Briga za zdravlje jedna je od najvažnijih čovjekovih zadaća. Mediji su prepuni raznih savjeta o zdravoj prehrani, fizičkoj aktivnosti, redukciji stresa, a također se sve više pozornosti posvećuje zdravom stanovanju. U novije doba, kontrola temperature prostora ljeti i zimi je postala standard, pa osim učinkovitih i komfornih načina grijanja i pripreme tople potrošne vode, dosta veliku ulogu u ko

Postoji li uopće „zdrava klimatizacija“?
Kad pričamo o klimatizaciji, odnosno kontroli temperature prostora, velika većina ljudi u stvari vrlo vjerojatno nema pojam koji to sve faktori čine pojam „zdrava klimatizacija“ odnosno stručno rečeno toplinsku ugodnost.
Temperatura zraka je svakako najpoznatiji faktor, idealna ljetna je oko 22-25°C, dok je zimska oko 22°C uz naravno nešto deblje slojeve odjeće nego ljeti. Također, preporučljivo je i da razlika temperature po visini prostorije ne prelazi 3°C (temperatura između stopala i vrata osobe).
Temperatura ploha je vrlo bitan faktor, pogotovo u modernom podnom grijanju pomoću dizalica topline jer se preporučuje da temperatura podova i zidova bude između 19-29°C uz nošenje kućne obuće.
Vlažnost zraka u prostoru je preporučljiva u granicama od 35-60%, no vrlo osjetljiva tema kod klimatizacije je brzina strujanja zraka jer smo često puta svjedoci neugodnog puhanja hladnog zraka iz klima uređaja pogotovo u malim prostorijama, tako da su adekvatno dimenzioniranje i pravilan smještaj od iznimne važnosti.
Razina odjevenosti i fizička aktivnosti neposredno utječu na našu toplinsku ugodnost, no čistoća, odnosno kvaliteta unutarnjeg zraka je vjerojatno najvažniji faktor od svih jer unutar jednog dana prosječna osoba udahne 24.000 puta, pa je od za smanjeni broj posjeta liječnicima jako važno da u nekom prostoru da ima čim manje prašine, alergena, virusa, bakterija i gljivica u unutarnjem zraku. Ukratko, kvalitetna filtracija i svježi zrak su nezaobilazne komponente zdravog života u klimatizacijskom smislu.

Na kraju, razina buke je također važan doprinos komforu jer prevelika buka negativno utječe na naše zdravlje ometajući disanje, spavanje, i izmjenu tvari između organizma i okoliša.

Daikin – sinonim zdrave klimatizacije
Tijekom više od 90 godina povijesti, tvrtka Daikin je prepoznata na tržištu kao proizvođač visokokvalitetnih klimatizacijskih uređaja. Biti prvi u tehnološkim inovacijama, posvećenosti očuvanju okoliša i prilagodbi krajnjem korisniku u prepoznavanju njegovih potreba bitna je vodilja tvrtke prilikom razvoja proizvoda pa je Daikin također vrlo često percipiran u javnosti kao „trendseter“.

Stabilna temperatura unutar prostora omogućena je s Daikinovim uređajima, u rasponu vanjskih temperaturnih uvjeta od -25°C do +46°C, uz pomoć najnovije inverterske tehnike. Osjetnici temperature podova u kazetnim jedinicama brinu se za jednaku razdiobu temperature zraka po visini prostorije, a brojne mogućnosti nagiba istrujnih lopatica zidnih uređaja su jamac jednake distribucije zraka u prostoru (opcija nagiba istrujnih lopatica se na upravljačima može podesiti i automatski kod većine kućnih klima-uređaja). Infracrveni senzori u jedinicama usmjeravaju ispuh od osoba kada ih detektiraju u prostoru ili prebacuju jedinice u štedni režim rada ako korisnik napusti prostor.
Prilikom svakog procesa hlađenja, izdvaja se vlaga iz zraka ali korisnik nema informaciju točno do koje granice, no Daikinov model Ururu Sarara ima mogućnost potpune kontrole vlažnosti zraka i ubacivanja svježeg zraka u prostor prema želji korisnika.

