TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 13.10.2020.
Nakon Mostara, Bihaća, Tuzle, Banja Luke i Zenice, CineStar Cinemas, uspješniji i najveći regionalni kinoprikazivač, uskoro će otvoriti još jedan multiplex u Bosni i Hercegovini i to u sklopu najvećeg trgovačkog centra Bingo City Center.
CineStar Cinemas, multipleks posljednje generacije će, u Sarajevu, nastaviti njegovati koncept “Destination cinema”, koji je apsolutni trend u svjetskoj kino branši, a ljubiteljima filmske umjetnosti u bh. prijestolnici ponuditi nezaboravno kino iskustvo i u potpunosti promijeniti kino izlazak na kakav su navikli.
U SARAJEVU SE USKORO OTVARA NAJVEĆE KINO U BIH

S 10 moderno opremljenih kino dvorana i preko 1450 sjedišta, CineStar Sarajevo bit će najveće, najmodernije, ali i najljepše kino u Bosni i Hercegovini. Osim tehnološke superiornosti, interijer sarajevskog CineStara obilovat će raznolikošću materijala, boja i stilova, a potpisuju ga poznati dizajneri koji su uređivali i druge nagrađivana CineStar kina, od koji je posljednje u Splitu dobilo nagradu za najbolje novoizgrađeno kino u Europi 2018.
Osim u prepoznatljivim CineStar uslugama, poput Moja CineSrijeda - najpovoljnijeg dana u sedmici, Family paketa, proslave rođendana u dvije najmodernije rođendaonice, ali i loyalty programa koji omogućava uštede i kupovinu ulaznica online, posjetitelji će prije ili poslije filma moći uživati u Cinema Baru elegantnom dizajnerskom baru s odvojenom pušačkom zonom, kao i vanjskom natkrivenom terasom što će kino iskustvo podići na novi nivo.
CineStar kina s pet zvjezdica tako posjetiocima osiguravaju najbolji užitak gledanja filmova, a organizatori događaja ovim kinom dobivaju i superiorni business centar za najrazličitija okupljanja, vrhunske promocije i konferencije. Vanjski parking kao i parking u garaži bit će besplatni.
Ljubiteljima udobnosti dok gledaju film biti će ponuđeno čak 5 vrsta sjedišta, a čak i regularna sjedišta u sarajevskom CineStaru izrađena su od kože uz mogućnost pomjeranja naslona naprijed i nazad što u većini kina nije slučaj. Još jedan novitet koji donosi CineStar je online prodaja ulaznica putem kreditnih, debitnih i Loyalty kartica. U ovo vrijeme kada online prodaja raste svugdje u svijetu, CineStar ulaznice će biti dostupne na web stranici ili aplikaciji, ali i tradicionalno na blagajnama.

CineStar Cinemas je najveći kino lanac u Bosni i Hercegovini i regiji sa 158 dvorana i preko 24.500 sjedala, a multipleks u Sarajevu je 25. po redu na teritoriju Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije. Sarajevu je ujedno šesti grad u BiH u kojem CineStar posluje. Podsjetimo, prvi multipleks u Bosni i Hercegovini, CineStar Mostar, otvoren je 2012. godine, s ukupno 5 dvorana i 700 sjedišta. Nakon Mostara, uslijedilo je otvorenje i druga dva multipleksa: CineStar Bihać 2014. godine sa 6 kinodvorana i 834 sjedišta, te CineStar Tuzla 2016. godine sa 5 kinodvorana i 789 sjedišta. CineStar 4DX Delta Planet u Banjaluci svoja vrata otvorio je početkom ove godine s ukupno 6 dvorana i 725 sjedišta. CineStar porodici posljednja se pridružila Zenica, u 12. mjesecu prošle godine i tako postala bogatija za 3 moderno opremljene dvorane sa preko 300 sjedišta.
U 7.mjesecu 2019. godine Međunarodno udruženje kinematografa (UNIC) proglasilo je CineStar Cinemas najboljim kinoprikazivačem u Europi u 2019. godini, jer predstavlja pravi primjer kompanije koja iznova podiže ljestvicu u industriji i ostvaruje konstantan rast. Nagrada 'International Exhibitor of the Year' dodijeljena je upravi Blitz-CineStara za izuzetnu predanost u pružanju najboljeg mogućeg kino doživljaja svojoj publici, stavljajući u prvi plan stalnu inovaciju, čime su postali jedan od vodećih i najbrže rastućih kino lanaca u regionu i Europi.
Više informacija uskoro će biti dostupno na CineStar web stranici cinestarcinemas.ba.
TEKST: Bonjour.ba - PR
Tri dana programa, više od 1500 učesnika i više od 100 govornika – četvrto izdanje Women’s Weekenda i ove je godine okupilo brojne sudionike u Rijeci.


