TEKST: Lamija Hadžić
DATUM OBJAVE: 29.11.2024.
Sjećate li se onih bezbrižnih božićnih dana iz djetinjstva, kada su ukrasi blistali jednostavnom ljepotom, a domovi mirisali na svježe pečene kolače i borove iglice?
Upravo ta toplina i radost koje su obilježile blagdane iz našeg djetinjstva mogu postati inspiracija za uređenje vašeg doma ove zime. Vratimo se zajedno u prošlo vrijeme i oživimo magiju blagdana uz ideje koje slave duh prošlih vremena, obogaćen modernim šarmom.
Klasične lampice za čaroliju i čarapice
Ništa nas ne podsjeća na prošla vremena kao klasične šarene lampice za jelku, prozore ili terasu. Odaberite lampice s toplim žutim tonovima ili kombinacijom crvene, zelene i plave – to je bila neizostavna paleta.
Za potpuni povratak u divne trenutke, okačite čarapice iznad kamina ili na zid, ukrašene lampicama koje će ih obasjati i unijeti dodatnu dozu magije. Ako želite da nostalgija dobije savremeniji touch, postavite lampice u geometrijske oblike na zidovima ili omotajte njima velike staklene vaze ispunjene kuglicama.
Ukrasne kuglice iz prošlih vremena
Prepoznatljive kuglice s motivima Deda Mraza, anđela ili stakleni ukrasi s razigranim šarama bile su srce svake jelke. Ako ste ih sačuvali, sada je pravo vrijeme da ih ponovo stavite u prvi plan.
Stol koji podsjeća na blagdanske večeri iz djetinjstva
Začinite blagdanski stol retro motivima. Stolnjak s kariranim uzorkom ili klasičnim blagdanskim printom, keramičke šoljice s likovima irvasa i svijećnjaci u obliku zvijezda učinit će vaše večere posebnim. Dodajte nekoliko svijeća u crvenim i zlatnim tonovima, a tanjire ukrasite grančicama bora ili cimeta za dodatnu dozu nostalgije.
Retro detalji u svakom kutku
Dodajte detalje poput Djed Mraz figurica, papirnih pahuljica ili adventskog kalendara s čokoladicama – baš onakve kakve smo obožavali otvarati svako jutro. Uklopite ih u moderne prostore kako biste dobili retro - chic efekt.
Miris doma
Blagdani su nezamislivi bez mirisa svježe pečenih kolačića. Napravite gingerbread kolačiće ili vanilin kiflice i dekorišite ih zajedno s porodicom – to će biti i ukras i ukusna poslastica. Miris cimeta, karanfilića i narandže možete unijeti i kroz prirodne dekoracije poput osušenih kriški agruma i štapića cimeta vezanih crvenim trakama.
Toplina uspomena u savremenom domu
Ovakvo uređenje vraća nas u vrijeme kada su praznici bili jednostavni, a radost dijeljenja činila svaki trenutak posebnim. Kombinujte klasične detalje sa savremenim akcentima i uživajte u stvaranju blagdanske atmosfere koja ne samo da budi uspomene, već donosi i novu toplinu vašem domu.
Uz ove prijedloge, vaš dom će zračiti nostalgijom, a vi ćete sa svakim svjetlucavim detaljem proživjeti radost djetinjstva.
* * *
Naslovna fotografija: @rebeccaandgenevieve
TEKST: Ada Ćeremida
Postoji nešto gotovo meditativno u ritmu ruku koje oblikuju drvo.
U Bosni i Hercegovini riječ zanat nije samo vještina ona je kultura, način postojanja, veza između prošlog i sadašnjeg. Prije deset godina, jedan brend je odlučio upravo to naslijeđe pretvoriti u savremeni jezik dizajna. Danas, Zanat je sinonim za spoj tradicije i inovacije, prepoznat širom svijeta, ali duboko ukorijenjen u bosansku stvarnost.
Povodom desete godišnjice, Zanat je u Bosni i Hercegovini okupio sve svoje saradnike i prijatelje u događaju simboličnog naziva The Zanat Ten, trodnevnom susretu koji je spojio prošlost, sadašnjost i ono što tek dolazi.
Tri dana posvećena dizajnu, kulturi i budućnosti
Događaj “The Zanat Ten” je slavio jubilej kroz kulturno putovanje kroz slojeve bosanskohercegovačkog identiteta i zajedničko promišljanje budućnosti dizajna. Od ateljea Safeta Zeca u Počitelju, do sarajevskih muzeja i galerija, gosti su otkrivali kulturu koja je inspirisala brend od samog početka.
Među zvanicama su bila i neka od najpoznatijih imena svjetskog dizajna: Ilse Crawford, Yves Béhar, Naoto Fukasawa, Monica Förster, Sebastian Herkner, Michele De Lucchi, Harri Koskinen, Jasna Mujkić, Patrick Norguet, Jean-Marie Massaud, te Ludovica i Roberto Palomba.
Deset godina kasnije: Razgovor s Orhanom Nikšićem
Nakon događaja The Zanat Ten, koji je okupio dizajnere i saradnike iz cijelog svijeta, razgovarali smo s Orhanom Nikšićem o trenucima koji su obilježili proteklu deceniju, o naslijeđu koje Zanat čuva i o izazovu da tradiciju zadrži autentičnom, a istovremeno savremenom.
