Sarah je jedna od bh. modela koji je u svoj životopis upisala suradnje s podužom listom svjetski poznatih dizajnera od Dolce & Gabbane do La Perle, a obzirom da je Milano nekoliko godina bio njena adresa stanovanja, viđali smo ju i kao zaštitno lice te dio lookbookova brojnih talijanskih brendova kao što je Armani Prive.

Iza nje je uspješna manekenska karijera, a posvećenost, marljivost, rad i upornost oslikava se u svakom njenom projektu. Ona je i dama koju rado vidimo na crvenom tepihu SFF-a i s kojom je svaka suradnja ispunjena smijehom i odličnim rezultatima, ali i žena s kojom možete satima razgovarati o ljepoti, ali i karijeri i poduzetništvu.
Danas sa suprugom Arminom Hadžićem vodi lanac street wok barova Snogu, a njihov dan ispunjen je i s avanturama koje prate odrastanje njihove djevojčice Nimre.

Jedno poslijepodne proveli smo sa Sarah i Nimrom u slastičarnici Sweets & Co. u Sarajevu. Znali smo da će ukusne slastice, ali i cozy interijer biti dobra baza za fotografiranje s znatiželjnom djevojčicom i ugodan razgovor o majčinstvu, svakodnevnim izazovima i ljepoti.

***

Kako bi sebe opisala u tri riječi?

Uporna, direktna, radoholičarka.

Kako bi Nimru opisala u tri riječi?

Vesela, tvrdoglava, suosjećajna.

Koje su 3 stvari koje uvijek napraviš ujutro?

Doručak, provjerim email i poruke, raspremam.

Uz radoznalu djevojčicu i modeling angažmane, zajedno si s mužem pokrenula i projekt Snogu wok bara koji je otvoren u Sarajevu, Zagrebu i Dubrovniku. Kako ostaješ organizirana i produktivna kroz dan?

Nije jednostavno biti sam svoj šef, često mi fali autoritet i neko da me kontrolira. Trudim se da svaki dan odradim dio posla, pa tako svako jutro nakon što odvedem Nimru u vrtić, vratim se kući i sjedam za laptop da radim. Nekad je to 2h, a nekad 6-7h. Zavisi od posla koji se nakupi. Vrlo često i operativno u Dubrovniku ili Zagrebu idem u restoran i pratim posao, pomažem, učim itd. Bitno mi je da održavam kontinuitet i da bez obzira na česta putovanja uvijek nosim “posao” sa sobom. Snogu je trenutno naš primarni posao i prioritet tako da modeling angažmani padnu u drugi plan. A svakako ih nema puno zbog cijele situacije u svijetu.

Tvoj tempo uključuje i putovanja te život na dvije adrese. Koje lekcije te je naučilo ovo iskustvo?

Da živim bez tereta, bez suvišnih-nepotrebnih stvari. Koliko puta ste se pakovali za putovanje, nosili kofere natrpane stvarima, da bi na povratku kući shvatili da pola i više niste uopće ni koristili? Ja nosim samo najpotrebnije i ne opterećujem se ako nešto zaboravim. Naučila sam i da uživam u momentu i da cijenim trenutak u kojem se nalazim, da udahnem, izdahnem i uživam. Volim i da posmatram ljude oko sebe.

U kojem si (modnom) projektu do sada najviše uživala i na koji si najviše ponosna?

Ne mogu ni jedan tako izdvojiti, cijeli moj modeling život postao je jedna cjelina, zahvalna sam na svakom poslu, na svim klijentima sa kojima sam surađivala, na svim putovanjima i iskustvima. To je nešto neprocjenjivo. Posebno mi je draga posljednja kampanja koju sam radila za Oriflame jer je u jednom dijelu snimanja moja kćerka Nimra bila dio kampanje.

Kako bi opisala prvih mjesec dana s bebom? Najveći strahovi, izazovi, najslađe uspomene?

Jako težak period, nespavanje, muke s dojenjem, bolovi nakon porođaja... To su neke stvari koje svaka majka zna i razumije. Depresija također. Najveći strah i ujedno izazov definitivno je bio dojenje. Zaista sam se mučila, ali nisam željela da odustanem. Bilo je puno neprospavanih noći, ali na kraju sam uspjela. Međutim sve to brzo prođe i zaboravi se.

Imate li ti i Nimra sada neke male zajedničke rituale kojih se držite kroz dan?

Vrlo često kuhamo skupa, želim da je uključim u proces kuhanja, biranja namirnica, kako bi sama poželjela probati raznovrsnu hranu. Učim je da je zdravo jesti puno voća i povrća a da se čokolade jedu samo ponekad. Cijedimo sokove skupa, pravimo zdrave kolače itd. Pored toga je uvijek uključujem u raspremanje stana, ujutro spremamo skupa krevet, slažemo pidžamu, slažemo veš u ormar skupa, skupa usisavamo… Mislim da je za roditelje važno od malena učiti djecu da učestvuju u aktivnostima u kući kako bi kasnije zaista željeli i znali da trebaju pomagati u održavanju domaćinstva.
Pored toga ja s njom od prvog dana do danas pričam samo italijanski. Iako to nije moj materinji jezik, željela sam da nauči od malena još jedan jezik. Naravno nastavit će učiti i druge jezike u školi, ali to je sada postala rutina i svakodnevnica, tako da se u našoj kuci priča talijanski jednako kao i bosanski.