Program je donio širok raspon tema – od financijske neovisnosti, liderstva i tehnologije do pop-kulturnih fenomena poput digitalnog „brainrota“, ali i ozbiljnih društvenih pitanja poput femicida i nasilja nad ženama.
Veliko zanimanje izazvala je i nova programska cjelina – interaktivne radionice.
Jedna od najvažnijih rasprava festivala otvorila je pitanje femicida i odgovornosti društva.
Na panelu „Zakazali smo! – Femicid: gdje smo zakazali i što društvo mora učiniti“ govorile su odvjetnica Una Zečević, pozorišna redateljica i profesorica na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku Anica Tomić te Ana Pecotić, terapeutkinja, aktivistica, autorica i vlasnica agencije House of Branding.

U razgovoru s novinarom Hrvojem Krešićem upozorile kako su narativi koji romantiziraju nasilje duboko ukorijenjeni u kulturi i društvu, ali i da sustav često ne reagira dovoljno odlučno.
„Kultura i književnost stoljećima romantiziraju ljubomoru i opsesiju, prikazujući nasilje kao ‘zločin iz strasti’, čime se takvi obrasci normaliziraju u društvu“, istaknula je Anica Tomić.
Na zabrinjavajuće društvene stavove upozorila je Ana Pecotić, navodeći podatke prema kojima 31 posto muškaraca iz generacije Z smatra da žena mora slušati muškarca, dok čak 43 posto djevojaka iste generacije misli da je normalno da ih muškarac jednom ošamari.
Zaključno je poručeno kako promjena počinje od osobne i društvene odgovornosti – od načina na koji odgajamo nove generacije.
Riječi koje mediji biraju kada kada izvještavaju o nasilju nad ženama, može izravno oblikovati način na koji društvo razumije femicid – bila je ključna poruka panela „Susjed je rekao da je bio fin i pristojan“.

O toj su temi govorile Ema Branica (Nova TV), Karla Pudar (Zaklada SOLIDARNA), Tamara Stojanović (N1 Srbija) i Jelena Veljača (Elle Hrvatska), uz moderiranje Ilije Jandrića. „Uredništvo uvijek može odlučiti kojim putem će ići – nije nužno posezati za senzacionalizmom, moguće je o ovim temama izvještavati dostojanstveno i odgovorno“, istaknula je Ema Branica, dok je Karla Pudar podsjetila kako „femicid nije samo broj u statistici jer iza svake žrtve stoje obitelj i zajednica“.
Na panelu „Glitter, Gambling and Grace“ terapeutkinja za traumu, napredna učiteljica joge i trenerica Carolyn Cowan otvoreno je govorila o osobnim iskustvima koja su oblikovala njezin život i profesionalni rad.

Dotaknula se ovisnosti, identiteta i srama – emocije koja često ostaje skrivena, ali snažno utječe na način na koji doživljavamo sebe i svijet oko sebe. „Sram nikada nije samo jedan događaj – on se širi poput valova u vodi i počinje oblikovati način na koji živimo i doživljavamo sebe“, istaknula je Cowan, upozorivši kako se takvi obrasci često prenose kroz obitelj i društvo.

„Ponekad nesvjesno počnemo gledati sebe onako kako su to činili naši roditelji – i tako sram prenosimo dalje.“
Koliko društvene mreže oblikuju način na koji danas doživljavamo vlastito tijelo bila je tema panela „Trendovi prolaze, a korekcije ostaju: ljepota, filteri i stvarne odluke“ powered by EDC MOTIVA.

O odnosu između digitalnih trendova, percepcije ljepote i medicinske odgovornosti govorili su Filip Bosna, general manager za EMEA distributerska tržišta, dr. med. Rebeka Held, plastična i estetska kirurginja i osnivačica Poliklinike dr. Rebeka Held, te Lena Mrđen, Business Unit Manager u tvrtki Orbico Croatia i voditeljica podcasta GEN B.
U razgovoru s Antonijom Blaće, upozorili su kako društvene mreže stvaraju nerealna očekivanja o izgledu i potiču stalnu potragu za novim estetskim idealima.