Ururu Sarara

Jako puno pozornosti Daikin je posebno posvetio kvaliteti unutarnjeg zraka i emisiji buke prilikom razvoja klima uređaja. Registrirani patent imenom „flash streamer“ je komponenta poznata iz pročistača zraka već niz godina, a sada je našla primjenu u najnovijoj Perfera klima jedinici iz Bluevolution serije. Flash streamer proizvodi elektrone velike brzine koji se sudaraju sa molekulama kisika i dušika koje aktivirane učinkovito odstranjuju i do 97% alergena, bakterija, virusa i plijesni u roku od samo 15 minuta od početka procesa. Dakle, čist i zdrav zrak pomoću klima-uređaja je kod Daikina sjajan benefit i najzahtjevnijim korisnicima, uz najvišu energetsku klasifikaciju od A+++.
Razina buke čovjekova šaptanja je oko 20dBA, stoga kada u Daikinu kažu kako su im klima-uređaji tiši od šapta, stvarno ima smisla jer najniža razina buke je točno 19dBA koju proizvodi velika većina Daikin klima-uređaja, a čak i osnovni i najpovoljniji model ima 20dBA.

Daikin – pouzdan partner za zdravu klimatizaciju
Svojom vrlo širokom paletom klimatizacijskih uređaja, pročistača i ovlaživača zraka i njihovim tehničkim inovacijama, Daikin je ponudio sva rješenja za zdravu klimatizaciju. Kad tome dodamo mogućnost Wifi upravljanja i novu radnu tvar R32 koja čuva okoliš 3 puta učinkovitije od većine klima uređaja na tržištu, uz vrijedno trogodišnje jamstvo, mišljenja smo da će gotovo svaki korisnik bez obzirna na razinu zahtjeva, pronaći u Daikinu pouzdanog partnera za zdravo življenje u ugodno klimatiziranom prostoru.

Postoji nešto gotovo meditativno u ritmu ruku koje oblikuju drvo.

U Bosni i Hercegovini riječ zanat nije samo vještina ona je kultura, način postojanja, veza između prošlog i sadašnjeg. Prije deset godina, jedan brend je odlučio upravo to naslijeđe pretvoriti u savremeni jezik dizajna. Danas, Zanat je sinonim za spoj tradicije i inovacije, prepoznat širom svijeta, ali duboko ukorijenjen u bosansku stvarnost.

Povodom desete godišnjice, Zanat je u Bosni i Hercegovini okupio sve svoje saradnike i prijatelje u događaju simboličnog naziva The Zanat Ten, trodnevnom susretu koji je spojio prošlost, sadašnjost i ono što tek dolazi.




Tri dana posvećena dizajnu, kulturi i budućnosti  

Događaj “The Zanat Ten” je slavio jubilej kroz kulturno putovanje kroz slojeve bosanskohercegovačkog identiteta i zajedničko promišljanje budućnosti dizajna. Od ateljea Safeta Zeca u Počitelju, do sarajevskih muzeja i galerija, gosti su otkrivali kulturu koja je inspirisala brend od samog početka. 

Među zvanicama su bila i neka od najpoznatijih imena svjetskog dizajna: Ilse Crawford, Yves Béhar, Naoto Fukasawa, Monica Förster, Sebastian Herkner, Michele De Lucchi, Harri Koskinen, Jasna Mujkić, Patrick Norguet, Jean-Marie Massaud, te Ludovica i Roberto Palomba.




Deset godina kasnije: Razgovor s Orhanom Nikšićem  

Nakon događaja The Zanat Ten, koji je okupio dizajnere i saradnike iz cijelog svijeta, razgovarali smo s Orhanom Nikšićem o trenucima koji su obilježili proteklu deceniju, o naslijeđu koje Zanat čuva i o izazovu da tradiciju zadrži autentičnom, a istovremeno savremenom.

Foto: Irfan  Redžović 

Od Počitelja do Sarajeva, događaj je gostima pokazao slojeve bosanskog naslijeđa.   

Zašto vam je bilo važno da ovu godišnjicu ugradite u prostor i kulturu iz koje je sve krenulo?  

To je dobro pitanje. Zanat se gradi na temeljima bosansko-hercegovačkog kulturno-istorijskog naslijeđa. Konjičko drvorezbarstvo je prvi element nematerijale baštine iz Federacije BiH koji je uvršten na UNESCO listu nematerijalne baštine čovječanstva, a taj element nije nastao u izolaciji od ostatka bosansko-hercegovačke kulture, odnosno kulturnog naslijeđa.

Mislimo da će naši partneri bolje razumjeti Zanat ako bolje upoznaju našu kulturu. Pored toga, od prvog trenutka kad smo krenuli u projekat zvani Zanat, naša ideja bila je da Zanat pored toga što koristi tehniku tradicionalnog konjičkog drvorezbarstva kao metod izrade svojih proizvoda, postane i sinonim za instituciju, brend ili poslovni model čija je misija između ostalog da promoviše različite elemente kulture našeg prostora. Obilježavanje godišnjice je samo jedan od načina na koji to radimo. 




