Obrazovanje je temelj, a u Sarajevu su žene svoj put do znanja započele početkom 20. stoljeća, u vremenu kada se njihova uloga u društvu još uvijek svodila na porodicu i domaćinstvo.
No, upravo su ženske stručne škole odigrale ključnu ulogu u osnaživanju žena i omogućavanju njihovog ekonomskog osamostaljenja. U susret Međunarodnom danu žena, prisjećamo se tih pionirskih koraka koji su oblikovali našu sadašnjost.
Foto: @therealpeterlindbergh
Prva ženska stručna zanatska škola u Sarajevu osnovana je 1913. godine, a ubrzo su joj se pridružile i druge ustanove poput Stručne zanatske škole tekstilnog pletenja i škola koje su djelovale u okviru ženskih organizacija.
U tim školama djevojke su učile ne samo zanate poput krojenja i veza, već i predmete poput knjigovodstva, jezika i prirodnih nauka. Nastavni planovi prilagođavali su se vremenu, a interes za upis bio je ogroman.
Foto: Pexels
Zanimljivo je da su uz redovne programe postojali i posebni tečajevi namijenjeni odraslim ženama koje su željele usavršiti svoje zanatske vještine. Iako im ova uvjerenja nisu davala pravo na ispite, omogućavala su im bolju poziciju na tržištu rada.
Na taj način, ove škole nisu obrazovale samo mlade djevojke, već su i mnogim odraslim ženama pružale priliku za profesionalni napredak.
Foto: @t herealpeterlindbergh
Ove škole nisu samo osposobljavale žene za rad u zanatskoj industriji one su ih pripremale za samostalan život, pružale im ekonomske mogućnosti i omogućavale im da doprinesu društvu na način na koji im to ranije nije bilo dozvoljeno.
No, priča o ženskom obrazovanju u Sarajevu ne bi bila potpuna bez zgrade poznatije kao ''Žuta zgrada pred Miljacke''. Njena priča započinje ne tako davno, ali ipak u nekom drugom stoljeću -1925. godine, kada se iz potrebe i želje za znanjem osniva prvo ovakvo učilište u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.
Do tada, djevojčice su imale ograničene mogućnosti obrazovanja, najčešće polažući razredne ispite u muškim gimnazijama.
Prvih deset godina svog postojanja, Prva ženska gimnazija dijelila je prostor s Drugom muškom realnom gimnazijom, jedni su nastavu pohađali prijepodne, a drugi poslijepodne.
Kako je škola rasla i jačala, postavilo se pitanje njenog potpunog osamostaljenja. Godine 1935. dobila je vlastite prostorije u zgradi koju danas znamo kao Srednju školu poljoprivrede, prehrane, veterine i uslužnih djelatnosti na Drveniji.
Ove škole nisu bile samo mjesta obrazovanja bile su vrata u svijet samostalnosti i prvi koraci ka ravnopravnosti u društvu. Njihova historijska uloga ostaje neprocjenjiva, podsjećajući nas koliko je važno ulagati u obrazovanje žena i danas.
Dok slavimo 8. mart, prisjetimo se da svaka obrazovana žena nosi u sebi snagu onih koje su prve sjedile u školskim klupama, učeći zanate i stičući znanja koja su im omogućila da postanu neovisne. To je naslijeđe koje ne smijemo zaboraviti i obaveza da ga nastavimo graditi.
Foto: Pexels
***
Naslovna fotografija: @simonadepascalis