Foto: Irfan Redžović
Od Počitelja do Sarajeva, događaj je gostima pokazao slojeve bosanskog naslijeđa.
Zašto vam je bilo važno da ovu godišnjicu ugradite u prostor i kulturu iz koje je sve krenulo?
To je dobro pitanje. Zanat se gradi na temeljima bosansko-hercegovačkog kulturno-istorijskog naslijeđa. Konjičko drvorezbarstvo je prvi element nematerijale baštine iz Federacije BiH koji je uvršten na UNESCO listu nematerijalne baštine čovječanstva, a taj element nije nastao u izolaciji od ostatka bosansko-hercegovačke kulture, odnosno kulturnog naslijeđa.
Mislimo da će naši partneri bolje razumjeti Zanat ako bolje upoznaju našu kulturu. Pored toga, od prvog trenutka kad smo krenuli u projekat zvani Zanat, naša ideja bila je da Zanat pored toga što koristi tehniku tradicionalnog konjičkog drvorezbarstva kao metod izrade svojih proizvoda, postane i sinonim za instituciju, brend ili poslovni model čija je misija između ostalog da promoviše različite elemente kulture našeg prostora. Obilježavanje godišnjice je samo jedan od načina na koji to radimo. 
Ove godine smo u Londonu bili koorganizator eventa sa arhitekticom Aidom Bratović, gdje smo britanskoj publici htjeli predstaviti bosansko-hercegovačko arhitektonsko kulturno naslijeđe kroz prezentaciju profesorice Nermine Zagore i rad Aide Bratović, tradicionalnu muziku Bosne i Hercegovine kroz nastup Damira Imamovića...
Zanat za nas nije samo firma, nego i platforma koja promoviše određene vrijednosti. 
Vidjeti sve dizajnere zajedno u Bosni i Hercegovini po prvi put mora da je bio poseban trenutak.
Da li je bio neki momenat u tom susretu, možda razgovor ili reakcija, što vam je ostalo posebno u sjećanju?
U Bosni i Hercegovini, a siguran sam i u našoj široj regiji nikad se nije okupio ovoliki broj vodećih imena u svijetu dizajna. Veliko je to ne samo za Zanat nego i za Bosnu i Hercegovinu i na to smo ponosni. Bilo je zaista puno divnih momenata, emotivnih i dirljivih trenutaka. Više njih ću sigurno dugo pamititi.
Dvije stvari koje su me posebno dojmile mi sad padaju na pamet. Nakon obilaska ateljea Safeta Zeca u Poćitelju, novinarka New York Times-a koja piše o arhitekturi, dizajnu i naravno enterijeru, mi je rekla da je njegov dom i atelje u Počitelju najljepši enterijer u kojem je ikad bila. Kako je rekla, „ovdje je sve savršeno“.
Druga stvar, Michele de Lucchi, koji je ikona talijanskog dizajna, arhitekture i umjetnosti me pozvao da popijemo kafu prije njegovog samog odlaska. Htio je da mi kaže koliko je za njega značajajan event koji smo organizovali. Veli, a ja parafraziram, ovakve stvari se trenutno ne dešavaju ni u Italiji, a ni šire u Evropi.
Mi smo se ovdje sastali da govorimo o bitnim stvarima kao što je budučnost dizajna kao profesije i naučne dicipline, da govorimo o široj društvenoj ulozi dizajna. Za mene lično je logično da dizajneri govore o široj društvenoj ulozi dizajna, jer dizajn ima moč da utiče na društvene procese. 
Kako uspijevate sačuvati autentičnost tradicionalnog zanata, a istovremeno ostati dio globalnog dizajnerskog dijaloga koji stalno traži nešto novo?
Prije svega treba postaviti pitanje šta je to što neko smatra autentičnim? Kad smo radili na procesu uvrštenja konjičkog drvorezbarstva na UNESCO listu nematerijalne baštine čovječanstva, zanimljivo mi je bilo otkriti da UNESCO nikako ne voli riječ autentičnost.
Kad čovjek bolje razmisli, zapita se sljedeće: šta je zaista autentično. Tradicija konjičkog drvorezbastva razvijala se pod različitim uticajima. Konjičko drvorezbarstvo je jedna mikro slika pluralizma u našem društvu, ako i slika istorije kroz koju je Zanat prošao. 
Mi u Zanatu imamo otvoren pristup u načinu na koji doživljavamo tradiciju. Čuvati tradiciju za nas ne znači slijepo kopirati određene paterne ili oblike koji su nastali u određenom trenutku kao dio te tradicije.
Za nas je vrijednost konjičkog drvorezbarstva sadržana u njegovom nematerijalnom dijelu, u vještini izrade i emotivnoj vezi stvaraoca, kupaca i svih onih koji dolaze u dodir s konjičim drvorezbarstvom upravo prema tom načinu rada, posvečenosti kvalitetu.
Kada na ovaj način shvatamo tradiciju, onda dizajn postaje metod za stalno inoviranje, učenje i svježinu zanata. 
Zanat kao priča o kontinuitetu
Kroz deset godina rada, Zanat je pokazao da dizajn može biti i čuvar kulture i pokretač promjene. Njihov uspjeh leži u sposobnosti da svijet podsjete da ručni rad nije nostalgičan čin, već savremeni izraz identiteta.
Svaki komad koji izađe iz njihove radionice nosi tu priču o vremenu, o pažnji i o vjerovanju da naslijeđe može imati budućnost.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
