TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 10.4.2019.
U Mostaru se od 9.4. - 13.4. održava Sajam gospodarstva na kojem su ove godine, zahvaljujući projektu BACAR zastupljene i kreativne industrije. Radi se o projektu koji okuplja klastere sektora kreativne industrije, turizma i lokalne hrane iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Crne Gore, a na Sajmu gospodarstva u Mostaru se okupilo 60 članova ova tri klastera na prostoru od 300 kvadratnih metara.
S obzirom na to da je klasterizacija kao proces prepoznata kao jedan od nositelja pozitivnih promjena u industrijama kao što je i kreativna industrija, više o samoj ideji predstavljanja mreže klastera na Sajmu smo saznali od Maje Šimić – Škutor, koordinatorice projekta: „Kako se radi o tri različita sektora koja imaju veliku i šaroliku ponudu, htjeli smo ih prikazati kroz interaktivan,moderan i drugačiji pristup posjetiocima. Tako smo se odlučili za pomoć naših kreativaca iz BiH koji su nas savjetovali koje boje, namještaj i detalje koristimo u uređenju dijela štanda za kreativne industrije. Njihove upute smo iskoristili i za ostatak štanda, pa smo lokalnu hranu uredili kao veliku konobu gdje posjetioci mogu kušati i kupiti razne delicije. na dijelu turizma mogu saznati sve informacije o bogatoj prekograničnoj turističkoj ponudi i novom prekograničnom brendu Native. Najslađi dio - dio naših kreativaca je uređen kao veliki dnevni boravak koji mami i posjetioce da se odmore, čuju, probaju i kupe novitete iz kreativne ponude. Prema prvim reakcijama svih izlagača, ispunili smo njihovo povjerenje i očekivanja organizacijom i uređenjem. Mi kao organizacijski tim smo jako zadovoljni sa svim rezultatima dosadašnjih aktivnosti projekta BACAR i vjerujemo da će ovaj događaj doprinijeti prekograničnom povezivanju i promociji sva tri sektora.“
Stanislava Borovac i Maja Šimić-Škutor
Posebnu pažnju posjetitelja, ali i izlagača plijeni zajednički štand Kreativnih industrija ove tri zemlje koji zauzima 100 kvadratnih metara, a njegovo idejno uređenje potpisuju arhitektica Martina Miličević i dizajnerica interijera Nada Komadina koje djeluju pod brandom Fasada koji je ujedno i jedan od izlagača u sklopu Klastera kreativnih industrija BiH.
Nada Komadina i Martina Milićević
"Biti i izlagač i potpisivati dizajn samog sajamskog prostora bio je izazovan zadatak. Analizirajući aktualne svjetske dizajnerske trendove, a uzimajući u obzir o kojoj količini različitih brandova i njihovih proizvoda se radi…,odlučile smo se za jednostavnu minimalističku color shemu …crnu i antracit sivu, dakle tamne tonove. Kažu da je to za arhitekte jako predvidljivo, ali vjerovale smo da ćemo tako stvoriti različit doživljaj u odnosu na ostale sajamske prostore. Dizajn jednog prostora nije samo odabir boja, pa je izazov bio smjestiti sve potrebne funkcije na cca 100m² : lounge zonu, caffe corner, izložbene štandove… a uz sve to ispoštovati i hodne linije!
Radi se o cjelovitom dizajnu; mislile smo o podnim i zidnim plohama, komadima namještaja za izlaganje prodajnih artikala, o komadima namještaja za sjedenje i odmaranje, o stropu, rasvjeti… i u konačnici o detaljima. Informacija da se radi o prostoru na kojem će izlagati gotovo 60 izlagača bila je potvrda da je izbor tamnih tonova - genijalan izbor! Time smo stvorile podlogu na kojoj svi artikli dolaze do izražaja. Osim crnih naravno. :) Mi smo konačnim rezultatom jako zadovoljne, a po reakcijama posjetitelja čini se da smo odradile odličan posao i da smo na mostarski sajam donijele dašak europskih, da ne kažemo svjetskih trendova.“, pojasnile su nam svoj odabir dizajnerice Martina i Nada.
U želji da na štandu klastera Kreativnih industrija probude i welcoming osjećaj, dizajnerice su se odlučile da prednja strana štanda bude uređena poput modernog dnevnog boravka, koji je uspješno i postavljen kombinirajući brandove namještaja koji nosi MADE IN BIH etiketu.
Sofu i tabure u antracitnim tonovima bh.proizvođača namještaja Prevent iz Travnika su sjajno upotpunile vrhunskim dizajnom stola u potpisu Vračo Premium. Model stola nosi naziv Vračo Sofa Table, a nastao je iz želje Vračo tima da dizajniraju stol koji neće zahtijevati pažnju, nego čija će se izražajnost ogledati u njegovoj upečatljivoj mirnoći.
Dnevni boravak je dobio finalne, tople obrise dodatkom lampe branda Osa lampe. Brand je to koji ručno izrađuje unikatne modele koristeći reciklirane materijale i drvo kojem udišu novi život i formu.
