Kreativna kampanja za Leži Beg fotelju i tabure, koja je snimljena u nekoliko bh.gradova i koja poziva na hedonizam gdje god se nalazili, instant je probudla znatiželju među brojnim bh.damama i muškarcima. Ovaj dizajnerski namještaj za opuštanje i odmor je dodatne simpatije dobio zahvaljući činjenici da su svi Leži Beg proizvodi dizajnirani i proizvedeni u BiH, da su izrazito udobni i napravljeni od vrlo kvalitetnih materijala. O samom nastanku brenda i prvim artiklima s Leži Beg etiketom, razgovarali smo s Unom Stanišljević, koja je zajedno s mužom Lazarom pokrenula cijelu priču. 

Tko čini Leži Beg tim?

Lazar i Una Stanišljević čine tim Leži Beg. Pored toga što smo bračni par, poslovno sarađujemo već 5 godina kao dizajnerski tim LU Architects, specijalizovani za dizajn enterijera. Česti zahtjevi klijenata da u svom životnom ili radnom prostoru imaju vreće za sjedenje i uvid u tržište, gdje je bilo teško naći estetski i kvalitetom prihvatljive komade, najviše su uticali na poslovnu ideju.

Una Stanišljević

Lazar Stanišljević

Što vam je bila inspiracija za naziv brenda i kreiranje samog logotipa?

Prvo je nastala ideja o proizvodima tipa "lazy bag", pa smo razmišljali  o imenu brenda.
Ime je došlo spontano i odmah smo znali da je to to. Samo ime nas je inspirisalo dodatno da ne odustajemo o ideje, da smo na pravom putu.

Vaša kampanja 'Gdje leži beg?' oduševila je pratitelje na društvenim mrežama. Što je bila nit vodilja u kreiranju iste i tko potpisuje vizuale?

Nit vodilja kampanje "Gdje Leži Beg?", a i samog brenda je hedonizam. Naglasak kampanje je bio na udobnosti i prilagodljivosti proizvoda okruženju. Takođe, željeli smo pokazati da je Leži Beg namijenjen ljudima koji  imaju stav i koji, kada je riječ o ličnom komforu, ne postavljaju pitanje, nego leže gdje god to žele.

Pošto nam je kao brendu jako važno to što je proizvod dizajniran i proizveden u BiH, logično je bilo da fotografisanje obavimo na nelogičnim lokacijama širom BiH.

U ideji i realizaciji kampanje je učestvovao tim mladih i kreativnih ljudi, takođe svi iz BiH. Za vizuale je bio zadužen sjajni banjalučki fotograf Aleksandar Arsenović, dok je za marketinški dio posla bila zadužena kreativna ekipa iz Smart Officea iz Banja Luke.

Koji su sve proizvodi dostupni u vašoj ponudi? Gdje iste možemo pogledati & naručiti?

Trenutno imamo tri proizvoda u ponudi: Leži Beg Fotelju, Leži Beg Tabure i Leži Beg Jastuk.

Informacije o našim proizvodima i procesu naručivanja moguće je pronaći na našem webshopu www.lezibeg.com. Tamo se nalaze detaljne informacije o karakteristikama proizvoda koji se vrlo jednostavno mogu naručiti. Dostavljamo ih na kućnu adresu na čitavom području Bosne i Hercegovine, a usluga dostave proizvoda je besplatna. Pratite nas na Facebooku i Instagramu i očekujte novitete vrlo brzo. Ovo je idealna prilika da sve Sarajlije pozovemo da dođu u Zemaljski muzej u nedjelju, 16.6., na Orea Bazar gdje će imati priliku probati Leži Beg proizvode, ali i naručiti po povoljnijim cijenama.

Sigurni smo da će ovi proizvodi zanimljive forme, maksimalne udobnosti i estetski primamljivog izgleda naći put do brojnih domova diljem regije, a mi se veselimo novitetima iz Leži Beg radionice.  

Od neorenesansnih stubova do secesijskih portala obišli smo osam zgrada koje i danas pričaju priču o vremenu kada se Sarajevo gradilo kao srednjoevropski grad.

Nakon brojnih tekstova o modi uz serijal Bonjour Picks, koje ste, sudeći po čitanosti voljeli jednako koliko smo ih mi voljeli pisati, The Bonjour List se ovoga puta okreće arhitekturi.

Krećemo u malu gradsku šetnju kroz prošla stoljeća, između neorenesansnih fasada, kupola i portala koji su oblikovali vizuelni identitet Sarajeva. U prvom arhitektonskom izdanju donosimo priču o dvojici arhitekata koji su doslovno ucrtali Sarajevo u evropsku mapu stila: Karlu Paržiku i Josipu Vančašu.

Njihove zgrade i danas čine DNK grada monumentalne, prepoznatljive i podjednako fotogenične koliko i značajne.



Paržik i Vančaš: 8 sarajevskih fasada koja su oblikovala lice grada  

Naša šetnja počinje na zapadnom rubu centra, kod Nacionalnog muzeja i Srednje tehničke škole dviju zgrada koje su Paržik projektovao s idejom obrazovanja i znanja kao temelja novog grada.

Odavde, nekoliko koraka dalje, Marijin Dvor uvodi nas u prvi planirani gradski kvart, svojevrsni most između monumentalnog i svakodnevnog Sarajeva.

