Stvarna ljubavna priča iz drugog i trećeg desetljeća prošlog stoljeća,  ona između modne legende Coco Chanel i glazbenog genija Igora Stravinskog, napokon je ekranizirana. Coco Chanel i Igor Stravinski naziv je filma redatelja Jana Kounena, s Annom Mouglalis i Madsom Mikkelsenom u glavnim ulogama, koji prati dobro skrivanu strastvenu romansu između dvoje velikih umjetnika, kraljice franc

Film je premijerno prikazan još kao Završni film na Cannes Film Festivalu prošle godine, no u naša kina počeo je stizati tek nedavno. Atraktivan je jer govori o ljubavnoj aferi iz najviših umjetničkih krugova o kojoj se mnogo šuškalo, ali malo znalo, a koja je ponovno počela intrigirati javnost 2002. kada je američki spisatelj Chris Greenhalgh izdao roman Coco Chanel i Igor Stravinski. Isti čovjek autor je i scenarija za film.

Romantična drama u svojih 120 minuta otkriva da su slavni umjetnici upravo u doba svog ljubovanja bili najgenijalniji. U tom radoblju, naime, Coco je kreirala svoj jedan i jedini Chanel Nº 5, a Igor komponirao Pet lakih komada.

Priča je započela 1913. kada Coco posjećuje premijeru Igorovog skandaloznog baleta Posvećenje proljeća. Djelo je izazvalo bijes publike, ali kada na daske izlazi autor, Coco je oduševljena.

Nastavila se nakon sedam godina kada Parižanka udomljuje Rusa i njegovu obitelj kao izbjeglice iz revolucijom zahvaćene domovine, te ih smješta u svoju ladanjsku vilu. Ljetni mjeseci u okolici Pariza za njih postaju burni.

Shvativši da ju je Coco ugrozila, Igorova se supruga pokušava suprotstaviti njezinom crno-bijelom svijetu vješajući po ormaru crvene rupce. Igor je rastrgan između dvije žene – uspješne, financijski neovisne, sofisticirane ali i nemoralne Coco – i svoje tradicionalne žene, dobre kućanice koja se brine za djecu i pati od tuberkuloze. Kada supruga upita Coco osjeća li krivnju, ona hladno odgovara ne. Kada pak Parižanka Igoru napominje da je snažnija od njega, on odgovara kako je on umjetnik a ona samo vlasnica krojačke radnje.

U ulozi Coco Chanel u ovom filmu pojavljuje se francuska glumica Anna Mouglalis, koja je radila sa Chanelom osam godina a trenutno je reklamno lice za njihovu liniju nakita Fine Jewellery. Ulogu Stravinskog igra danski glumac Mads Mikkelsen, najpoznatiji kad glavni negativac Jamesa Bonda u filmu Casino Royale.

Karl Lagerfeld od prvog je trenutka podržao snimanje filma te produkciji omogućio pristup svim svojim arhivama te im čak otvorio vrata svjetski poznatog stana popularne dizajnerice na adresi 31 ulica Cambon. I glavna glumica starcu se zahvalila na svesrdnoj pomoći: „Kad sam razgovarala s Karlom on je bio jako zagrijan za to da na filmu dobro prikažem humor Coco Chanel, ali redatelj to nije htio. Ovaj film samo je jedna interpretacija Coco i prikazuje jedan pogled na nju.
Ali zato Karla nisam ni trebala moliti za bilo kakvu drugu pomoć – on mi je sam pričao anegdote o Coco, pokazao mi arhivu i posudio mi neke predivne haljine.“

Glumica je izjavila i kako ima osjećaj da se pripremala za film cijeli život, iako nikad nije ni pomisila da će završiti glumeći modnu besmrtnicu: „Budući da sam godinama radila za Chanel, mislila sam kako mogu uvelike pridonijeti filmu – naravno, bila mi je velika stvar prihvatiti tu ulogu, ali bila sam veoma entuzijastična oko nje. Pročitala sam sve što sam mogla pronaći o Coco, proučavala sam video zapise i tekstove i čitala mnogo knjiga samo kako bih dobila osjećaj za to razdoblje.“

Također je skeptična oko toga bili se Coco svidio film: „Postojale su tri različite biografije o Coco Chanel i mislim da ih je ona do kraja svog života sve zamrzila. Isto tako, postojat će tri različite interpretacije njezinog života na filmu te nisam sigurna koja bi joj se svidjela. Ona je bila tako kompleksna žena.“

Sve u svemu, ako vam se svidio Coco Avant Chanel, nije sigurno da će vam se svidjeti i ovaj film. Razlikuju se tematski – Coco prije Chanela govorio o dizajneričinom životu prije svjetske slave dok Coco Chanel i Igor Stravinski govori o njezinom zrelom razdoblju – ali i produkcijski. U ovom potonjem, pak, ne očekujte srceparajuće trenutke – treba imati na umu da je ovdje riječ o europskoj (francuskoj) kinematografiji, a ne holivudskom filmu o poznatima punom Oscar moments. Dapače, filmu su upućene neke kritike o sporom ritmu i praznini.