Na štandu mreže klastera Kreativnih industrija će u petak biti predstavljena i prva suradnja proizašla iz povezivanja u klaster. Naime, dizajnerice branda Fasada su za odijela koje potpisuje Dresscode by Prevent, zajedno s Prevent timom osmislile i izradile pin za rever kojeg će premijerno predstaviti upravo na štandu klastera Kreativnih industrija u petak 12.4.2019. Uz to u petak vas na štandu očekuje i radionica 'Kako bojati bojanku' gdje ćete se moći upoznati s prvom arhitektonskom MADE IN BIH bojankom za odrasle, a uz to sve dane sajma možete razgledati i kupiti ručno izrađeni nakit i umjetničke fotografije branda Claire Noel ili pak otisnuti print na majicu DTG tehnologijom u potpisu bh.branda Kratki rukav.
Claire Noel
Kratki rukav
Ljubitelji odjeće i kožnih modnih dodataka s bh.etiketom će uživati u novoj kolekciji branda Dresscode by Prevent koja je također izložena na štandu.
Dresscode by Prevent tim
Uz to, u sklopu štanda se možete raspitati i o uslugama kreativnih agencija kao što je Skoko & Co koja potpisuje i dizajn logotipa Klastera kreativnih industrija BiH kojeg ćemo premijerno uskoro predstaviti upravo na BONJOUR.ba.
Pored domaćih brandova na štandu klastera Kreativnih industrija ćete zasigurno primijetiti i radove brandova iz susjedne Crne Gore i Hrvatske, a ne sumnjamo da ćete uživati i u genijalnoj ponudi ekipe iz Klastera turizma kao i ukusnim jelima koja možete kušati na štandu Klastera lokalne hrane.
TEKST: Ada Ćeremida
Utonuli lounge prostori nekada su bili simbol opuštenog luksuza, arhitektonske slobode i društvenog života koji se odvijao bez formalnosti.
Danas ih ponovo viđamo u savremenim interijerima, ali s novim značenjem i drugačijim pristupom. Ono što je nekada djelovalo kao smjela odluka, sada se vraća kao odgovor na potrebu za intimnijim, toplijim i sporijim prostorima.
U vremenu otvorenih planova i neprekidne povezanosti, ovakvi prostori nude rijetku kvalitetu fokus na razgovor i boravak. Povratak utonulih lounge zona nije slučajan, već duboko povezan s načinom na koji danas želimo živjeti.
Prostor spušten niže, stavlja razgovor u centar
Utonuli lounge prostor, često nazivan i conversation pit, predstavlja dio dnevnog boravka spušten ispod nivoa poda, namijenjen sjedenju, druženju i opuštanju. Umjesto klasičnog rasporeda namještaja, ovdje arhitektura sama oblikuje način korištenja prostora.
Ovakav pristup briše granicu između namještaja i arhitekture, stvarajući osjećaj zaklona i bliskosti bez zidova. Upravo ta neformalnost učinila ih je jednim od najprepoznatljivijih elemenata interijera 60-ih i 70-ih godina.
Kada je dnevni boravak postao mjesto okupljanja, a ne formalnosti?
Zlatno doba utonulih lounge prostora vežemo za modernizam i sredinu 20. stoljeća, kada je dom postao mjesto društvenog života, a ne samo privatno utočište. Ikoničan primjer nalazi se u Miller House , koju je projektovao Eero Saarinen .
U tom prostoru, utonuli lounge nije bio dekoracija, već centralna tačka doma mjesto okupljanja, razgovora i jednakosti među gostima. Dizajneri i arhitekti tog vremena koristili su ovaj element kao način da razbiju krute hijerarhije prostora i uvedu opušteniji stil života.
Kako su praktičnost i novi ritam života potisnuli utonule zone?
S vremenom su se promijenili i prioriteti stanovanja. Otvoreni planovi postali su fleksibilniji, a sigurnosni i praktični razlozi doveli su do toga da se utonuli prostori smatraju nepraktičnim, posebno u porodičnim domovima.
Dodatno, trend minimalističkih interijera i modularnog namještaja favorizovao je ravne podne plohe i lako prilagodljive prostore. Utonuli lounge prostori počeli su se doživljavati kao statični, skupi za izvedbu i teško uklopivi u brzi način života.
Povratak intimnosti u otvorene prostore savremenog doma
Današnji povratak utonulih lounge prostora ne dolazi iz nostalgije, već iz potrebe. Savremeni domovi traže zone koje nude osjećaj sigurnosti i odmaka unutar otvorenog prostora.
Dizajneri ih danas reinterpretiraju kroz mekše linije, tapacirane rubove, neutralne palete i manje visinske razlike, čineći ih sigurnijim i prilagodljivijim. U svijetu u kojem se sve odvija brzo, ovakvi prostori postaju arhitektonski poziv na zadržavanje.
Conversation Pits danas nisu statement luksuza, već promišljen odgovor na savremeni način života. Oni nude rijetku arhitektonsku kvalitetu: prostor koji prirodno okuplja ljude bez potrebe za dodatnim pravilima ili strukturama.
Možda su nekada bili ispred svog vremena, ali čini se da ih tek sada u potpunosti razumijemo.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
