Sredinom ljeta, ispod zidina Kasarne, Sarajevo je dobilo novo mjesto za sve one koji žele svojoj rutini ispijanja kave dodati dozu romantike. Caffe Kamarija – Point of View izgrađen je u stilu kućice na drvetu s koje imate pogled na cijelo Sarajevo.

Razgovarali smo sa Anurom Muharemovićem, menadžerom ovog neobičnog Caffea koji nam je pobliže objasnio ideju koja ih je vodila.

Otkud ideja za ovakav jedan caffe u Sarajevu? Zašto Kamarija?

Ne znam, vjerovatno je izašla iz lične potrebe za ugodnim i opuštenim mjestom, na kojem se misli malo laganije spuštaju i kreću. Gdje okružen prirodom dobijam priliku izmaknuti se iz svakodnevnevnih dešavanja glavnih sarajevskih ulica, a ipak ostati dovoljno blizak voljenom gradu, gledajući ga iz jedne drugačije, možda i najljepše perspektive. A takva mjesta su bile i sve "kamarije" u starim bosanskim kućama. Intimni i zaštićeni porodični prostor u kući na spratu za druženja i sijela ukućana i veoma bliskih prijatelja, sa kojeg se uvijek pružao pogled na avliju - dole i lijepo bosansko nebo - gore, a posebno na mjesec (kamer - na araapskom jeziku) koji je uvijek igrao važnu ulogu u životu ovdašnjih ljudi.

Gdje ste pronašli inspiraciju za uređenje caffea?

Kao što već rekoh, imao sam potrebu uklopiti se u već postojeći prirodni ambijent i što manje ga pokvariti, a za to je idealno drvo i to posebno ono obojeno u bijelu boju koja bi trebala da nas podsjeti na onu iskonsku čistoću svih nas i svijeta oko nas (pogledajte stablo drveta Platan - okolo je pokriveno tamnom korom koja postepeno postaje sve bjelja i bjelja idući ka svojoj srži). Iz istog razloga je i velika količina stakla koje svojom transparentnošću "ubija" razliku između unutra i vani, vanjskog i unutrašnjeg.

Što se sve nalazi u ponudi vašeg caffea, kakva vrsta bruncha/doručka je dostupna?

Nemamo ništa posebno za razliku od vodećih caffea u Sarajevu. Osim možda veoma posebnog žita sa šlagom i kolača Mahsuzija, i to ako požurite prije nego je nestalo :), možda malo posebnijih proizvoda od izvrsne, ali baš izvrsne espresso kafe Hausbrandt. I možda da spomenemo samo još i mješavine čajeva - Ronnefeldt, za koje možemo saznati na kojem polju i bašti su uzgajani i požljivo ubrani samo za našu raju.

Kakve su reakcije klijenata?

Izvrsne. Vjerovatno je srce opet pobijedilo i ljudi su prepoznali našu želju kao svoju i to je to.

***

Zavirili smo u njihovu fotogaleriju i samo si još jednom potvrdili – caffe Kamarija je sljedeća lokacija u Sarajevu u kojoj želimo boraviti.

_{Foto: Facebook Caffe Kamarija}

Ako pratite našu rubriku Interijer i dizajn, onda vam je rad interior dizajnerice Lejle Barakocić već poznat od Backyarda, koji je postao jedan od najfotografisanijih caffe interijera u gradu, do njenih pažljivo promišljenih interijera  koji uvijek otkriju neki novi pristup teksturi, svjetlu ili proporciji.

Zato nam je bilo posebno zanimljivo zaviriti u njen najnoviji projekt: stan u Sarajevu u kojem se mekoća tonova, precizna rasvjeta i savršena smirenost linija stapaju u prostor koji djeluje gotovo scenski.

 

U ovom interijeru sve je nenametljivo, ali ništa nije slučajno. Zidovi su čisti, oblici zaobljeni, materijali tihi; baš ona vrsta estetike koja dozvoljava da se arhitektura diše, a stan djeluje veći, skladniji i topliji nego što kvadratura sugeriše.