Što se uvijek krije u tvojoj torbi kada izlaziš s Nimrom?

Vlažne maramice i plazma keksi.

Postoji li neka tema/događaj/emocija o kojoj bi voljela da se više priča među mamama?

Pa iskreno ne.

Imaš li neke beauty rituale koje ne preskačeš?

Čišćenje lica pred spavanje, ne šminkam se često, ali bez obzira ne zamislivo mi je leći bez da očistim lice i stavim kremu. Ujutro isto.

Na društvenim mrežama često dijeliš i djelić svoje workout rutine. Koliko često treniraš i kako pronalaziš motivaciju?

Ja imam problem sa balansom, kod mene je sve ili ništa. Kada počnem trenirati, to je onda 6 puta sedmično, nekad i više. I tako se forsiram 4-5-6 mjeseci, onda me uhvati lijenost i umor i napravim pauzu pa ne radim nikako ništa. Sada pokušavam pronaći balans. Joga mi puno pomaže u tome. Trudim se raditi jogu 2-3-4 puta sedmično. I da taj ritam nastavim preko cijele godine. Na to ponekad mogu dodati intenzivnije treninge boksa ili trčanja ako osjetim potrebu. Nadam se da ću uspjeti.

Koji su tvoji mali rituali opuštanja i punjenja baterija?

Sweding spa od Oriflame, piling za lice i tijelo, pjenušava kupka, maska za lice i naravno ultra hidratantna krema za tijelo. Čaj i spavanje. :)

Koje su lekcije koje je tebe naučila tvoja mama, a i ti želiš preslikati na svoju kćer?

Da bude samostalna i neovisna, da sve što želi u životu bude sposobna i spremna sama sebi da ostvari.

Koje si lekcije o roditeljstvu naučila od svog muža?

Da i očevi mogu biti ravnopravni u obavezama i odgoju i da uopće ne mora veći dio posla biti na majci.

Koja je najvažnija lekcija koju si naučila od Nimre?

Da je sve moguće uz veliko strpljenje, upornost i stalni rad. Rezultati dolaze sporo.

Najbolji savjet koji si dobila o majčinstvu?

Strpljenje, ne lagati dijete, ne “varati” ga da bi u momentu dobili poslušnost, razgovarati s njima kao s odraslim osobama.

Omiljeni odjevni artikl u ormaru?

Pidžama.

Omiljena slastica?

Pistachio torta i Raffaello.

Jelo koje trebamo isprobati u wok baru Snogu u Sarajevu?

Definitivno novi meni, ananas piletina, thai beef ili sweet curry piletina.

***
Foto: Marko Jovančić za BONJOUR.ba
Razgovarala: Dijana Ćavar

Radoznalost je vjerovatno najprirodniji ulaz u nauku, a djeci ponekad treba samo prostor u kojem je mogu pratiti dovoljno daleko. Evropska noć istraživača 25. septembra donosi eksperimente, radionice i susrete s istraživačima u 13 bh. gradova.

Jedna večer za djecu koja nikada ne prestaju pitati „kako to radi?“

 

U školskom rasporedu nauka dolazi pod različitim imenima. Jednom je fizika, drugi put biologija ili hemija, a mnogo prije toga priroda i društvo. Dječija radoznalost, srećom, ne poznaje takve podjele.

Pitanje zašto nebo mijenja boju lako završi razgovorom o svjetlosti, jedno „kako avion ostaje u zraku?“ otvori fiziku, a fascinacija dinosaurima, ljudskim tijelom ili svemirom vrlo brzo preraste u sate istraživanja. Djeca često dođu do nauke mnogo prije nego što znaju kojoj disciplini pripada ono što ih zanima.

Tu vrijedi sačuvati njihovu potrebu da pitaju. Ne zato što svako dijete treba odgajati kao budućeg naučnika, već zato što su radoznalost, sposobnost povezivanja informacija i navika da se odgovor provjeri neke od najvrjednijih vještina koje mogu ponijeti dalje, bez obzira na to čime će se jednog dana baviti.



 

Škola im daje pojmove i temelje, ali susret sa stvarnim eksperimentom, istraživačem ili problemom koji se pokušava riješiti može učiniti nešto drugo: pokazati im kako znanje izgleda kada izađe iz udžbenika.

Zato nam je Evropska noć istraživača jedan od zanimljivijih septembarskih planova za roditelje i djecu. 25. septembra više od 80 aktivnosti stiže u 13 gradova širom Bosne i Hercegovine, kroz eksperimente, radionice, demonstracije i razgovore s ljudima koji se istraživanjem zaista bave.

Nauka izgleda drugačije kada je možete vidjeti izbliza

Evropska noć istraživača ove godine u Bosni i Hercegovini obilježava svoju 13. godišnjicu, dok se paralelno odvija u 25 evropskih zemalja i više od 400 gradova širom kontinenta. Tokom prethodnih izdanja okupila je hiljade djece i mladih, škole, nastavnike, studente, istraživače, univerzitete, organizacije i porodice.

