TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 13.7.2023.
U bh. svijetu dizajna namještaja brend Gazzda je postao sinonim za inovativnost, kvalitetu i eleganciju.
No, njihovi pročišćeni dizajni krase interijere širom svijeta kako trgovina, tako hotela, ali i restorana dok uz to dobivaju i prestižne nagrade za svoj rad. Gazzda brend se odlučio učiniti korak kojem su se mnogi zaljubljenici u interijer i namještaj nadali od osnivanja ovog brenda, a to je naravno prva flagship trgovina u Sarajevu.
Od svog osnivanja fokusirali su se na strano tržište i suradnje s velikim kompanijama, no ovaj put žele pažnju posvetiti krajnjem kupcu. Njihova vizija 'Coming home' jasan je znak da je vrijeme za Gazzda povratak kući. Sa zavidnim portfolijom i inspirativnom estetikom koja prožima njihove proizvode, Gazzda namještaj je spremna za novo poglavlje.
Posebno nam je drago da smo među prvima imali priliku zaviriti u unutrašnjost novog prostora, koji je savršen nastavak Gazzda dizajna. 'We've Come Home' je instalacija koja nam je odmah ukrala pažnju. Odličan znak da je Gazzda namještaj dostupan i u BiH, no i poruka kupcima da su na mjestu gdje će ih se dočekati s toplom dobrodošlicom. Interijer je poseban, prostran, uređen u nude tonovima i paletom boja prepoznatljivih za Gazzda brend. Trebamo li naglašavati da smo s ovog događaja predstavljanja flagship radnje kući pošli s mnoštvom ideja kako ovaj jedinstven namještaj dodati i u vlastiti dom?
Kroz ugodan i informativan razgovor s Gazzda timom saznajemo i više o brendu, ali i novoj flagship trgovini. Razgovarali smo o interijeru, omiljenim komadima namještaja, s ponosom se osvrnuli na neke od uspjeha ovog tima te naučili nešto o poduzetništvu. Spremni?
Vaš dizajn krasi restorane, domove, hotele diljem svijeta. Dobitnici ste Red Dot, kao i drugih nagrada za dizajn. Zašto ste se odlučili baš sada otvoriti flagship u Sarajevu?
Od osnivanja našeg brenda, 2013.godine, fokus nam je uvijek bio na internacionalnom tržištu i prodaji uglavnom biznisima, a ne krajnjim kupcima direktno. Kroz ovakav pristup uspjeli smo doći do klijenata u preko 30 zemalja svijeta, od Sjedinjenih Američkih Država, preko Skandinavije, pa sve do Tajvana, Australije i Mauricijusa. Kao prirodan naredni korak u našem poslovanju je bilo otvaranje prve flagship trgovine, i to upravo u našem Sarajevu.
Od prvog dana nas prati naša Coming Home vizija, koja predstavlja zadatak da utkamo osjećaj prijatnosti doma u svaki Gazzda proizvod. Kroz naše internacionalno putovanje proteklih godina, uvijek nas je pratio ponos što iz male Bosne i Hercegovine kreiramo proizvode koji u izuzetno kompetitivnoj industriji globalno bivaju prepoznati, kako nagradama, tako i poslovnim i prodajnim uspjesima.
Ova trgovina će nam također pomoći i s procesom kreiranja i lansiranja proizvoda. Kada kreirate proizvode za izvoz, pored samog proizvoda potrebna vam je i obimna dokumentacija i priprema za serijsku proizvodnju i period između crtanja proizvoda na bijelom papiru do njegove pojave u trgovinama većinom traje duže od godinu dana. Sa flagship trgovinom taj proces će biti jednostavniji, jer ovdje će proizvodi dolaziti direktno iz naše radionice. Trenutno već imamo šest novih proizvoda koji su ekskluzivno dostupni samo u flagship trgovini u Sarajevu. Zaokružili smo priču, i sada dijelimo našu dizajn filozofiju s domaćim tržištem i konačno možemo reći - vratili smo se kući!
Otkrijte nam više detalja o flagship store? Čime ste se vodili pri uređenju?
Pristup kojim smo se vodili pri uređenju prvog Gazzda Flagship-a u fokus stavlja kupca. Ovaj prostor nije samo trgovina, nego predstavlja jedinstveno iskustvo za kupca, kao da posjećuje muzej umjetnosti; jer će ga potaći da istražuje, uči i osjeti inspiraciju umjetnosti dizajna.
Svi koji posjete flagship trgovinu primijetit će da se ona sastoji od nekoliko cjelina, da svaka ima priču za sebe i u sklopu cijelog iskustva srest će se i s nekoliko umjetničkih instalacija koje predstavljaju Gazzda proizvode prikazane na dosad neviđene načine.
Omiljeni kutak?
Cijeli prostor je nešto novo i za nas i nemamo baš omiljeni kutak još uvijek. Izdvojili bismo tamne Mu police od dimljenog hrasta koje na svijetlom zidu stvaraju maestralan kontrast. Tu je i Fawn sto izrađen od orahovog drveta, kojem društvo prave Muna stolice i Fina komoda u hrastu i koji su ostvarenje sna za nas, jer predstavljaju viziju koju smo radom s papira prenijeli u stvarnost.
