U Mostaru se od 9.4. - 13.4. održava Sajam gospodarstva na kojem su ove godine, zahvaljujući projektu BACAR zastupljene i kreativne industrije. Radi se o projektu koji okuplja klastere sektora kreativne industrije, turizma i lokalne hrane iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Crne Gore, a na Sajmu gospodarstva u Mostaru se okupilo 60 članova ova tri klastera na prostoru od 300 kvadratnih metara. 

S obzirom na to da je klasterizacija kao proces prepoznata kao jedan od nositelja pozitivnih promjena u industrijama kao što je i kreativna industrija, više o samoj ideji predstavljanja mreže klastera na Sajmu smo saznali od Maje Šimić – Škutor, koordinatorice projekta: „Kako se radi o tri različita sektora koja imaju veliku i šaroliku ponudu, htjeli smo ih prikazati kroz interaktivan,moderan i drugačiji pristup posjetiocima. Tako smo se odlučili za pomoć naših kreativaca iz BiH koji su nas savjetovali koje boje, namještaj i detalje koristimo u uređenju dijela štanda za kreativne industrije. Njihove upute smo iskoristili i za ostatak štanda, pa smo lokalnu hranu uredili kao veliku konobu gdje posjetioci mogu kušati i kupiti razne delicije. na dijelu turizma mogu saznati sve informacije o bogatoj prekograničnoj turističkoj ponudi i novom prekograničnom brendu Native. Najslađi dio - dio naših kreativaca je uređen kao veliki dnevni boravak koji mami i posjetioce da se odmore, čuju, probaju i kupe novitete iz kreativne ponude. Prema prvim reakcijama svih izlagača, ispunili smo njihovo povjerenje i očekivanja organizacijom i uređenjem. Mi kao organizacijski tim smo jako zadovoljni sa svim rezultatima dosadašnjih aktivnosti projekta BACAR i vjerujemo da će ovaj događaj doprinijeti prekograničnom povezivanju i promociji sva tri sektora.“

Stanislava Borovac i Maja Šimić-Škutor 

Posebnu pažnju posjetitelja, ali i izlagača plijeni zajednički štand Kreativnih industrija ove tri zemlje koji zauzima 100 kvadratnih metara, a njegovo idejno uređenje potpisuju arhitektica Martina Miličević i dizajnerica interijera Nada Komadina koje djeluju pod brandom Fasada koji je ujedno i jedan od izlagača u sklopu Klastera kreativnih industrija BiH.

Nada Komadina i Martina Milićević

"Biti i izlagač i potpisivati dizajn samog sajamskog prostora bio je izazovan zadatak. Analizirajući aktualne svjetske dizajnerske trendove, a uzimajući u obzir o kojoj količini različitih brandova i njihovih proizvoda se radi…,odlučile smo se za jednostavnu minimalističku color shemu …crnu i antracit sivu, dakle tamne tonove. Kažu da je to za arhitekte jako predvidljivo, ali vjerovale smo da ćemo tako stvoriti različit doživljaj u odnosu na ostale sajamske prostore. Dizajn jednog prostora nije samo odabir boja, pa je izazov bio smjestiti sve potrebne funkcije na cca 100m² : lounge zonu, caffe corner, izložbene štandove… a uz sve to ispoštovati i hodne linije!
Radi se o cjelovitom dizajnu; mislile smo o podnim i zidnim plohama, komadima namještaja za izlaganje prodajnih artikala, o komadima namještaja za sjedenje i odmaranje, o stropu, rasvjeti… i u konačnici o detaljima. Informacija da se radi o prostoru na kojem će izlagati gotovo 60 izlagača bila je potvrda da je izbor tamnih tonova - genijalan izbor! Time smo stvorile podlogu na kojoj svi artikli dolaze do izražaja. Osim crnih naravno. :) Mi smo konačnim rezultatom jako zadovoljne, a po reakcijama posjetitelja čini se da smo odradile odličan posao i da smo na mostarski sajam donijele dašak europskih, da ne kažemo svjetskih trendova.“, pojasnile su nam svoj odabir dizajnerice Martina i Nada. 
U želji da na štandu klastera Kreativnih industrija probude i welcoming osjećaj, dizajnerice su se odlučile da prednja strana štanda bude uređena poput modernog dnevnog boravka, koji je uspješno i postavljen kombinirajući brandove namještaja koji nosi MADE IN BIH etiketu. 
Sofu i tabure u antracitnim tonovima bh.proizvođača namještaja Prevent iz Travnika su sjajno upotpunile vrhunskim dizajnom stola u potpisu Vračo Premium. Model stola nosi naziv Vračo Sofa Table, a nastao je iz želje Vračo tima da dizajniraju stol koji neće zahtijevati pažnju, nego čija će se izražajnost ogledati u njegovoj upečatljivoj mirnoći. 

