U bh. svijetu dizajna namještaja brend Gazzda je postao sinonim za inovativnost, kvalitetu i eleganciju.

No, njihovi pročišćeni dizajni krase interijere širom svijeta kako trgovina, tako hotela, ali i restorana dok uz to dobivaju i prestižne nagrade za svoj rad. Gazzda brend se odlučio učiniti korak kojem su se mnogi zaljubljenici u interijer i namještaj nadali od osnivanja ovog brenda, a to je naravno prva flagship trgovina u Sarajevu. 

Od svog osnivanja fokusirali su se na strano tržište i suradnje s velikim kompanijama, no ovaj put žele pažnju posvetiti krajnjem kupcu. Njihova vizija 'Coming home' jasan je znak da je vrijeme za Gazzda povratak kući. Sa zavidnim portfolijom i inspirativnom estetikom koja prožima njihove proizvode, Gazzda namještaj je spremna za novo poglavlje. 

 

 

Posebno nam je drago da smo među prvima imali priliku zaviriti u unutrašnjost novog prostora, koji je savršen nastavak Gazzda dizajna. 'We've Come Home' je instalacija koja nam je odmah ukrala pažnju. Odličan znak da je Gazzda namještaj dostupan i u BiH, no i poruka kupcima da su na mjestu gdje će ih se dočekati s toplom dobrodošlicom. Interijer je poseban, prostran, uređen u nude tonovima i paletom boja prepoznatljivih za Gazzda brend. Trebamo li naglašavati da smo s ovog događaja predstavljanja flagship radnje kući pošli s mnoštvom ideja kako ovaj jedinstven namještaj dodati i u vlastiti dom? 

 

 

Kroz ugodan i informativan razgovor s Gazzda timom saznajemo i više o brendu, ali i novoj flagship trgovini. Razgovarali smo o interijeru, omiljenim komadima namještaja, s ponosom se osvrnuli na neke od uspjeha ovog tima te naučili nešto o poduzetništvu. Spremni? 

 

Vaš dizajn krasi restorane, domove, hotele diljem svijeta.  Dobitnici ste Red Dot, kao i drugih nagrada za dizajn. Zašto ste se odlučili baš sada otvoriti flagship u Sarajevu?

Od osnivanja našeg brenda, 2013.godine, fokus nam je uvijek bio na internacionalnom tržištu i prodaji uglavnom biznisima, a ne krajnjim kupcima direktno. Kroz ovakav pristup uspjeli smo doći do klijenata u preko 30 zemalja svijeta, od Sjedinjenih Američkih Država, preko Skandinavije, pa sve do Tajvana, Australije i Mauricijusa. Kao prirodan naredni korak u našem poslovanju je bilo otvaranje prve flagship trgovine, i to upravo u našem Sarajevu. 

Od prvog dana nas prati naša Coming Home vizija, koja predstavlja zadatak da utkamo osjećaj prijatnosti doma u svaki Gazzda proizvod. Kroz naše internacionalno putovanje proteklih godina, uvijek nas je pratio ponos što iz male Bosne i Hercegovine kreiramo proizvode koji u izuzetno kompetitivnoj industriji globalno bivaju prepoznati, kako nagradama, tako i poslovnim i prodajnim uspjesima. 

 

Ova trgovina će nam također pomoći i s procesom kreiranja i lansiranja proizvoda. Kada kreirate proizvode za izvoz, pored samog proizvoda potrebna vam je i obimna dokumentacija i priprema za serijsku proizvodnju i period između crtanja proizvoda na bijelom papiru do njegove pojave u trgovinama većinom traje duže od godinu dana. Sa flagship trgovinom taj proces će biti jednostavniji, jer ovdje će proizvodi dolaziti direktno iz naše radionice. Trenutno već imamo šest novih proizvoda koji su ekskluzivno dostupni samo u flagship trgovini u Sarajevu. Zaokružili smo priču, i sada dijelimo našu dizajn filozofiju s domaćim tržištem i konačno možemo reći - vratili smo se kući! 

 

Otkrijte nam više detalja o flagship store? Čime ste se vodili pri uređenju?

