TEKST: Arijana Bošnjak
DATUM OBJAVE: 18.7.2024.
Cheesecake, raskošni desert čiji korijeni sežu duboko u antičku Grčku, danas predstavlja jedan od najpoznatijih i najomiljenijih kolača širom svijeta.
Stekao je već status jedne od kultnih delicija. Ova kremasta poslastica osvaja nepca svojom jedinstvenom kombinacijom svilenkaste teksture i bogatog okusa. Osim toga, nudi beskrajne mogućnosti prilagodbe i eksperimentiranja s različitim vrstama voća, orašastih plodova ili čokolade.
Cheesecake je simbol slasti koji se prilagođava različitim kulturama i preferencijama, a jedna od najneobičnijih i najzanimljivijih varijanti je svakako sve popularniji cheesecake od pistacija.
Kako biste i sami doma uživali u njegovoj kremastoj teksturi koja stvara savršenu kulinarsku simfoniju sa hrskavim pistacijama, donosimo vam osnovni recept koji možete probati već danas. Mala napomena, strpljivost je neophodna, ali se isplati!
Foto: @m.ceglecki
Recept za cheesecake od pistacija
Sastojci
Upute
Priprema kore
Za početak zagrijte pećnicu na 180 °C te kekse sameljite u fini prah. Keksu potom dodajte otopljeni maslac i dobro promiješajte dok smjesa ne postane kompaktna.
Smjesu rasporedite po dnu kalupa za cheesecake (promjera 20 cm) i lagano pritisnite da se ravnomjerno rasporedi.
Nakon toga pecite koru u pećnici zagrijanoj na 180 °C, 10 minuta, a zatim je izvadite i ostavite da se ohladi dok pripremate nadjev.
Foto: @fighterka_bs
Priprema nadjeva
Sada smanjite temperaturu pećnice na 160 °C, a dok se pećnica hladi, u velikoj zdjeli miksajte krem sir, grčki jogurt, šećer i ekstrakt vanilije dok smjesa ne postane glatka.
Dodajte jaja jedno po jedno, miješajući između svakog dodavanja.
Za kraj, umiješajte mljevene pistacije i prstohvat soli te miksajte dok se svi sastojci dobro ne sjedine.
Pečenje cheesecakea
Prelijte pripremljenu smjesu preko ohlađene kore. Stavite kalup s cheesecakeom u veći pleh i ulijte vruću vodu u pleh tako da se cheesecake peče u vodenoj kupelji. Pecite cheesecake u prethodno zagrijanoj pećnici na 160 °C oko 45 - 50 minuta ili dok rubovi ne budu čvrsti, a sredina lagano podrhtava.
Isključite pećnicu i ostavite cheesecake da se ohladi u pećnici.
Dekoracija
Kad se cheesecake potpuno ohladi, stavite ga u hladnjak najmanje 4 sata (idealno preko noći) kako bi se stegnuo. Ovdje na test dolazi ono strpljenje o kojem smo govorili, ali kada znate kakvi vas okusi čekaju, znamo da se isplati čekati.
Prije posluživanja stavite sjeckane pistacije po vrhu. Izrežite i poslužite svježe, a nakon „malo“ čekanja, uživajte u jedinstvenom spoju tradicionalnog i egzotičnog u svijetu slatkih delicija.
* * *
Naslovna fotografija: @kejtiejt
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Sunčani dani su pred nama, a s njima dolazi i jedno važno pitanje koje mnogi roditelji sve češće postavljaju, a to je trebaju li djeca zaista nositi sunčane naočale?
Upravo zato smo u našoj rubrici Mame rulz, koja okuplja savjete, priče i podršku za roditelje, odlučili otvoriti ovu temu s osobom koja o njoj zna najviše.
Razgovarali smo s doktoricom Ajlom Pidro Mioković, specijalisticom oftalmologije i optometrije, magistricom menadžmenta u zdravstvu i mamom koja na vrlo posvećen način povezuje stručnost i roditeljsko razumijevanje.
Ajla već godinama educira roditelje kroz Instagram, gdje dijeli praktične savjete o zdravlju dječijih očiju, odgovara na pitanja i gradi zajednicu povjerenja. Zajedno sa sestrom Aidom Pidro Gadžo, objavila je i e-knjigu “Kako sačuvati vid djeteta u digitalnom dobu”, koja kroz primjere, istraživanja i smjernice pruža roditeljima alate za brigu o vidu njihove djece u svijetu ekrana.
