Sredinom ljeta, ispod zidina Kasarne, Sarajevo je dobilo novo mjesto za sve one koji žele svojoj rutini ispijanja kave dodati dozu romantike. Caffe Kamarija – Point of View izgrađen je u stilu kućice na drvetu s koje imate pogled na cijelo Sarajevo.

Razgovarali smo sa Anurom Muharemovićem, menadžerom ovog neobičnog Caffea koji nam je pobliže objasnio ideju koja ih je vodila.

Otkud ideja za ovakav jedan caffe u Sarajevu? Zašto Kamarija?

Ne znam, vjerovatno je izašla iz lične potrebe za ugodnim i opuštenim mjestom, na kojem se misli malo laganije spuštaju i kreću. Gdje okružen prirodom dobijam priliku izmaknuti se iz svakodnevnevnih dešavanja glavnih sarajevskih ulica, a ipak ostati dovoljno blizak voljenom gradu, gledajući ga iz jedne drugačije, možda i najljepše perspektive. A takva mjesta su bile i sve "kamarije" u starim bosanskim kućama. Intimni i zaštićeni porodični prostor u kući na spratu za druženja i sijela ukućana i veoma bliskih prijatelja, sa kojeg se uvijek pružao pogled na avliju - dole i lijepo bosansko nebo - gore, a posebno na mjesec (kamer - na araapskom jeziku) koji je uvijek igrao važnu ulogu u životu ovdašnjih ljudi.

Gdje ste pronašli inspiraciju za uređenje caffea?

Kao što već rekoh, imao sam potrebu uklopiti se u već postojeći prirodni ambijent i što manje ga pokvariti, a za to je idealno drvo i to posebno ono obojeno u bijelu boju koja bi trebala da nas podsjeti na onu iskonsku čistoću svih nas i svijeta oko nas (pogledajte stablo drveta Platan - okolo je pokriveno tamnom korom koja postepeno postaje sve bjelja i bjelja idući ka svojoj srži). Iz istog razloga je i velika količina stakla koje svojom transparentnošću "ubija" razliku između unutra i vani, vanjskog i unutrašnjeg.

Što se sve nalazi u ponudi vašeg caffea, kakva vrsta bruncha/doručka je dostupna?

Nemamo ništa posebno za razliku od vodećih caffea u Sarajevu. Osim možda veoma posebnog žita sa šlagom i kolača Mahsuzija, i to ako požurite prije nego je nestalo :), možda malo posebnijih proizvoda od izvrsne, ali baš izvrsne espresso kafe Hausbrandt. I možda da spomenemo samo još i mješavine čajeva - Ronnefeldt, za koje možemo saznati na kojem polju i bašti su uzgajani i požljivo ubrani samo za našu raju.

Kakve su reakcije klijenata?

Izvrsne. Vjerovatno je srce opet pobijedilo i ljudi su prepoznali našu želju kao svoju i to je to.

***

Zavirili smo u njihovu fotogaleriju i samo si još jednom potvrdili – caffe Kamarija je sljedeća lokacija u Sarajevu u kojoj želimo boraviti.

_{Foto: Facebook Caffe Kamarija}

Stolica koja je promijenila historiju dizajna danas se može naručiti i u BiH, dok slavimo 100 godina od rođenja njenog vizionarskog autora.

Ove godine obilježava se 100 godina od rođenja danskog dizajnera Vernera Pantona, autora jedne od najprepoznatljivijih stolica 20. stoljeća. Njegova vizija futurističkog, fluidnog i hrabrog dizajna ostavila je trag koji ni danas ne blijedi. 

Panton Chair nije samo komad namještaja, već simbol jedne ere koja je vjerovala u plastiku, boju i optimizam forme. Upravo zato je vijest da se ova ikona može naručiti i u BiH, tačnije putem showrooma Kabinet Puls u Banja Luci, više od obične informacije to je prilika da dio dizajnerske historije postane dio savremenog interijera.

Foto: @vitra_partnerstoreantwerp

Revolucija u jednom komadu plastike

Kada je Panton 1960-ih osmislio stolicu izlivenu iz jednog komada plastike, bez zadnjih nogu i klasične konstrukcije, svijet namještaja više nije bio isti. Njena prepoznatljiva S-forma djelovala je gotovo nemoguće kao da prkosi gravitaciji. 

Upravo ta monoblok konstrukcija učinila ju je prvom industrijski proizvedenom stolicom te vrste. U saradnji s kompanijom Vitra , stolica je 1967. ušla u serijsku proizvodnju i ubrzo postala globalni fenomen.





Vizionar koji je dizajnom oslobađao maštu

Verner Panton nije bio samo dizajner bio je istinski vizionar i jedinstven duh svog vremena. Odbijao je da ga ograničavaju norme, tradicija ili očekivanja tržišta. Njegov rad pretvorio je svijet interijera u hrabrije, šarenije i eksperimentalnije mjesto, u kojem boja nije bila akcent nego iskustvo.

Uvijek znatiželjan i otvoren prema novim materijalima i tehnologijama, Panton je poticao ljude da koriste vlastitu maštu i da prostor doživljavaju kao ambijent emocije. Njegov cilj nije bio samo dizajnirati predmet, već stvoriti okruženje koje inspiriše i raduje.

Kako je i sam govorio: “You sit better on a colour you like.”

Možda upravo u toj jednostavnoj rečenici leži razlog zašto je Panton Chair i danas relevantna jer nije riječ samo o ergonomiji, već o doživljaju.

Foto: @vernerpantonofficial

Ikona pop kulture i muzejski eksponat

Panton Chair je kroz decenije postala više od funkcionalnog predmeta. Ušla je u kolekcije najvažnijih muzeja savremene umjetnosti, pojavljivala se u editorijalima, filmovima i domovima kreativaca širom svijeta. 

Njena silueta je toliko snažna da je prepoznajemo i bez konteksta poput dizajnerskog potpisa u prostoru. Malo je komada namještaja koji su uspjeli zadržati status ikone kroz šest decenija bez promjene forme.

Foto: @vitra_partnerstoreantwerp

Zašto je ostala relevantna do danas?

U vremenu kada se interijeri vraćaju skulpturalnim formama i statement komadima, Panton Chair djeluje jednako savremeno kao i 1967. godine. Minimalistička, ali hrabra. Industrijska, ali elegantna. Dostupna u spektru boja, lako se uklapa u savremene stanove, galerije, showroom prostore ili eklektične dnevne boravke.

Foto: @ikarus.design

Možda je upravo u tome njena najveća snaga 100 godina nakon rođenja njenog autora, ova stolica i dalje izgleda kao komad budućnosti. A sada je, zahvaljujući mogućnosti narudžbe u Banjoj Luci u Kabinet Puls showroomu, bliža nego ikad našem dizajnerskom kontekstu.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: @vernerpantonofficial