TEKST: Bonjour.ba

DATUM OBJAVE: 30.7.2010.

Stvarna ljubavna priča iz drugog i trećeg desetljeća prošlog stoljeća,  ona između modne legende Coco Chanel i glazbenog genija Igora Stravinskog, napokon je ekranizirana. Coco Chanel i Igor Stravinski naziv je filma redatelja Jana Kounena, s Annom Mouglalis i Madsom Mikkelsenom u glavnim ulogama, koji prati dobro skrivanu strastvenu romansu između dvoje velikih umjetnika, kraljice franc

 

Film je premijerno prikazan još kao Završni film na Cannes Film Festivalu prošle godine, no u naša kina počeo je stizati tek nedavno. Atraktivan je jer govori o ljubavnoj aferi iz najviših umjetničkih krugova o kojoj se mnogo šuškalo, ali malo znalo, a koja je ponovno počela intrigirati javnost 2002. kada je američki spisatelj Chris Greenhalgh izdao roman Coco Chanel i Igor Stravinski. Isti čovjek autor je i scenarija za film.

 

Romantična drama u svojih 120 minuta otkriva da su slavni umjetnici upravo u doba svog ljubovanja bili najgenijalniji. U tom radoblju, naime, Coco je kreirala svoj jedan i jedini Chanel Nº 5, a Igor komponirao Pet lakih komada.

Priča je započela 1913. kada Coco posjećuje premijeru Igorovog skandaloznog baleta Posvećenje proljeća. Djelo je izazvalo bijes publike, ali kada na daske izlazi autor, Coco je oduševljena.

Nastavila se nakon sedam godina kada Parižanka udomljuje Rusa i njegovu obitelj kao izbjeglice iz revolucijom zahvaćene domovine, te ih smješta u svoju ladanjsku vilu. Ljetni mjeseci u okolici Pariza za njih postaju burni.

 

Shvativši da ju je Coco ugrozila, Igorova se supruga pokušava suprotstaviti njezinom crno-bijelom svijetu vješajući po ormaru crvene rupce. Igor je rastrgan između dvije žene – uspješne, financijski neovisne, sofisticirane ali i nemoralne Coco – i svoje tradicionalne žene, dobre kućanice koja se brine za djecu i pati od tuberkuloze. Kada supruga upita Coco osjeća li krivnju, ona hladno odgovara ne. Kada pak Parižanka Igoru napominje da je snažnija od njega, on odgovara kako je on umjetnik a ona samo vlasnica krojačke radnje.

 

 

 Image

Image

Image 

 

 

U ulozi Coco Chanel u ovom filmu pojavljuje se francuska glumica Anna Mouglalis, koja je radila sa Chanelom osam godina a trenutno je reklamno lice za njihovu liniju nakita Fine Jewellery. Ulogu Stravinskog igra danski glumac Mads Mikkelsen, najpoznatiji kad glavni negativac Jamesa Bonda u filmu Casino Royale.

 

Karl Lagerfeld od prvog je trenutka podržao snimanje filma te produkciji omogućio pristup svim svojim arhivama te im čak otvorio vrata svjetski poznatog stana popularne dizajnerice na adresi 31 ulica Cambon. I glavna glumica starcu se zahvalila na svesrdnoj pomoći: „Kad sam razgovarala s Karlom on je bio jako zagrijan za to da na filmu dobro prikažem humor Coco Chanel, ali redatelj to nije htio. Ovaj film samo je jedna interpretacija Coco i prikazuje jedan pogled na nju.
Ali zato Karla nisam ni trebala moliti za bilo kakvu drugu pomoć – on mi je sam pričao anegdote o Coco, pokazao mi arhivu i posudio mi neke predivne haljine
.“

Glumica je izjavila i kako ima osjećaj da se pripremala za film cijeli život, iako nikad nije ni pomisila da će završiti glumeći modnu besmrtnicu: „Budući da sam godinama radila za Chanel, mislila sam kako mogu uvelike pridonijeti filmu – naravno, bila mi je velika stvar prihvatiti tu ulogu, ali bila sam veoma entuzijastična oko nje. Pročitala sam sve što sam mogla pronaći o Coco, proučavala sam video zapise i tekstove i čitala mnogo knjiga samo kako bih dobila osjećaj za to razdoblje.

Također je skeptična oko toga bili se Coco svidio film: „Postojale su tri različite biografije o Coco Chanel i mislim da ih je ona do kraja svog života sve zamrzila. Isto tako, postojat će tri različite interpretacije njezinog života na filmu te nisam sigurna koja bi joj se svidjela. Ona je bila tako kompleksna žena.“

 

 

Image

Image 

 Image

 

 

Sve u svemu, ako vam se svidio Coco Avant Chanel, nije sigurno da će vam se svidjeti i ovaj film. Razlikuju se tematski – Coco prije Chanela govorio o dizajneričinom životu prije svjetske slave dok Coco Chanel i Igor Stravinski govori o njezinom zrelom razdoblju – ali i produkcijski. U ovom potonjem, pak, ne očekujte srceparajuće trenutke – treba imati na umu da je ovdje riječ o europskoj (francuskoj) kinematografiji, a ne holivudskom filmu o poznatima punom Oscar moments. Dapače, filmu su upućene neke kritike o sporom ritmu i praznini.

