom farmacije i sertifikovanom savjetnicom za dojenje i ishranu beba i djece.
Magdalina Janković, mr. ph. i savjetnica za dojenje i ishranu i Emina Smaka, glavna urednica Bonjour.ba portala
Kroz svoj rad svakodnevno pomaže roditeljima da razumiju proces dohrane… bez pritiska, stresa i osjećaja da moraju znati sve odmah. A kako su i Magdalina i Lino posvećeni istoj misiji, edukaciji roditelja i stvaranju zdravih prehrambenih navika od najranijih dana, bilo je sasvim prirodno da se te dvije jake, edukativne strane susretnu u jednoj priči.
Upravo zato smo ih povezali kroz razgovor koji otvara najvažnija pitanja o prvim zalogajima, dilemama i zabludama koje prate svaku porodicu.
Prvo pitanje koje smo postavili Magdalini bilo je ono koje stvara najviše stresa za svaku mamu i tatu, a to je kada počinje period dohrane i kako prepoznati da je njihova beba spremna za prve zalogaje.
Magdalina, šta zapravo znači “spremno za dohranu” i zašto to nije isto za svaku bebu?
Magdalina: Spremno za početak nemliječne ishrane kod beba podrazumijeva pravilan motorni razvoj: da su vrat i trup čvrsti, odnosno da beba u sjedećem položaju može stabilno da sjedi kraći period. To podrazumijeva i da je razvila koordinaciju oko-ruka, što znači da može istraživati teksturu i ukuse hrane.
Magdalina navodi da ono što često stvara zabunu jesu zubići jer se pogrešno misli da su neophodni za početak dohrane. “Nisu”, kaže. “Ali su prethodni znaci važni.” Dohrana, objašnjava, nije utrka, već prilagođavanje bebinom tempu, uz pažljivo slušanje njenih znakova.
Kada krene dohrana, mnogi roditelji se pitaju da li treba prestati s dojenjem. Magdalina odmah razbija tu dilemu.
Može li beba iznad šest mjeseci istovremeno i dojiti i jesti kašu?
Magdalina: Svjetska zdravstvena organizacija savjetuje dojenje do navršene druge godine života ili dok god to mami i bebi odgovara. U prvih godinu dana majčino mlijeko je glavna hrana, a nemliječna ishrana, poput kašica, služi kao dopuna, dakle, dohrana.
Šta ako beba još ne sjedi sama, čekati ili krenuti sa manjim količinama?
Magdalina: Počinje se tek kada beba pokaže znakove spremnosti. Samostalno posjedanje se obično očekuje između devetog i desetog mjeseca, pa je najbolje savjetovati se s pedijatrom i fizijatrom o tome da li bebu treba postavljati u sjedeći položaj samo tokom obroka ili koristiti alternativne položaje – npr. držati bebu u krilu u turskom sjedu, bez direktnog oslonca ispod guze.
Svaka beba ima svoj tempo, a svaka porodica svoj način. Važno je samo da hrana nikada ne postane pritisak, već prostor povjerenja.
Naravno, pitali smo Magdalinu ono što zanima roditelje, a to je koja je idealna prva kašica i utiče li slatko na kasnije navike?
Magdalina: Ne postoji univerzalni odgovor, ali je preporuka da to budu sezonske, domaće namirnice. Ako se koriste gotove kašice poput Lino, važno je da imaju BIO oznaku što znači da je najmanje 95% sastojaka iz ekološkog uzgoja, pod kontrolom i sertifikatom evropskih tijela.
Majčino mlijeko je slatkastog ukusa, pa bebe prirodno vole slatko. Zbog toga je pametno prvo uvoditi neutralnije ukuse, a tek kasnije one slađe jer će ih beba svakako prihvatiti. Lino kašice, namijenjene od najranijeg uzrasta, mogu se davati bebama i one uživaju u njihovim blagim, prirodnim ukusima.
Kada na ambalaži vidite BIO oznaku, to je potvrda da proizvod ispunjava stroge standarde Evropske unije o ekološkoj proizvodnji i održivoj poljoprivredi, regulisane Uredbom (EU) 2018/848. U praksi, to znači da BIO proizvodi poput Lino Frutolino BIO poucheva sadrže najmanje 95% ekoloških sastojaka, bez GMO-a, sintetičkih pesticida i hemijskih gnojiva.
Iza te oznake stoji EU ekološki logotip, zelena lista sa zvjezdicama i redovne kontrole od strane ovlaštenih tijela koje potvrđuju kvalitet i sigurnost svakog sastojka.
Kada dohrana postane dio svakodnevne rutine, roditelji brzo shvate koliko praktična rješenja znače. Kašice u staklenkama, ali i pouch vrećice koje stanu u svaku torbu, često spašavaju trenutke kad obrok mora biti brz, siguran i bez stresa. Zato nas je zanimalo…
Koja je najveća zabluda o gotovim dječjim proizvodima poput kašica i poucheva?
Magdalina: Najčešća zabluda je da su gotovi proizvodi puni šećera, boja i konzervansa, te da nisu adekvatni obroci. Iako domaća priprema ima prednost, ponekad su gotove kašice praktično i sigurno rješenje, posebno u pokretu. Lino proizvodi sadrže čisto voće bez dodataka šećera, vještačkih zaslađivača i konzervansa pa mogu biti dobar obrok ili užina, naročito za starije mališane.
Odmah smo i pitali Magdalinu šta uraditi u onoj situaciji poznatoj svim roditeljima kada beba jednostavno ne pojede sve.
Magdalina: Za djecu do godinu dana obrok ne bi trebao stajati duže od dva sata na sobnoj temperaturi. Ne znači da će se pokvariti, ali se time smanjuje rizik od stomačnih tegoba. Ako beba ne pojede sve, roditelji ili starija braća i sestre mogu završiti obrok.
Za kraj, zamolili smo Magdalinu da izdvoji jedno pravilo koje bi, po njenom mišljenju, svaki roditelj trebao znati kada je riječ o ishrani beba.
Magdalina: Roditelji bi trebali biti opušteniji kada je riječ o uvođenju nemliječne hrane, uz poštovanje osnovnih pravila i normi. Nema potrebe za pretjeranim tablicama i kuhanjem posebnih jela. Najvažnije pravilo: alergene treba uvoditi ranije, između šestog i dvanaestog mjeseca bebinog života.
Ovaj razgovor pokazao je da dohrana nije faza u kojoj roditelji polažu ispit, nego prilika da zajedno rastu s bebom. Svaka kašika donosi nešto novo… iskustvo, strpljenje, povjerenje, pokoju mrljicu. Upravo na toj ideji raste i Lino: kao mali podsjetnik da su zdravi počeci najljepši kad su jednostavni.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