Bitno je napomenuti i novi, Teska sto, koji je trenutno ekskluzivno dostupan samo u flagship trgovini, a kojem je baza kreirana po uzoru na staru tehniku izgradnje bačvi, s majstorskom Gazzda preciznošću.
Omiljeni komad namještaja?
Ovo je kao da roditelja pitate koje mu je omiljeno dijete. (smijeh)
Naš proces kreiranja počinje na bijelom papiru, i svaki proizvod ima svoju priču i poseban element na koji smo ponosni. Nekad je to zbog načina na koji smo tehnički riješili neki složen problem u proizvodnji, nekad je zbog dizajna, a nekad radi emocionalne povezanosti koju imamo s njim i priče iza. Internacionalno, ali i na domaćem tržištu, najviše nas prepoznaju po Dedo Lounge stolici, koja je postala naš zaštitni znak i u sebi nosi unikatnost i majstorsko umijeće koji su nam postali zaštitni znak.
Dedo Lounge stolica
Na koji ste projekt najponosniji, a koji je komad namještaja ili projekt bio najzahtjevniji?
Gazzda proizvodi krase preko stotinu objekata na pet kontinenta, ali posebno smo ponosni jer se nalazimo u Louis Vuitton radnjama u New Yorku, te Google i Netflix kancelarijama u Los Angelesu i Amsterdamu. Imajući u vidu naše početke i brend filozofiju, ovakvo prepoznavanje od globalnih giganata nam daje vjetar u leđa.
Tink stol u Louis Vuitton trgovini u New Yorku
Najzahtjevniji proizvod koji smo kreirali, a istovremeno i jedan od najpopularnijih, je naša Muna stolica. Izazov nam je bio pronaći način na koji ćemo saviti naslon za leđa, bez prethodnog iskustva u ovoj tehnici te bez pristupa adekvatnim alatima koji bi nam olakšali proces. Na kraju smo uspjeli i upravo ovo predstavlja Gazzda DNK, jer naš razvojni proces na početku izgleda nemoguće, ali na kraju uvijek uspijemo pronaći način kako da dođemo do realizacije.
Kako biste opisali Gazzda namještaj? Koje tradicionalne, a koje moderne vrijednosti ima?
Gazzda dizajn filozofija se sastoji od nekoliko elemenata. Sve je fokusirano na krajnjeg korisnika, a proizvodi su prijatni za oko zahvaljujući svojoj estetici i lakoći, pozivajući na dodir teksture zahvaljujući svojoj taktilnosti (omiljena riječ našeg dizajnera), bezvremenski i uvijek s utkanom dozom posebnog majstorskog umijeća.
Na prvi pogled naši proizvodi djeluju isključivo moderno i minimalistički, ali se u pozadini kriju tradicionalne tehnologije stolarstva, isprepletene s modernim automatizovanim procesima i svaki Gazzda proizvod još uvijek ima finalni ručni dodir prije izlaska iz fabrike.
Koja je najvažnija lekcija o poduzetništvu koju ste naučili kroz cijeli proces razvoja brenda?
Ništa vrijedno ne nastaje preko noći. Ostvarili smo uspjeh na koji smo jako ponosni, u industriji kojom dominiraju kompanije iz najrazvijenijih zemalja svijeta, koristeći svoje znanje i umijeće i bile su nam potrebne godine rada, truda, znanja i vjere u našu filozofiju za to.
Za nas se ključnim ispostavilo proširivanje osnovnog principa iz dizajn filozofije na sve ostale segmente poslovanja, a to je osjećaj prijatnosti kao da se nalazite kod kuće. I isto primjenjujemo sa svim našim dobavljačima, distributerima, agentima i svim ostalim članovima tima bez kojih ništa ne bi bilo moguće od naših uspjeha. Činimo da se svi osjećaju kao kod kuće s nama, i to je sve.
Gazzda flagship radnju ćete pronaći na adresi Generala Mehmeda Alagića 4, 71 000 Sarajevo, gdje će već od 17.7.2023. otvoriti vrata javnosti. Sigurno se vidimo tamo!
***
Foto: Promo, gazzda.com
TEKST: Ada Ćeremida
Kada je 29. novembra 1969. godine, tačno u 18 sati, Sarajevo dobilo svoj potpuno novi Kulturno-sportski centar, događaj nije ličio ni na šta što je grad do tada vidio.
Upravo zato danas, 56 godina kasnije, o Skenderiji ne govorimo samo kao o zgradi, govorimo o mitologiji grada Sarajeva. Postoje zgrade koje postanu orijentiri, a postoje one koje postanu dio kolektivnog pamćenja. Skenderija je u Sarajevu oduvijek bila oboje.