Bilo kako bilo, dok Coco ne dočeka neku bolju interpretaciju, uvjereni smo da će svi modni sladokusci pogledati i ovaj film, jer su odlična povijesna kostimografija i novo viđenje Coco Chanel za to i više nego dovoljni razlozi. 

Igor Stravinski i Coco Chanel (sasvim lijevo i sasvim desno)

I.R.

Crnogorska modna dizajnerica Milena Đurđić, jedno od najprepoznatljivijih imena regionalne modne scene, posljednjih godina gradi karijeru koja uspješno spaja istančanu estetiku, društveni kontekst i hrabar stilski izražaj.

Osim autorskog rukopisa koji je jasno prepoznatljiv, Milena Đurđić se tokom godina profilirala i kao dizajnerica koju biraju poznate ličnosti s regionalne i svjetske scene. 




Njene kreacije nosile su brojne javne osobe iz svijeta filma, mode i politike, uključujući međunarodno prepoznatu poduzetnicu i javnu govornicu Sara Al Madani.

Milena je godinama prisutna i kao gošća Sarajevo Film Festivala, gdje se njen dizajn kontinuirano pojavljuje na crvenom tepihu, a ove godine posebno se istaknula kreacijom za evropsku glumicu u usponu Lidiju Kordić, koja se na festivalu pojavila u njenoj haljini odabranoj među deset najupečatljivijih izdanja crvenog tepiha, prema izboru modnih urednika i stručne javnosti.




Njene kreacije nosili su i istaknuti regionalni glumci poput Emira Hadžihafizbegovića, dok je na međunarodnoj sceni dodatnu pažnju privukla kada je poznata manekenka Bruna Gadelha nosila njen dizajn na Forbesovom događaju u Brazilu. 

Među važnim projektima izdvaja se i dizajn scenskog kostima za Vanja Radovanović, crnogorskog predstavnika na Eurosongu, kao i kreacija haljine za Prvu damu Crne Gore povodom inauguracije, koja je izazvala veliku pažnju međunarodnih medija.




Njena najnovija kolekcija Rev to Real 0000 predstavlja prirodan nastavak tog autorskog puta; promišljen, zreo i jasno pozicioniran u savremenom modnom diskursu. 

Kolekcija je strukturirana kao vizuelna i konceptualna transformacija: od introspekcije ka jasnoći, od apstraktnog ka konkretnom. 




Dominantni crni modeli u uvodnom dijelu kolekcije simbolizuju unutrašnje preispitivanje, dok se kroz zemljane tonove maslinasto zelene i braon uspostavlja veza sa realnošću, stabilnošću i prirodnim okruženjem. Završni dio donosi svjetlije nijanse, naglašavajući rasterećenje i izlazak u novu, jasnije definisanu fazu.




Milena Đurđić modu ne posmatra isključivo kao estetski izraz, već kao sredstvo komunikacije i refleksije savremenog društva. Kroz precizno konstruisane siluete i snažan materijalni izraz, kolekcija Rev to Real 0000 istražuje odnos pojedinca i sistema, lične slobode i kolektivne odgovornosti, teme koje su danas jednako relevantne na modnoj pisti i izvan nje.




Dizajnerica je diplomirala modni dizajn u Rimu, a njen profesionalni put obilježen je međunarodnim prezentacijama i priznanjima: od Dubaija i Venecije do prestižnih filmskih i modnih događaja. 




Posebnu pažnju međunarodne javnosti privukla je kreacijom haljine za prvu damu Crne Gore povodom inauguracije, kao i osvajanjem dvije statue Oscar della Moda priznanja u Italiji, koje se često naziva „Oscarom mode“, prvo je bila dobitnica srebrnog a od ove godine i zlatnog oskara.




Za BH publiku, Milena Đurđić predstavlja primjer regionalnog brenda koji uspješno gradi prepoznatljiv identitet, ali istovremeno ostaje nosiv, funkcionalan i tržišno relevantan. Njene kolekcije nastaju u vlastitom ateljeu, sa jasnim fokusom na kvalitet izrade, dugotrajnost i individualni pristup klijentima.

Kolekcija Rev to Real 0000 dostupna je kroz direktan kontakt s brendom, a interes za njene komade raste i van granica Crne Gore, posebno među publikom koja traži odjeću s jasnom autorskom pričom, ali i realnom primjenom u svakodnevnom životu.

Milena Đurđić još jednom potvrđuje da savremena moda s Balkana može biti istovremeno konceptualna, međunarodno relevantna i komercijalno održiva, bez kompromisa na identitetu.

Foto: PR