Pristup kojim smo se vodili pri uređenju prvog Gazzda Flagship-a u fokus stavlja kupca. Ovaj prostor nije samo trgovina, nego predstavlja jedinstveno iskustvo za kupca, kao da posjećuje muzej umjetnosti; jer će ga potaći da istražuje, uči i osjeti inspiraciju umjetnosti dizajna. 

 

Svi koji posjete flagship trgovinu primijetit će da se ona sastoji od nekoliko cjelina, da svaka ima priču za sebe i u sklopu cijelog iskustva srest će se i s nekoliko umjetničkih instalacija koje predstavljaju Gazzda proizvode prikazane na dosad neviđene načine. 

 

 

Omiljeni kutak?

Cijeli prostor je nešto novo i za nas i nemamo baš omiljeni kutak još uvijek. Izdvojili bismo tamne Mu police od dimljenog hrasta koje na svijetlom zidu stvaraju maestralan kontrast. Tu je i Fawn sto izrađen od orahovog drveta, kojem društvo prave Muna stolice i Fina komoda u hrastu i koji su ostvarenje sna za nas, jer predstavljaju viziju koju smo radom s papira prenijeli u stvarnost.

 

Bitno je napomenuti i novi, Teska sto, koji je trenutno ekskluzivno dostupan samo u flagship trgovini, a kojem je baza kreirana po uzoru na staru tehniku izgradnje bačvi, s majstorskom Gazzda preciznošću. 

Omiljeni komad namještaja?

Ovo je kao da roditelja pitate koje mu je omiljeno dijete. (smijeh) 

Naš proces kreiranja počinje na bijelom papiru, i svaki proizvod ima svoju priču i poseban element na koji smo ponosni. Nekad je to zbog načina na koji smo tehnički riješili neki složen problem u proizvodnji, nekad je zbog dizajna, a nekad radi emocionalne povezanosti koju imamo s njim i priče iza. Internacionalno, ali i na domaćem tržištu, najviše nas prepoznaju po Dedo Lounge stolici, koja je postala naš zaštitni znak i u sebi nosi unikatnost i majstorsko umijeće koji su nam postali zaštitni znak. 

 

Dedo Lounge stolica
 

Na koji ste projekt najponosniji, a koji je komad namještaja ili projekt bio najzahtjevniji?

Gazzda proizvodi krase preko stotinu objekata na pet kontinenta, ali posebno smo ponosni jer se nalazimo u Louis Vuitton radnjama u New Yorku, te Google i Netflix kancelarijama u Los Angelesu i Amsterdamu. Imajući u vidu naše početke i brend filozofiju, ovakvo prepoznavanje od globalnih giganata nam daje vjetar u leđa.

 

Tink stol u Louis Vuitton trgovini u New Yorku

 
Najzahtjevniji proizvod koji smo kreirali, a istovremeno i jedan od najpopularnijih, je naša Muna stolica. Izazov nam je bio pronaći način na koji ćemo saviti naslon za leđa, bez prethodnog iskustva u ovoj tehnici te bez pristupa adekvatnim alatima koji bi nam olakšali proces. Na kraju smo uspjeli i upravo ovo predstavlja Gazzda DNK, jer naš razvojni proces na početku izgleda nemoguće, ali na kraju uvijek uspijemo pronaći način kako da dođemo do realizacije. 

Kako biste opisali Gazzda namještaj? Koje tradicionalne, a koje moderne vrijednosti ima?

Gazzda dizajn filozofija se sastoji od nekoliko elemenata. Sve je fokusirano na krajnjeg korisnika, a proizvodi su prijatni za oko zahvaljujući svojoj estetici i lakoći, pozivajući na dodir teksture zahvaljujući svojoj taktilnosti (omiljena riječ našeg dizajnera), bezvremenski i uvijek s utkanom dozom posebnog majstorskog umijeća. 

 

Na prvi pogled naši proizvodi djeluju isključivo moderno i minimalistički, ali se u pozadini kriju tradicionalne tehnologije stolarstva, isprepletene s modernim automatizovanim procesima i svaki Gazzda proizvod još uvijek ima finalni ručni dodir prije izlaska iz fabrike. 

 

Koja je najvažnija lekcija o poduzetništvu koju ste naučili kroz cijeli proces razvoja brenda?