Dnevni boravak je dobio finalne, tople obrise dodatkom lampe branda Osa lampe. Brand je to koji ručno izrađuje unikatne modele koristeći reciklirane materijale i drvo kojem udišu novi život i formu. 

Na štandu mreže klastera Kreativnih industrija će u petak biti predstavljena i prva suradnja proizašla iz povezivanja u klaster. Naime, dizajnerice branda Fasada su za odijela koje potpisuje Dresscode by Prevent, zajedno s Prevent timom osmislile i izradile pin za rever kojeg će premijerno predstaviti upravo na štandu klastera Kreativnih industrija u petak 12.4.2019. Uz to u petak vas na štandu očekuje i radionica 'Kako bojati bojanku' gdje ćete se moći upoznati s prvom arhitektonskom MADE IN BIH bojankom za odrasle, a uz to sve dane sajma možete razgledati i kupiti ručno izrađeni nakit i umjetničke fotografije branda Claire Noel ili pak otisnuti print na majicu DTG tehnologijom u potpisu bh.branda Kratki rukav.
 

Claire Noel 

Kratki rukav

Ljubitelji odjeće i kožnih modnih dodataka s bh.etiketom će uživati u novoj kolekciji branda Dresscode by Prevent koja je također izložena na štandu.

Dresscode by Prevent tim

Uz to, u sklopu štanda se možete raspitati i o uslugama kreativnih agencija kao što je Skoko & Co koja potpisuje i dizajn logotipa Klastera kreativnih industrija BiH kojeg ćemo premijerno uskoro predstaviti upravo na BONJOUR.ba. 

Pored domaćih brandova na štandu klastera Kreativnih industrija ćete zasigurno primijetiti i radove brandova iz susjedne Crne Gore i Hrvatske, a ne sumnjamo da ćete uživati i u genijalnoj ponudi ekipe iz Klastera turizma kao i ukusnim jelima koja možete kušati na štandu Klastera lokalne hrane. 

Od neorenesansnih stubova do secesijskih portala obišli smo osam zgrada koje i danas pričaju priču o vremenu kada se Sarajevo gradilo kao srednjoevropski grad.

Nakon brojnih tekstova o modi uz serijal Bonjour Picks, koje ste, sudeći po čitanosti voljeli jednako koliko smo ih mi voljeli pisati, The Bonjour List se ovoga puta okreće arhitekturi.

Krećemo u malu gradsku šetnju kroz prošla stoljeća, između neorenesansnih fasada, kupola i portala koji su oblikovali vizuelni identitet Sarajeva. U prvom arhitektonskom izdanju donosimo priču o dvojici arhitekata koji su doslovno ucrtali Sarajevo u evropsku mapu stila: Karlu Paržiku i Josipu Vančašu.

Njihove zgrade i danas čine DNK grada monumentalne, prepoznatljive i podjednako fotogenične koliko i značajne.



Paržik i Vančaš: 8 sarajevskih fasada koja su oblikovala lice grada  

Naša šetnja počinje na zapadnom rubu centra, kod Nacionalnog muzeja i Srednje tehničke škole dviju zgrada koje su Paržik projektovao s idejom obrazovanja i znanja kao temelja novog grada.

Odavde, nekoliko koraka dalje, Marijin Dvor uvodi nas u prvi planirani gradski kvart, svojevrsni most između monumentalnog i svakodnevnog Sarajeva.

Nacionalni muzej BiH monumentalna simetrija znanja

Karlo Paržik je ovim zdanjem (1888–1913) postavio temelj za monumentalni urbanizam Sarajeva.
Kompleks u neorenesansnom stilu, inspirisan bečkim muzejima, građen je kao sistem od četiri paviljona povezanih peristilom.

Elegantne arkade, ritmični niz stubova i detaljna ornamentika svjedoče o Paržikovoj viziji Sarajeva kao kulturnog centra Monarhije.
Čak i danas, ulazak u Muzej djeluje kao prolazak kroz vremenski portal znanja.





Srednja tehnička škola klasika koja odgaja stvaraoce

Masivna, ozbiljna i geometrijski stroga, ova Paržikova škola odražava duh industrijskog optimizma s kraja 19. stoljeća.
Figura radnika i učenika na vrhu fasade simboliziraju vezu između teorije i prakse znanja i zanata.