Vrijednost takvog formata najlakše se vidi u neposrednom iskustvu. Jedno je pročitati kako nešto funkcionira, a sasvim drugo gledati proces, pokušati ga ponoviti i imati osobu kojoj odmah možete postaviti sljedeće pitanje.



 

Događaj je upravo tako i zamišljen, kao prostor u kojem znanje cirkuliše između istraživača, učenika, studenata, profesionalaca, institucija i građana. Nauka se iz laboratorija i akademskih prostora seli među ljude, tamo gdje pitanje može nastati sasvim spontano.

Program će se 25. septembra održavati u Banjoj Luci, Bihaću, Bijeljini, Goraždu, Jajcu, Konjicu, Mostaru, Neumu, Sarajevu, Travniku, Trebinju, Tuzli i Zenici.

Naukatorium ostavlja dovoljno prostora za još jedno pitanje

Jedan od centralnih dijelova programa je Naukatorium, Sajam nauke i inovacija, zamišljen kao susret javnosti s istraživanjem iz prve ruke.

Otvoreni poziv namijenjen je osnovnim i srednjim školama, fakultetima, istraživačkim institutima, kompanijama, startupima, nevladinim organizacijama i javnim ustanovama iz svih 13 gradova, koji svoj rad mogu predstaviti kroz štand, radionicu ili oba formata. Prijave se podnose putem forme na zvaničnoj stranici događaja.

Za dijete takav prostor ima jednu veliku prednost: ne mora unaprijed znati šta ga zanima.



 

Može ga zaustaviti eksperiment koji ne razumije, demonstracija koju želi ponoviti ili tema za koju do tog trenutka nije znalo da postoji. Neko će imati dvadeset pitanja, neko će samo pažljivo gledati, a neko će tek na posljednjem štandu pronaći ono zbog čega želi ostati duže.

Sve su to sasvim dobri počeci.

Za srednjoškolce pitanje postaje ozbiljnije

Stariji učenici ove godine mogu otići korak dalje kroz ScienceFormers, takmičenje namijenjeno srednjoškolskim timovima.

Timovi od po tri učenika ili učenice, uz podršku jednog mentora ili mentorice, pozvani su da istraže naučni odgovor na stvaran problem iz svoje zajednice. Teme obuhvataju klimatske promjene i biodiverzitet, vještačku inteligenciju, obrazovanje i gradove budućnosti, a najbolji projekti bit će predstavljeni i nagrađeni tokom Evropske noći istraživača.



 

Za tinejdžere koji tek počinju ozbiljnije razmišljati o vlastitim interesovanjima ovo otvara drugačiji odnos prema znanju. Problem iz grada, škole ili svakodnevice postaje nešto što se može precizno postaviti, istražiti i pokušati riješiti.



 

Radoznalost ne traži unaprijed napisan plan

Djeca ne moraju doći s jasnim interesovanjem za fiziku, biologiju, tehnologiju ili neku buduću naučnu karijeru. Dovoljno je da postoji tema zbog koje žele pitati još jednom.

Vrijednost ovakvih susreta upravo je u tome što ostavljaju prostor za istraživanje bez obaveze da se interesovanje odmah pretvori u veliku odluku. Pitanje, pokušaj, pogrešna pretpostavka i novi odgovor dio su istog procesa.





 

Uz učenike i škole, organizatori su otvorili i poziv volonterima i volonterkama, bez obzira na godine i prethodno znanje, koji žele učestvovati u realizaciji događaja u svom gradu.

Ovogodišnji program realizira se uz podršku Marie Skłodowska-Curie Actions u okviru Horizon Europe.
 

Prijave su otvorene, a učešće je besplatno

Prijave za učešće trenutno su otvorene, a učešće u Evropskoj noći istraživača je besplatno i otvoreno za sve. Više informacija o programu i prijavama dostupno je na zvaničnoj stranici događaja, nocistrazivaca.ba, kao i na njihovim Instagram i Facebook kanalima. 

Nakon 13 godina, osnovna ideja ostaje ista: približiti nauku ljudima i ostaviti dovoljno prostora za radoznalost, pitanje i eksperiment. Generacije djece i mladih već su odrastale uz ovaj događaj, a 25. septembra nova generacija dobiva priliku da istražuje, eksperimentiše i možda napravi svoj prvi korak prema nauci.

Za roditelje to može biti jedan dobar plan za septembarsko poslijepodne. Za dijete, prilika da nešto što ga već dugo zanima prvi put vidi izbliza, pokuša vlastitim rukama ili o tome razgovara s nekim ko se istraživanjem zaista bavi.



 

Ne mora iz te večeri nastati velika odluka o budućnosti. Dovoljno je da se kući vrati s novom fascinacijom, željom da nešto ponovo pokuša ili s još jednim pitanjem.

Možda upravo tako počinje prvi ozbiljniji korak prema nauci.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba  
Naslovna fotografija: PR