Ništa vrijedno ne nastaje preko noći. Ostvarili smo uspjeh na koji smo jako ponosni, u industriji kojom dominiraju kompanije iz najrazvijenijih zemalja svijeta, koristeći svoje znanje i umijeće i bile su nam potrebne godine rada, truda, znanja i vjere u našu filozofiju za to. 
Za nas se ključnim ispostavilo proširivanje osnovnog principa iz dizajn filozofije na sve ostale segmente poslovanja, a to je osjećaj prijatnosti kao da se nalazite kod kuće. I isto primjenjujemo sa svim našim dobavljačima, distributerima, agentima i svim ostalim članovima tima bez kojih ništa ne bi bilo moguće od naših uspjeha. Činimo da se svi osjećaju kao kod kuće s nama, i to je sve. 

 

 

Gazzda flagship radnju ćete pronaći na adresi Generala Mehmeda Alagića 4, 71 000 Sarajevo, gdje će već od 17.7.2023. otvoriti vrata javnosti. Sigurno se vidimo tamo! 

 

***
Foto: Promo, gazzda.com

Postoji nešto gotovo meditativno u ritmu ruku koje oblikuju drvo.

U Bosni i Hercegovini riječ zanat nije samo vještina ona je kultura, način postojanja, veza između prošlog i sadašnjeg. Prije deset godina, jedan brend je odlučio upravo to naslijeđe pretvoriti u savremeni jezik dizajna. Danas, Zanat je sinonim za spoj tradicije i inovacije, prepoznat širom svijeta, ali duboko ukorijenjen u bosansku stvarnost.

Povodom desete godišnjice, Zanat je u Bosni i Hercegovini okupio sve svoje saradnike i prijatelje u događaju simboličnog naziva The Zanat Ten, trodnevnom susretu koji je spojio prošlost, sadašnjost i ono što tek dolazi.




Tri dana posvećena dizajnu, kulturi i budućnosti  

Događaj “The Zanat Ten” je slavio jubilej kroz kulturno putovanje kroz slojeve bosanskohercegovačkog identiteta i zajedničko promišljanje budućnosti dizajna. Od ateljea Safeta Zeca u Počitelju, do sarajevskih muzeja i galerija, gosti su otkrivali kulturu koja je inspirisala brend od samog početka. 

Među zvanicama su bila i neka od najpoznatijih imena svjetskog dizajna: Ilse Crawford, Yves Béhar, Naoto Fukasawa, Monica Förster, Sebastian Herkner, Michele De Lucchi, Harri Koskinen, Jasna Mujkić, Patrick Norguet, Jean-Marie Massaud, te Ludovica i Roberto Palomba.




Deset godina kasnije: Razgovor s Orhanom Nikšićem  

Nakon događaja The Zanat Ten, koji je okupio dizajnere i saradnike iz cijelog svijeta, razgovarali smo s Orhanom Nikšićem o trenucima koji su obilježili proteklu deceniju, o naslijeđu koje Zanat čuva i o izazovu da tradiciju zadrži autentičnom, a istovremeno savremenom.

Foto: Irfan  Redžović 

Od Počitelja do Sarajeva, događaj je gostima pokazao slojeve bosanskog naslijeđa.   

Zašto vam je bilo važno da ovu godišnjicu ugradite u prostor i kulturu iz koje je sve krenulo?  

To je dobro pitanje. Zanat se gradi na temeljima bosansko-hercegovačkog kulturno-istorijskog naslijeđa. Konjičko drvorezbarstvo je prvi element nematerijale baštine iz Federacije BiH koji je uvršten na UNESCO listu nematerijalne baštine čovječanstva, a taj element nije nastao u izolaciji od ostatka bosansko-hercegovačke kulture, odnosno kulturnog naslijeđa.

Mislimo da će naši partneri bolje razumjeti Zanat ako bolje upoznaju našu kulturu. Pored toga, od prvog trenutka kad smo krenuli u projekat zvani Zanat, naša ideja bila je da Zanat pored toga što koristi tehniku tradicionalnog konjičkog drvorezbarstva kao metod izrade svojih proizvoda, postane i sinonim za instituciju, brend ili poslovni model čija je misija između ostalog da promoviše različite elemente kulture našeg prostora. Obilježavanje godišnjice je samo jedan od načina na koji to radimo. 