Ove godine smo u Londonu bili koorganizator eventa sa arhitekticom Aidom Bratović, gdje smo britanskoj publici htjeli predstaviti bosansko-hercegovačko arhitektonsko kulturno naslijeđe kroz prezentaciju profesorice Nermine Zagore i rad Aide Bratović, tradicionalnu muziku Bosne i Hercegovine kroz nastup Damira Imamovića... 

Zanat za nas nije samo firma, nego i platforma koja promoviše određene vrijednosti.   



Vidjeti sve dizajnere zajedno u Bosni i Hercegovini po prvi put mora da je bio poseban trenutak.   

Da li je bio neki momenat u tom susretu, možda razgovor ili reakcija, što vam je ostalo posebno u sjećanju?  

U Bosni i Hercegovini, a siguran sam i u našoj široj regiji nikad se nije okupio ovoliki broj vodećih imena u svijetu dizajna.  Veliko je to ne samo za Zanat nego i za Bosnu i Hercegovinu i na to smo ponosni. Bilo je zaista puno divnih momenata, emotivnih i dirljivih trenutaka. Više njih ću sigurno dugo pamititi.

Dvije stvari koje su me posebno dojmile mi sad padaju na pamet.  Nakon obilaska ateljea Safeta Zeca u Poćitelju, novinarka New York Times-a koja piše o arhitekturi, dizajnu i naravno enterijeru, mi je rekla da je njegov dom i atelje u Počitelju najljepši enterijer u kojem je ikad bila. Kako je rekla, „ovdje je sve savršeno“.



Druga stvar, Michele de Lucchi, koji je ikona talijanskog dizajna, arhitekture i umjetnosti me pozvao da popijemo kafu prije njegovog samog odlaska. Htio je da mi kaže koliko je za njega značajajan event koji smo organizovali. Veli, a ja parafraziram, ovakve stvari se trenutno ne dešavaju ni u  Italiji, a ni šire u Evropi.

Mi smo se ovdje sastali da govorimo o bitnim stvarima kao što je budučnost dizajna kao profesije i naučne dicipline, da govorimo o široj društvenoj ulozi dizajna. Za mene lično je logično da dizajneri govore o široj društvenoj ulozi dizajna, jer dizajn ima moč da utiče na društvene procese. 



Kako uspijevate sačuvati autentičnost tradicionalnog zanata, a istovremeno ostati dio globalnog dizajnerskog dijaloga koji stalno traži nešto novo?  

Prije svega treba postaviti pitanje šta je to što neko smatra autentičnim? Kad smo radili na procesu uvrštenja konjičkog drvorezbarstva na UNESCO listu nematerijalne baštine čovječanstva, zanimljivo mi je bilo otkriti da UNESCO nikako ne voli riječ autentičnost.   

Kad čovjek bolje razmisli, zapita se sljedeće: šta je zaista autentično. Tradicija konjičkog drvorezbastva razvijala se pod različitim uticajima.  Konjičko drvorezbarstvo je jedna mikro slika pluralizma u našem društvu, ako i slika istorije kroz koju je Zanat prošao.  




Mi u Zanatu imamo otvoren pristup u načinu na koji doživljavamo tradiciju. Čuvati tradiciju za nas ne znači slijepo kopirati određene paterne ili oblike koji su nastali u određenom trenutku kao dio te tradicije.   

Za nas je vrijednost konjičkog drvorezbarstva sadržana u njegovom nematerijalnom dijelu, u vještini izrade i emotivnoj vezi stvaraoca, kupaca i svih onih koji dolaze u dodir s konjičim drvorezbarstvom upravo prema tom načinu rada, posvečenosti kvalitetu.  

Kada na ovaj način shvatamo tradiciju, onda dizajn postaje metod za stalno inoviranje, učenje i svježinu zanata.     



Zanat kao priča o kontinuitetu

Kroz deset godina rada, Zanat je pokazao da dizajn može biti i čuvar kulture i pokretač promjene. Njihov uspjeh leži u sposobnosti da svijet podsjete da ručni rad nije nostalgičan čin, već savremeni izraz identiteta. 

Svaki komad koji izađe iz njihove radionice nosi tu priču o vremenu, o pažnji i o vjerovanju da naslijeđe može imati budućnost.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Monika Andrić