Svjetlo se kreće kroz prostor kao arhitektonski alat presijeca kuhinju, mekša granice između boravka i trpezarije i naglašava najljepši detalj ovog doma: odnos pastelnih tonova i geometrijski čistih linija.




 
Kako je postavljen ritam prostora

Prvo što primijetite u ovom stanu jeste koliko je njegov otvoreni koncept zapravo dobro organizovan. Dnevni boravak, kuhinja i trpezarija dišu zajedno, ali svaka zona ima svoj identitet. Granice nisu postavljene zidovima, nego logikom svjetla, pogledima i materijalima. 

Rasvjeta ovdje ne služi samo da obasja prostorona crta novi tlocrt. Dugački linearni visilac nad kuhinjskim ostrvom vodi vas prema najtoplijem dijelu doma, dok okrugli luster u boravku sabira sve linije u jednu meku kompoziciju. Tu su i ogledala, strateški postavljena, koja unose dodatnu dubinu i refleksiju, baš onaj rafinirani trik koji čini da prostor djeluje prozračnije, plemenitije i mirnije.



Kuhinja kao centralna osa

U srcu stana nalazi se kuhinja oblikovana kao arhitektonska smirenost boje su prigušene, prelazi nježni, a svaki element izgleda kao da je tačno tu gdje treba biti. Zaobljeni luk koji uokviruje policu uvodi u prostor toplinu i mekoću, pravi kontrast modernim linijama ostrva i vertikalama ormarića. 

Tople bež nijanse stapaju se s teksturom drveta, dok diskretni zlatni akcenti rasvjete daju dozu profinjenosti bez dramatike. Sve je jednostavno, ali nijedan detalj nije slučajan: kuhinja funkcioniše kao osovina cijelog doma, mjesto gdje se ritam prostora prelama i gdje minimalizam prestaje biti estetika, a postaje način života.




Trpezarija i boravak: Lekcija o proporciji

Kada pogled krene iz kuhinje prema trpezariji, primjećujete kako je proporcija ovdje ključna. Skulpturalni crni sto stoji na podu kao komad galerijske umjetnosti, ali zahvaljujući mekim, zaobljenim stolicama, zadržava pristupačnost i toplinu. To je prostor u kojem želite sjediti satima, upravo zato što je ravnoteža između taktilnog i vizualnog tako dobro uhvaćena. 

Dnevni boravak nastavlja tu logiku: modularna sofa koja ne preuzima prostor, stolovi jednostavnih linija i zidovi bez viška dekora stvaraju jednu laganu, profinjenu pozadinu. Rasvjeta se ovdje ponovo javlja kao statement dva dominantna lustera koja definišu karakter doma i daju mu gotovo scenografski potpis.




Zašto ovaj sarajevski stan funkcioniše tako dobro?  

Zato što u njemu funkcija i estetika nikada nisu u sukobu. Svaki detalj je promišljen: od proporcija namještaja do ritma svjetla, od tekstura koje unose toplinu do geometrije linija koja unosi mir. 

To je stan koji pokazuje kako se savremeni minimalizam može osjećati toplo, a ne sterilno kako prostor može biti čist, ali i dalje pun života. Ova ravnoteža čini da interijer djeluje skladno i cjelovito kao da je zamišljen u jednom dahu.




Ovo je interijer koji dokazuje da dobar dizajn nema potrebu da bude glasan da bi bio upečatljiv. U ovoj sarajevskoj adresi vidi se jasna filozofija: manje elemenata, više namjene; manje vizualnog šuma, više smirenosti; manje improvizacije, više namjernosti. 

Primjer je to lokalnog projekta koji podiže standarde i koji inspirira sve koji žele topao, elegantan i suvremen dom bez gubitka intime.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Lejla Baraković