Ove godine smo u Londonu bili koorganizator eventa sa arhitekticom Aidom Bratović, gdje smo britanskoj publici htjeli predstaviti bosansko-hercegovačko arhitektonsko kulturno naslijeđe kroz prezentaciju profesorice Nermine Zagore i rad Aide Bratović, tradicionalnu muziku Bosne i Hercegovine kroz nastup Damira Imamovića... 

Zanat za nas nije samo firma, nego i platforma koja promoviše određene vrijednosti.   



Vidjeti sve dizajnere zajedno u Bosni i Hercegovini po prvi put mora da je bio poseban trenutak.   

Da li je bio neki momenat u tom susretu, možda razgovor ili reakcija, što vam je ostalo posebno u sjećanju?  

U Bosni i Hercegovini, a siguran sam i u našoj široj regiji nikad se nije okupio ovoliki broj vodećih imena u svijetu dizajna.  Veliko je to ne samo za Zanat nego i za Bosnu i Hercegovinu i na to smo ponosni. Bilo je zaista puno divnih momenata, emotivnih i dirljivih trenutaka. Više njih ću sigurno dugo pamititi.

Dvije stvari koje su me posebno dojmile mi sad padaju na pamet.  Nakon obilaska ateljea Safeta Zeca u Poćitelju, novinarka New York Times-a koja piše o arhitekturi, dizajnu i naravno enterijeru, mi je rekla da je njegov dom i atelje u Počitelju najljepši enterijer u kojem je ikad bila. Kako je rekla, „ovdje je sve savršeno“.



Druga stvar, Michele de Lucchi, koji je ikona talijanskog dizajna, arhitekture i umjetnosti me pozvao da popijemo kafu prije njegovog samog odlaska. Htio je da mi kaže koliko je za njega značajajan event koji smo organizovali. Veli, a ja parafraziram, ovakve stvari se trenutno ne dešavaju ni u  Italiji, a ni šire u Evropi.

Mi smo se ovdje sastali da govorimo o bitnim stvarima kao što je budučnost dizajna kao profesije i naučne dicipline, da govorimo o široj društvenoj ulozi dizajna. Za mene lično je logično da dizajneri govore o široj društvenoj ulozi dizajna, jer dizajn ima moč da utiče na društvene procese. 



Kako uspijevate sačuvati autentičnost tradicionalnog zanata, a istovremeno ostati dio globalnog dizajnerskog dijaloga koji stalno traži nešto novo?  

Prije svega treba postaviti pitanje šta je to što neko smatra autentičnim? Kad smo radili na procesu uvrštenja konjičkog drvorezbarstva na UNESCO listu nematerijalne baštine čovječanstva, zanimljivo mi je bilo otkriti da UNESCO nikako ne voli riječ autentičnost.   

Kad čovjek bolje razmisli, zapita se sljedeće: šta je zaista autentično. Tradicija konjičkog drvorezbastva razvijala se pod različitim uticajima.  Konjičko drvorezbarstvo je jedna mikro slika pluralizma u našem društvu, ako i slika istorije kroz koju je Zanat prošao.  




Mi u Zanatu imamo otvoren pristup u načinu na koji doživljavamo tradiciju. Čuvati tradiciju za nas ne znači slijepo kopirati određene paterne ili oblike koji su nastali u određenom trenutku kao dio te tradicije.   

Za nas je vrijednost konjičkog drvorezbarstva sadržana u njegovom nematerijalnom dijelu, u vještini izrade i emotivnoj vezi stvaraoca, kupaca i svih onih koji dolaze u dodir s konjičim drvorezbarstvom upravo prema tom načinu rada, posvečenosti kvalitetu.  

Kada na ovaj način shvatamo tradiciju, onda dizajn postaje metod za stalno inoviranje, učenje i svježinu zanata.     



Zanat kao priča o kontinuitetu

Kroz deset godina rada, Zanat je pokazao da dizajn može biti i čuvar kulture i pokretač promjene. Njihov uspjeh leži u sposobnosti da svijet podsjete da ručni rad nije nostalgičan čin, već savremeni izraz identiteta. 

Svaki komad koji izađe iz njihove radionice nosi tu priču o vremenu, o pažnji i o vjerovanju da naslijeđe može imati budućnost.

 

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Monika Andrić