Bilo kako bilo, dok Coco ne dočeka neku bolju interpretaciju, uvjereni smo da će svi modni sladokusci pogledati i ovaj film, jer su odlična povijesna kostimografija i novo viđenje Coco Chanel za to i više nego dovoljni razlozi. 

 

 

Image

Image

Image

Image

Image

Image

Image

Image

Image

Image

Image

Image

Image

 

 

 

 

 

 

Image

Igor Stravinski i Coco Chanel (sasvim lijevo i sasvim desno)

 

 

 

 

 

I.R.

 


Bonjour

Tema MET Gale: Prvi ponedjeljak u maju otvara sezonu velikih modnih i umjetničkih ideja

TEKST: Ada Ćeremida

Tema MET Gale: Prvi ponedjeljak u maju otvara sezonu velikih modnih i umjetničkih ideja Tema MET Gale: Prvi ponedjeljak u maju otvara sezonu velikih modnih i umjetničkih ideja

Prvi ponedjeljak u maju 2026. godine otvara pitanje šta moda postaje kada se vrati svom izvornom mediju: tijelu i umjetnosti.

Prvi ponedjeljak u maju odavno je više od glamurozne noći: on određuje način na koji ćemo posmatrati modu u godini pred nama. Prošlogodišnji fokus na arhivima i reinterpretaciji tradicije otvorio je razgovor o tome kako moda čuva svoje nasljeđe. Ove godine, priča postaje još direktnija, intimnija i sa suštinom.

Umjesto da se bavi onim što odjeća “pamti”, ovogodišnja izložba vraća se na početnu tačku: na tijelo. 

Na načine na koje se ono kroz stoljeća oblikovalo, prikazivalo, štitilo, ukrašavalo i tumačilo. A tema koja stoji iza ovogodišnjeg prvog majskog ponedjeljka naglašava upravo to, odjeveni oblik kao temelj umjetničke i modne istorije.

 



Šta stoji iza ovogodišnje ideje Costume Art ?  

Izložba koja određuje koncept ove godine zasnovana je na jednostavnoj, ali moćnoj ideji: odjeveno tijelo je jedan od ključnih motiva kroz cijelu istoriju umjetnosti. I to ne samo u modnom smislu. Gotovo svaki figurativni prikaz u Met muzeju — od skulptura do slika različitih epoha, prikazuje tijelo obučeno na određeni način.

Kroz putovanje od praistorije do savremenosti, postavka istražuje kako je “dressed body” mijenjao značenja, identitete i forme. Uparivanjem komada iz Costume Institute kolekcije sa remek-djelima iz ostatka muzeja, stvara se vizuelni dijalog: odjeća nije dekor, ona je kulturni tekst.

Tu ideju potvrđuje i historičarka umjetnosti  mode Aileen Ribeiro, koja je još prije nekoliko decenija primijetila da se historija odijevanja često tretirala kao oblast “neprobojna za analizu”. Drugim riječima, moda se predugo držala izvan ozbiljnog umjetničkog diskursa. Ova izložba to konačno ispravlja.

 



Tri tijela tri načina čitanja mode 

Tema se tumači kroz tri vrste tijela:

  • Tijelo kao umjetnost: Idealizirane, klasične siluete koje povezuju modu sa skulpturom i ikonografijom prošlih epoha.

  • Zanemareno tijelo: Tijela koja su historijski izostavljena iz modnog i umjetničkog kanona: trudno, starije, bolesno, stvarno tijelo.

  • Fizičko, univerzalno tijelo: Anatomska, simbolička forma; tijelo kao temelj bez kojeg moda ne postoji.

Ova tri pristupa otvaraju prostor dizajnerima da iskoriste punu snagu svoje imaginacije i da kroz modu ispričaju potpuno nove priče o ljudskom obliku.

Uparivanjem modnih komada sa umjetničkim djelima, izložba pokazuje ono što se dugo ignorisalo: moda i umjetnost nikada nisu bile odvojene discipline. Moda je uvijek učila iz umjetnosti. Umjetnost je uvijek koristila odjeću kao ključ za razumijevanje identiteta.

 



Šta možemo očekivati ovog maja?  

Očekuje se da će ovogodišnji crveni tepih biti jedan od najkonceptualnijih u posljednjoj deceniji, jer tema otvara dizajnerima prostor za neobičnu slobodu, ali i odgovornost. Siluete će vjerovatno kliziti između skulpturalnih formi inspirisanim antičkim i renesansnim djelima i anatomskih konstrukcija koje prate samu arhitekturu tijela. 

Vidjet ćemo i modele koji nose snažan društveni komentar, reinterpretacije zanemarenih ili cenzurisanih tijela, kao i arhivske kreacije izvučene iz depoa i postavljene u kontekst kulturnog artefakta. Mnogi će posegnuti za instalacijskim pristupom, stvarajući komade koji više podsjećaju na galerijske radove nego na klasičnu modu. 

 

 

Sve ukazuje na to da će prvi ponedjeljak u maju postati susret skulpture, mode, društvenih pitanja i vizuelne poezije, noć u kojoj odjeća neće biti samo glamur, nego analiza, komentar i umjetničko djelo samo po sebi.

 

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: @metmuseum


Bonjour

Bonjour.club član!

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!