„Na društvenim mrežama svaki tjedan pojavi se novi estetski trend – stvara se prava kakofonija očekivanja“, istaknula je Lena Mrđen, a dr. Rebeka Held dodala je kako taj pritisak posebno pogađa mlađe generacije: „Velik je raskorak između slike koju vidimo na ekranu i onoga što vidimo u ogledalu – i upravo tu nastaje frustracija.“
Završni panel ovogodišnjeg Women’s Weekenda, „Pustite me na miru!“, okupio je influencericu Meri Goldašić i televizijske voditeljice Antoniju Blaće i Miju Kovačić u otvorenom razgovoru o pritisku savršenstva, kulturi komentiranja žena i potrebi za postavljanjem jasnih osobnih granica.
Na pozornici festivala, uz moderatoricu Nevenu Rendeli Vejzović, sudionice su otvoreno progovorile o očekivanjima koja se ženama nameću iz društva, medija i svakodnevice te o važnosti autentičnosti i vlastitog izbora.

„Društveni pritisak dolazi sa svih strana – od obitelji i prijatelja do medija i društvenih mreža“, istaknula je Mia Kovačić, prisjećajući se situacije u kojoj se njezino ime iznenada pojavilo u naslovima medija povezanima s međunarodnom aferom „Epstein Files“, bez da ju je itko prethodno kontaktirao ili provjerio informacije.
Učesnice su se složile kako mnoge žene godinama pokušavaju ispuniti tuđa očekivanja – partnera, obitelji ili društva – često nauštrb vlastite autentičnosti. „Kad sam prestala pokušavati biti ono što drugi očekuju od mene, tek tada sam postala stvarno sretna“, zaključila je Meri Goldašić.
Festival je tijekom tri dana donio niz snažnih razgovora, inspirativnih priča i trenutaka.
Posebnu pažnju privukla je Emmyjem nagrađena chefica Lidia Bastianich, koja je u razgovoru s Antonijom Blaće govorila o svom životnom putu od Istre do Sjedinjenih Američkih Država, ali i o snazi hrane kao univerzalnog jezika povezivanja. „Moje djetinjstvo bilo je ispunjeno mirisima i okusima života na selu, a upravo su me ta sjećanja kasnije odvela prema kuhanju“, poručila je Bastianich, dodajući kako nas hrana uvijek vraća onome najvažnijem – zajedništvu.

Zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke dr. sc. Sandra Švaljek gostovala je na panelu „Što (ne) znamo o ulaganjima? – Kako žene oblikuju dugoročnu financijsku sigurnost“, gdje je zajedno s dr. sc. Evom Horvat, članicom Uprave Raiffeisen mirovinskog društva, govorila o štednji, mirovinama i ulaganjima u vremenu inflacije i tržišnih neizvjesnosti.

„Financijska sigurnost ne dolazi slučajno – ona je rezultat informiranih odluka, dugoročnog planiranja i razumijevanja rizika“, istaknula je Švaljek.
Jedan od najupečatljivijih razgovora festivala bio je panel „Six–Seven“, posvećen generaciji Z i digitalnoj prezasićenosti.
O utjecaju algoritama, beskonačnog skrolanja i digitalnih trendova razgovarali su Jakov Jozinović, predstavnik generacije Z, Iva Ančić iz A1 Hrvatska, dr. med. Hrvoje Handl, specijalist psihijatar i subspecijalist psihoterapije, te Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu.



„Internet sve češće postaje svojevrsni treći roditelj jer algoritmi snažno utječu na emocije i ponašanje mladih“, upozorio je dr. Handl.
Uz snažne panele i otvorene rasprave, Women’s Weekend i ove je godine u riječki Art kvart donio energiju koja se nije zaustavljala završetkom dnevnog programa. Razgovori su se nastavljali u hodnicima, na druženjima i večernjim događanjima, potvrđujući da je festival postao mjesto susreta, razmjene ideja i stvaranja novih suradnji.
Večernji program zaključen je Women’s Weekend Partyjem u riječkom Pogonu kulture, gdje su nastupili ToMa i njegova posebna gošća Ružica Maurus.

Četvrto izdanje Women’s Weekenda još je jednom pokazalo važnost ovog događaja kao regionalne platforme koja u fokus stavlja žene, ali i otvara prostor za širi društveni dijalog o ravnopravnosti, poslovanju i budućnosti.
Još nekoliko fotografija atmosfere donosimo u nastavku.





Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!