Iako građena u neoklasičnom duhu, njena proporcija i svjetlo nagovještavaju prelazak u modernu epohu obrazovanja.




Prateći obalu Miljacke, stižemo do Akademije likovnih umjetnosti, Pravnog fakulteta i Glavne pošte, tri zgrade koje čine možda najimpresivniji arhitektonski niz uz rijeku.

Tu, u jednom pogledu, možete vidjeti gotovo cijelu stilsku hronologiju austrougarskog perioda: od neorenesansnih proporcija, preko suptilnih baroknih obrisa, do secesijskih detalja koji su tada nagovještavali modernizam.

Marijin Dvor: Kvart koji je najavio moderno Sarajevo

Paržikov i Butschev projekat iz 1880-ih bio je prvi planirani stambeno-poslovni kompleks u gradu.
Smješten na zapadnom ulazu u centar, ovaj ansambl objedinjuje neorenesansne i barokne motive, sa simetričnim fasadama i mansardnim krovovima.

Danas je Marijin Dvor urbani znak, vizuelna granica između starog i novog Sarajeva.




Akademija likovnih umjetnosti od crkve do ateljea

Nekada evangelistička crkva, a danas Akademija, jedno je od najpoznatijih Paržikovih djela (1899). Njena kupola, vitki prozori i kontrastni krov podsjećaju na bečke i praške romaničke revival crkve, dok današnja funkcija unosi savremeni sloj kreativnosti.

Ironično, zgrada koja je izvorno simbolizirala vjeru sada simbolizira umjetnost.






Pravni fakultet ozbiljnost u kamenu

Fasada Pravnog fakulteta odiše disciplinom i redom upravo onim osobinama koje njeguje i sama struka.

Paržikov neorenesansni izraz ovdje se spaja s baroknim ritmom stubova i gornjom lođom koja podsjeća na javne palate Venecije. To je zgrada koja ne pokušava biti spektakularna, već autoritativna.



Glavna pošta komunikacija kao imperijalni simbol

Jedno od najpoznatijih djela Josipa Vančaša (1913), Pošta Sarajevo kombinira neorenesansne i neobarokne elemente.
Grandiozno pročelje s masivnim stubovima i simetričnim prozorima govori o moći komunikacije u doba telegrafa.

Zgrada je do danas ostala jedno od najfotografiranijih mjesta u gradu spoj funkcionalnosti i reprezentacije.



Završavamo kod Narodnog pozorišta i Umjetničke galerije BiH, dvije zgrade koje i danas nose simboliku kulture i okupljanja.
I dok su monumentalne fasade Paržikovih i Vančaševih javnih zdanja stvarale ritam grada, stotine manjih secesijskih portala u okolnim ulicama dodavale su mu šarm i intimnost.

Narodno pozorište teatar monumentalnosti

Kada je Paržik projektovao Narodno pozorište (1897–1899), zamislio ga je kao scenu grada, ne samo umjetnosti.
Njegova fasada, slična bečkim teatarskim zdanjima, odlikuje se skladom između klasične kompozicije i suzdržane dekoracije.

To je zgrada koja i danas, pri svakom ulasku, stvara osjećaj ceremonije jer arhitektura ovdje igra prvu ulogu.




Umjetnička galerija BiH: Bankarski luksuz pretvoren u galerijski mir

Iako danas umjetnička institucija, ova zgrada je izvorno sagrađena kao banka (1906–1908).
Vančaš je spojio monumentalnost s profinjenošću: visoki prozori i fasadna plastika sugeriraju sigurnost i bogatstvo.

Njena unutrašnjost danas zrači tihom elegancijom baš kao i nekadašnji klijenti koji su tu dolazili s povjerenjem.




Sarajevski portali: Secesijski detalji svakodnevice

Kućni ulazi iz 1900-ih godina često su prava mala remek-djela.

Valovite linije, cvjetni ornamenti i kovano željezo odražavaju duh bečke secesije i novu estetiku urbanog života.
Iako manje poznati od monumentalnih zdanja, upravo ti portali čuvaju intimniju, ljudsku stranu arhitektonskog nasljeđa.





Sarajevo, ako ga gledamo kroz Paržikove i Vančaševe fasade, postaje galerija na otvorenom.

Zato, sljedeći put kada prođete pored žute fasade Muzeja, ispod kupole Akademije ili kraj vrata s godinom 1906, sjetite se da svaki kamen u ovom gradu nosi potpis i priču.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Bonjour.ba