TEKST: Nevena Divčić
DATUM OBJAVE: 17.7.2024.
Ljeto je tu i baš ste ljuti jer se ne osjećate lijepo u svojoj koži zbog upornog celulita?
Prije svega, važno je napomenuti da je ovo izazov s kojim se susreću milioni ljudi te da je prvi korak na kojem trebamo raditi zapravo naš odnos prema istom kako ne bismo dozvolili da normalni procesi u našem tijelu imaju uticaj na naše samopouzdanje i uživanje. Bez obzira na godine, težinu ili fizičku kondiciju, celulit može biti prisutan. Kada to osvjestimo možemo preći na korake koji će pomoći pri regulisanju istog, promijeniti izgled i voditi ka željenim rezultatima.
Pored brojnih tretmana koji su nam na raspolaganju, postoje tri važne stavke koje su dio naše svakodnevnice, a na koje trebamo obratiti pažnju i bez kojih čak ni pomenuti beauty tretmani ne mogu imati potpuni efekat.
Šta je celulit i kako nastaje?
Celulit nastaje kada masne naslage prodiru kroz vezivno tkivo ispod kože, stvarajući neravne i grudaste površine, a najčešće se javlja na bedrima, stražnjici, bokovima, a povremeno i na rukama. Kada je riječ o njegovom nastanku genetika igra veliku ulogu, a uz nju tu su i hormonalne promjene. Promjene u hormonskoj ravnoteži tokom puberteta, trudnoće i menopauze mogu imati uticaj na ovo stanje.
Rame uz rame s njima tu su i nepravilna ishrana, nedostatak fizičke aktivnosti i dehidracija koji doprionose razvoju celulita. Također, pušenje i konzumacija alkohola mogu pogoršati situaciju.
Kako kontrolisati izazove s celulitom?
Koje piće je vaš prvi izbor tokom ljeta?
Hidratacija, hidratacija, hidratacija...
Unos dovoljno vode svaki dan može pomoći u detoksikaciji tijela i održavanju zdravlja kože. Voda pomaže u ispiranju toksina iz tijela i može smanjiti izgled celulita tako što održava kožu elastičnom i hidriranom. Čak i uz popularne tretmane za kožu, ovo je jedan od koraka koje nikako ne biste trebali zanemariti.
Jeste li aktivni?
Redovna fizička aktivnost, posebno vježbe koje ciljaju na područja sklonija celulitu kao što su bedra i stražnjica, pomoći će u toniranju mišića i smanjenju masnih naslaga. Vježbe poput čučnjeva, iskoraka i kardio treninga mogu biti posebno korisne. Ako ne volite stroge treninge i odlaske u teretanu, plešite, igrajte se s djecom, igrajte zabavne igre na plaži s prijateljima ili jutra provodite van grada uz bicikl ili hiking.
Kako se hranite?
Ljeto je pravo vrijeme da ishranu obogatite voćem, povrćem, vlaknima i proteinima koji mogu pomoći u smanjenju celulita. Izbjegavajte pretjerani unosa šećera, soli i prerađene hrane jer će to poboljšati opšte zdravlje, a tako i zgled kože.
* * *
Naslovna fotografija: @sammyrobinson
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Vijesti o tuđem gubitku bude u nama duboku empatiju i osjećamo bol onih koji su pogođeni, kao da je dio nas. Ta povezanost često izaziva i naše unutrašnje talase: anksioznost raste, strah od sličnog gubitka steže grudi, misli se vrte oko "šta ako".
Šta ako taj strah, rođen iz empatije, nije lanac, već prilika da ojačamo sebe? Ovaj članak nije o ignorisanju tih emocija, već o jednostavnim koracima koji ih smiruju. Hajde da razmislimo zajedno: šta ako danas odabereš jedan mali korak i vidiš kako težina postaje podnošljivija?
Gabor Maté, doktor i pisac, objašnjava da anksioznost i strah često dolaze iz rana koje nismo izliječili, a iscjeljuju se saosjećanjem prema sebi. Empatija prema vijestima, iako budi stare strahove, zapravo uči kako da budemo otporniji.
Foto: @jameslknightcenter
Brené Brown, istraživačica ranjivosti, piše da ranjivost zvuči kao istina i osjeća se kao hrabrost. Možda nije uvijek ugodna, ali nikad nije slabost. Kada nas empatija podsjeti na strah od gubitka, važno je da mu dozvolimo da postoji, bez sramote. To je prvi korak ka unutrašnjem miru.
Neuroznanstvenik Andrew Huberman sa Stanforda, objašnjava da negativne vijesti aktiviraju centar za strah u mozgu, ali da jednostavna tehnika poput uzdaha može smiriti tijelo za manje od minute.
Slično, Tara Brach u knjizi Radical Acceptance savjetuje da osjećaje prihvatimo i da pišemo o njima, jer tako gube snagu nad nama.
Ovi stručnjaci pokazuju put od empatije koja boli do emocija koje možemo nositi.
Konkretni savjeti su ključ tj. oni koji se mogu primijeniti odmah, da ublaže anksioznost i strah. Evo ih, inspirisanih stručnjacima:
Povežite se sa sobom i drugima. Maté i Brown podsjećaju da izolacija pojačava strah i prvo budite ljubazni prema sebi pa zovite nekoga i recite: "Ova vijest me baš pogodila. Kako si ti?" Dijeljenje olakšava teret.
Zabilježite i prihvatite. Kao što Brach predlaže, uzmite papir: napišite tri misli koje vas plaše u vijestima (izazvane empatijom), zatim tri male stvari za koje ste zahvalni danas. Ovo pretvara anksioznost u nešto što možete držati.
Dišite kroz emocije. Isprobajte Hubermanovu tehniku fiziološkog uzdaha: duboko udahnite kroz nos do punih pluća, dodajte mali dodatni udah pa polako izdahnite kroz usta. Ponovite 3-5 puta. Ovo smanjuje kortizol, hormon stresa.
Ograničite izloženost vijestima. Američki psihološki savez (APA) u smjernicama iz 2023. preporučuje samo 15-20 minuta dnevno za vijesti ili socijalne mreže, da ne ometaju san ili svakodnevni život. Postavite tajmer.
Krećite se naprijed. Šetnja od 10 minuta na svježem zraku, kako Huberman ističe, snižava stres i čisti um. Fokusirajte se na sadašnji trenutak.
Ovi koraci nisu čarolija, već navike koje grade otpornost. Počni sa jednim i primijeti kako strah slabi.
Negativne vijesti će buditi empatiju, a sa njom i naše strahove, ali način na koji ih nosimo određuje našu snagu. Šta ako taj proces postane učitelj: empatija nas povezuje, a smirene emocije nas jačaju?
Ako danas osjetite da možete, isprobajte samo jedan korak i to onaj koji vam se čini najlakšim. Budite strpljivi prema sebi ako treba vremena… promjena dolazi polako, ali dolazi.
Foto: unsplash.com
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