Nacionalni muzej BiH monumentalna simetrija znanja

Karlo Paržik je ovim zdanjem (1888–1913) postavio temelj za monumentalni urbanizam Sarajeva.
Kompleks u neorenesansnom stilu, inspirisan bečkim muzejima, građen je kao sistem od četiri paviljona povezanih peristilom.

Elegantne arkade, ritmični niz stubova i detaljna ornamentika svjedoče o Paržikovoj viziji Sarajeva kao kulturnog centra Monarhije.
Čak i danas, ulazak u Muzej djeluje kao prolazak kroz vremenski portal znanja.





Srednja tehnička škola klasika koja odgaja stvaraoce

Masivna, ozbiljna i geometrijski stroga, ova Paržikova škola odražava duh industrijskog optimizma s kraja 19. stoljeća.
Figura radnika i učenika na vrhu fasade simboliziraju vezu između teorije i prakse znanja i zanata.

Iako građena u neoklasičnom duhu, njena proporcija i svjetlo nagovještavaju prelazak u modernu epohu obrazovanja.




Prateći obalu Miljacke, stižemo do Akademije likovnih umjetnosti, Pravnog fakulteta i Glavne pošte, tri zgrade koje čine možda najimpresivniji arhitektonski niz uz rijeku.

Tu, u jednom pogledu, možete vidjeti gotovo cijelu stilsku hronologiju austrougarskog perioda: od neorenesansnih proporcija, preko suptilnih baroknih obrisa, do secesijskih detalja koji su tada nagovještavali modernizam.

Marijin Dvor: Kvart koji je najavio moderno Sarajevo

Paržikov i Butschev projekat iz 1880-ih bio je prvi planirani stambeno-poslovni kompleks u gradu.
Smješten na zapadnom ulazu u centar, ovaj ansambl objedinjuje neorenesansne i barokne motive, sa simetričnim fasadama i mansardnim krovovima.

Danas je Marijin Dvor urbani znak, vizuelna granica između starog i novog Sarajeva.




Akademija likovnih umjetnosti od crkve do ateljea

Nekada evangelistička crkva, a danas Akademija, jedno je od najpoznatijih Paržikovih djela (1899). Njena kupola, vitki prozori i kontrastni krov podsjećaju na bečke i praške romaničke revival crkve, dok današnja funkcija unosi savremeni sloj kreativnosti.

Ironično, zgrada koja je izvorno simbolizirala vjeru sada simbolizira umjetnost.






Pravni fakultet ozbiljnost u kamenu

Fasada Pravnog fakulteta odiše disciplinom i redom upravo onim osobinama koje njeguje i sama struka.

Paržikov neorenesansni izraz ovdje se spaja s baroknim ritmom stubova i gornjom lođom koja podsjeća na javne palate Venecije. To je zgrada koja ne pokušava biti spektakularna, već autoritativna.



Glavna pošta komunikacija kao imperijalni simbol

Jedno od najpoznatijih djela Josipa Vančaša (1913), Pošta Sarajevo kombinira neorenesansne i neobarokne elemente.
Grandiozno pročelje s masivnim stubovima i simetričnim prozorima govori o moći komunikacije u doba telegrafa.

Zgrada je do danas ostala jedno od najfotografiranijih mjesta u gradu spoj funkcionalnosti i reprezentacije.



Završavamo kod Narodnog pozorišta i Umjetničke galerije BiH, dvije zgrade koje i danas nose simboliku kulture i okupljanja.
I dok su monumentalne fasade Paržikovih i Vančaševih javnih zdanja stvarale ritam grada, stotine manjih secesijskih portala u okolnim ulicama dodavale su mu šarm i intimnost.

Narodno pozorište teatar monumentalnosti

Kada je Paržik projektovao Narodno pozorište (1897–1899), zamislio ga je kao scenu grada, ne samo umjetnosti.
Njegova fasada, slična bečkim teatarskim zdanjima, odlikuje se skladom između klasične kompozicije i suzdržane dekoracije.

To je zgrada koja i danas, pri svakom ulasku, stvara osjećaj ceremonije jer arhitektura ovdje igra prvu ulogu.




Umjetnička galerija BiH: Bankarski luksuz pretvoren u galerijski mir

Iako danas umjetnička institucija, ova zgrada je izvorno sagrađena kao banka (1906–1908).
Vančaš je spojio monumentalnost s profinjenošću: visoki prozori i fasadna plastika sugeriraju sigurnost i bogatstvo.

Njena unutrašnjost danas zrači tihom elegancijom baš kao i nekadašnji klijenti koji su tu dolazili s povjerenjem.




Sarajevski portali: Secesijski detalji svakodnevice

Kućni ulazi iz 1900-ih godina često su prava mala remek-djela.

Valovite linije, cvjetni ornamenti i kovano željezo odražavaju duh bečke secesije i novu estetiku urbanog života.
Iako manje poznati od monumentalnih zdanja, upravo ti portali čuvaju intimniju, ljudsku stranu arhitektonskog nasljeđa.





Sarajevo, ako ga gledamo kroz Paržikove i Vančaševe fasade, postaje galerija na otvorenom.

Zato, sljedeći put kada prođete pored žute fasade Muzeja, ispod kupole Akademije ili kraj vrata s godinom 1906, sjetite se da svaki kamen u ovom gradu nosi potpis i priču.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Bonjour.ba