Zato smo joj postavili upravo ona pitanja koja najviše zbunjuju roditelje: kada treba obaviti prvi pregled, koje naočale zaista štite, šta je “lijeno oko” i koje su to zablude koje mogu ostaviti trajne posljedice na dječiji vid.
Da li djeca zaista trebaju sunčane naočale?
„Apsolutno, da“, jasno kaže Ajla na pitanje trebaju li djeca nositi sunčane naočale.
Ajla: „Dječije oči su osjetljivije na sunčevu svjetlost nego oči odraslih, a UV zrake mogu s vremenom oštetiti strukture oka. Kao što kožu štitimo kremom, tako bismo i oči trebali štititi kvalitetnim sunčanim naočalama. Nisu to samo modni detalji – to je zaštita koja će umanjiti dugoročni kumulativni efekat UV na oko.“
Šta znači kada dječije oči upijaju više UV zraka?
Ajla: „Sočivo u oku djeteta je prozirnije i još nema onu prirodnu UV barijeru koju razvijamo s godinama. To znači da više štetnih zraka dolazi do dubine oka/retine, što povećava rizik od oštećenja u budućnosti. Ovo ne znači da dijete mora biti cijeli dan sa sunčanim naočalama... ali ako moramo da znamo kako ih zaštititi.“
Oprez: “igračke” naočale mogu nanijeti više štete
Ajla: „Zatamnjeno staklo širi zjenicu, a ako nema UV filter, onda još više UV zraka ulazi u oko. Uvijek savjetujem roditeljima da provjere oznaku 100% UV (ili UV400) zaštite i da naočale kupuju na provjerenim mjestima.“
Kada dijete treba prvi pregled?
Ajla: „Ako nema ranih problema ili porodične historije, prvi pregled bi trebalo napraviti oko 3. – 4. godine. Ali ako nešto primijetimo ranije – bježanje oka, jako suzenje, izbjegavanje gledanja u daljinu – treba reagovati odmah.“
Da li su svijetle oči zaista osjetljivije?
Ajla: „Da. Svijetle oči – plave, sive, zelene – imaju manje pigmenta koji prirodno štiti od svjetla, pa su osjetljivije. Takva djeca često žmirkaju na suncu. Kada im jednom ponudite sunčane naočale, često će ih tražiti sami, jer im gode.“
Lijeno oko se ne vidi, ali ostavlja posljedice
Ajla: „Dijete gleda normalno, ali jedno oko ne razvija dobar vid jer mozak ‘preferira’ drugo. Najčešće se ne vidi golim okom. Zato je važan sistematski pregled – jer mi to otkrijemo mjerenjima koja se ne mogu uočiti kod kuće.“
Najveći mit? Da naočale kvare vid
Ajla: „‘Neće nositi naočale da mu se oči ne ulijene’ – to je zabluda. Naočale ne kvare vid – one ga popravljaju. Bez njih, mozak ne dobija jasnu sliku i to može ostaviti posljedice, ne samo na vid nego i na uspjeh u školi ili socijalne interakcije.“
Postoji rok: do kada mozak “uči gledati”?
Ajla: „Vid se razvija do otprilike 7. godine života. Nakon toga, mozak više ne ‘uči’ gledati na isti način. Ako čekamo predugo, može biti kasno da ispravimo određene probleme poput ambliopije. Zato je ključan pregled do 4. godine života.“
Zlatno pravilo za svakodnevnu zaštitu vida
Ajla: „Boravak na dnevnom svjetlu i igra napolju – svakog dana, barem sat-dva. Ograničiti vrijeme pred ekranima, posebno u ranim godinama. Pravilo 20-20-20: svakih 20 minuta, gledati 20 sekundi u nešto udaljeno 6 metara. Te imati što bolje osvjetljenje kod rada na blizu!“
Kroz ovaj razgovor, doktorica Ajla Pidro nam je pokazala da se zdravlje dječijih očiju čuva svakodnevnim navikama, redovnim pregledima i znanjem. Nema mjesta čekanju. Nema mjesta mitovima.
Kako smo naučili: vid se razvija samo do određene dobi, sunčane naočale nisu dekoracija i “malo bježanje oka” nije uvijek bezazleno.
Zato je pravo vrijeme da postavimo pitanja, potražimo odgovore i napravimo male promjene koje će donijeti veliku razliku danas.
Ako želite više praktičnih savjeta o očuvanju vida, redovno ih možete pronaći na Instagram profilu doktorice Ajle, koji svakodnevno okuplja roditelje željne znanja i konkretne podrške.
Foto: @dr_ajla
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled backstage priče!
