Sredinom ljeta, ispod zidina Kasarne, Sarajevo je dobilo novo mjesto za sve one koji žele svojoj rutini ispijanja kave dodati dozu romantike. Caffe Kamarija – Point of View izgrađen je u stilu kućice na drvetu s koje imate pogled na cijelo Sarajevo.

Razgovarali smo sa Anurom Muharemovićem, menadžerom ovog neobičnog Caffea koji nam je pobliže objasnio ideju koja ih je vodila.

Otkud ideja za ovakav jedan caffe u Sarajevu? Zašto Kamarija?

Ne znam, vjerovatno je izašla iz lične potrebe za ugodnim i opuštenim mjestom, na kojem se misli malo laganije spuštaju i kreću. Gdje okružen prirodom dobijam priliku izmaknuti se iz svakodnevnevnih dešavanja glavnih sarajevskih ulica, a ipak ostati dovoljno blizak voljenom gradu, gledajući ga iz jedne drugačije, možda i najljepše perspektive. A takva mjesta su bile i sve "kamarije" u starim bosanskim kućama. Intimni i zaštićeni porodični prostor u kući na spratu za druženja i sijela ukućana i veoma bliskih prijatelja, sa kojeg se uvijek pružao pogled na avliju - dole i lijepo bosansko nebo - gore, a posebno na mjesec (kamer - na araapskom jeziku) koji je uvijek igrao važnu ulogu u životu ovdašnjih ljudi.

Gdje ste pronašli inspiraciju za uređenje caffea?

Kao što već rekoh, imao sam potrebu uklopiti se u već postojeći prirodni ambijent i što manje ga pokvariti, a za to je idealno drvo i to posebno ono obojeno u bijelu boju koja bi trebala da nas podsjeti na onu iskonsku čistoću svih nas i svijeta oko nas (pogledajte stablo drveta Platan - okolo je pokriveno tamnom korom koja postepeno postaje sve bjelja i bjelja idući ka svojoj srži). Iz istog razloga je i velika količina stakla koje svojom transparentnošću "ubija" razliku između unutra i vani, vanjskog i unutrašnjeg.

Što se sve nalazi u ponudi vašeg caffea, kakva vrsta bruncha/doručka je dostupna?

Nemamo ništa posebno za razliku od vodećih caffea u Sarajevu. Osim možda veoma posebnog žita sa šlagom i kolača Mahsuzija, i to ako požurite prije nego je nestalo :), možda malo posebnijih proizvoda od izvrsne, ali baš izvrsne espresso kafe Hausbrandt. I možda da spomenemo samo još i mješavine čajeva - Ronnefeldt, za koje možemo saznati na kojem polju i bašti su uzgajani i požljivo ubrani samo za našu raju.

Kakve su reakcije klijenata?

Izvrsne. Vjerovatno je srce opet pobijedilo i ljudi su prepoznali našu želju kao svoju i to je to.

***

Zavirili smo u njihovu fotogaleriju i samo si još jednom potvrdili – caffe Kamarija je sljedeća lokacija u Sarajevu u kojoj želimo boraviti.

_{Foto: Facebook Caffe Kamarija}

U stanu od svega 40 kvadrata, nekoliko pažljivo oblikovanih krivina i organskih linija potpuno mijenja način na koji doživljavamo prostor u centru Sarajeva.

Na svega nekoliko koraka od Narodnog pozorišta, iza fasade tipične gradske zgrade, krije se interijer u Sarajevu koji funkcioniše kao studija proporcije i balansa. Umjesto da naglašava svoju kvadraturu, ovaj stan je suptilno razgrađuje kroz oble forme, meke prijelaze i pažljivo kadrirane poglede između zona. 

Zid nije samo zid, već element kompozicije, boja nije akcenat, već arhitektonska odluka. Paleta maslinasto zelene, toplog drveta i zagasitih tonova terakote djeluje kontrolisano, ali nikada hladno. Rezultat je prostor koji se ne nameće veličinom, nego jasnoćom ideje.







Arhitektonska pregrada kao centralni element

Najintrigantniji momenat ovog stana je zidna pregrada koja istovremeno dijeli i povezuje. Postavljena između dnevnog boravka i spavaće zone, ona funkcioniše kao TV zid, ali i kao vizuelni okvir cijelog prostora. Uokvirena maslinasto zelenom bojom i blagim profilacijama, djeluje gotovo scenografski kao pozadina koja definira ritam interijera.

Umjesto klasičnog hodničkog razdvajanja, prostor ostaje protočan. Pogled klizi iz jedne zone u drugu, ali svaka ima vlastiti identitet. Upravo ta balansirana transparentnost daje stanu osjećaj većeg volumena.







Krivine kao odgovor na malu kvadraturu

U interijerima manjih dimenzija oštre linije često dodatno naglašavaju skučenost. Ovdje je pristup suprotan. Uzglavlje kreveta izvedeno je u zaobljenoj, organskoj formi, gotovo poput skulpturalnog elementa. Kuhinjski gornji ormarići imaju mekano zaobljene ivice, a i trpezarijske stolice prate istu fluidnu logiku.

Te krivine nisu samo estetski detalj. One omekšavaju prijelaze između zona, ublažavaju kontraste i stvaraju osjećaj protočnosti. Prostor se ne doživljava kroz uglove, nego kroz kretanje.





Maslinasto zelena kao tiha konstanta

Duboka zelena nijansa pojavljuje se na nekoliko ključnih tačaka: centralni zid, kuhinjski elementi, ugradbeni ormari. Umjesto da dominira, ona utemeljuje prostor. U kombinaciji sa svijetlim hrastovim podom i bijelim zidovima, djeluje smirujuće i sofisticirano.

Zelena ovdje nije trendovski izbor, već strateški potez. Ona povezuje dnevnu zonu, trpezariju i kuhinju u jednu kontinuiranu cjelinu, bez potrebe za dodatnim dekorativnim intervencijama.






Slojevitost kroz drvo i teksture

Toplina drveta prisutna je kroz podove, kuhinjske fronte i vertikalne obloge koje diskretno razdvajaju prostor. Posebno je zanimljiv drveni volumen koji skriva dio skladišnog prostora i istovremeno definira prelaz između dnevnog i spavaćeg dijela.

Teksture su pažljivo dozirane rebrasto staklo na dekorativnim elementima, tapacirani kauč neutralne boje, meki tepih ispod staklenog klub stola. Sve je svedeno, ali nikada monotono.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Airbnb