Sve je počelo 1969. godine, kada je grad pod Trebevićem otvorio vrata monumentalnog Kulturno-sportskog centra, zdanja koje će narednih pola stoljeća oblikovati kulturni, umjetnički i društveni život Sarajeva kao malo koji drugi prostor. Tog dana Sarajevo je dobilo scenu, ritam, ambiciju i osjećaj pripadanja vremenu koje je tek dolazilo.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Nastanak Skenderije bio je trenutak modernističke hrabrosti. Kompleks su projektovali arhitekti Živorad Janković, Halid Muhasinović i Ognjen Malkin, stvarajući zdanje koje je radikalno odbacilo dekorativnost i tradicionalna rješenja, nudeći umjesto toga arhitekturu koja je izgledala kao da je stigla iz budućnosti.
Masivni betonski volumeni, ogromne plohe, lepezasto krovno rješenje i široki plato koji se prirodno stapao s gradskim tkivom činili su da Skenderija ne bude samo jedan kompleks, nego urbana topografija.
Da je hrabrost bila ispravna, potvrdila je i godina njenog otvaranja: Skenderija je tada osvojila godišnju nagradu za najbolje arhitektonsko djelo u Jugoslaviji.
Sve oko nje djelovalo je kao pozornica, kao da je Sarajevo dobilo svoj otvoreni forum, prostor koji je živio s gradom, u ritmu koraka, događaja i generacija koje će tek sazrijeti uz nju.
Kada je stigao dan svečanog otvaranja, Skenderija je odisala ceremonijalnošću. Premijera filma Bitka na Neretvi, jedne od najskupljih jugoslavenskih filmskih produkcija, okupila je šest hiljada pažljivo odabranih uzvanika.
Pozivnice su, gotovo nestvarno, nosile Picassov pečat u vidu skice potopljenog broda kao vizuelni potpis.
Foto: @centar_skenderija
Na ulazu su hostese prodavale simbolične kartonske cigle za Dom mladih, podsjećajući svakoga da ova zgrada nije samo prostor predstave, nego mjesto koje ulaže u buduće generacije umjetnika.
Tribine u dvorani, monumentalne i precizno konstruisane, izradila je njemačka firma Telembach, čiji je vlasnik, fasciniran viđenim, izjavio da je Skenderija najljepša i najimpresivnija dvorana koju je ikada vidio.
Njegove riječi nisu bile pretjerivanje. Skenderija je zaista bila arhitektonski šok, struktura koja je spajala brutalistički izraz s iznenađujućom mekoćom javnog prostora.
Bila je moderna, ali nije bila hladna. Bila je monumentalna, ali nikada nepristupačna. A u vremenu kada su gradovi širom Evrope tragali za novim urbanim identitetima, Sarajevo ga je te večeri dobilo.
Dio te priče je i Dom mladih, zamišljen kao kreativno središte grada, mjesto gdje počinju karijere, gdje se pronalaze interesi, gdje generacije uče šta znači biti dio kulturne scene. 
Među ljudima koji su ostavili neizbrisiv trag u njegovoj historiji bila je i Gordana Magaš, balerina, glumica i pedagoginja, koja je u periodu od 1987. do 1991. vodila Baletni studio u Domu mladih.
Njeni treninzi oblikovali su čitave generacije plesača i unijeli u ovaj modernistički prostor nešto što ga je uvijek činilo posebnim: disciplinu, eleganciju i posvećenost.
Foto: @centar_skenderija
Dok se u Domu mladih stvarala nova urbana kultura, u Ledenoj dvorani stvarala su se potpuno drugačija, ali podjednako dragocjena sjećanja. Za mnoge građane, Ledena dvorana je bila prvi dodir s klizanjem, prvi pad, prvi stisak ruke, prvi izlazak s društvom, prvo takmičenje, prva revija Holiday on Ice.
U arhitekturi koja je spolja djelovala masivno i hladno, unutra se odvijao jedan od najtoplijih dijelova života grada: ritual zimskih druženja.
Skenderija je ubrzo postala mjesto za koje se zna daleko izvan Sarajeva. Veliki međunarodni događaji stizali su jedan za drugim, a kompleks je samo nekoliko mjeseci nakon otvaranja zvanično prepoznat kao jedno od najvažnijih arhitektonskih ostvarenja u Jugoslaviji.
Moglo bi se reći da je funkcionalnost pratila ambiciju, a ambicija grad i to je možda najveća tajna njene dugovječnosti.
Danas, 56 godina kasnije, Skenderija i dalje živi. U njenim dvoranama održavaju se koncerti, predstave, sajmovi, sportska takmičenja i festivalski programi.
Hiljade ljudi prelaze preko njenog platoa svakog dana, često nesvjesne činjenice da hodaju po prostoru koji je decenijama bio kulturni puls grada. Iako je vrijeme donijelo nove izazove, Skenderija je ostala dosljedna sebi: javna, otvorena, živa.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Možda je zato svaki njen rođendan više od pukog jubileja jer je podsjetnik na čitavu zajednicu, arhitekturu, navike, generacije, uspomene…
Podsjetnik da ponekad jedan kompleks može postati cijeli svijet koji traje već 56 godina i koji danas, uprkos svemu, uporno raste i diše u ritmu grada koji ga je izgradio.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
