TEKST: Ada Ćeremida

DATUM OBJAVE: 4.4.2026.

U historijskom kontekstu Mostara, gdje arhitektura već sama po sebi nosi slojeve prošlosti, koncept savremenog stanovanja često se svodi na balans između očuvanja autentičnosti i prilagođavanja novim načinima života.

Ono što The Old Town Nest izdvaja nije samo lokacija s pogledom na Stari most i gradsku siluetu Mostara, već način na koji su prostori organizovani da podrže različite tipove boravka, od kratkoročnog odmora do rada na daljinu.

Arhitektica prostora, Esma Šantić, interijer ne pokušava dominirati kontekstom, već ga nadopunjuje kroz smirenu paletu, prirodne materijale i jasnu funkcionalnu logiku.

Najzanimljiviji dio priče ipak ostaje pristup zajedničkim zonama: umjesto da budu odvojene i formalne, one su oblikovane kao intuitivan nastavak privatnih jedinica.


mostar_bih_stan_workspace_bonjour_design_2
mostar_bih_stan_workspace_bonjour_design_24
 

Dnevni boravak kao centralna mikro-zona

Dnevni boravak postavljen je kao hibridna zona, prostor za odmor, ali i vizuelni most prema kuhinji i blagovaonici. Neutralna paleta s naglaskom na svijetlo drvo i tople teksture stvara osjećaj smirenosti, dok jednostavne forme omogućavaju fleksibilnost korištenja.

Namještaj je pažljivo dimenzioniran, bez viška elemenata, što dodatno naglašava protočnost prostora. Upravo ta redukcija čini interijer funkcionalnijim, ali i vizualno većim nego što zapravo jeste.

Diskretni dekor i grafike u toplim tonovima dodaju karakter bez narušavanja balansa između estetike i svakodnevne upotrebe.


mostar_bih_stan_workspace_bonjour_design_5
mostar_bih_stan_workspace_bonjour_design_10
mostar_bih_stan_workspace_bonjour_design_4
mostar_bih_stan_workspace_bonjour_design_8
 

Kuhinja i blagovaonica kao produžetak prostora


Kuhinja je organizirana linearno, s jasnim fokusom na ergonomiju i kontinuitet materijala. Drvena radna ploča i neutralne fronte stvaraju toplu, ali nenametljivu bazu.

Šank kao prijelazni element između kuhinje i dnevnog boravka igra ključnu ulogu u zoniranju prostora. On nije samo funkcionalni dodatak, već i društveni punkt koji omogućava interakciju bez potrebe za klasičnom trpezarijom.

Ovakav pristup posebno je relevantan za manje kvadrature jer eliminiše rigidne granice između funkcija.


mostar_bih_stan_workspace_bonjour_design_7
mostar_bih_stan_workspace_bonjour_design_6
mostar_bih_stan_workspace_bonjour_design_9
 

Spavaća soba i kupatilo: fokus na atmosferu


Spavaći dio interijera oslanja se na atmosferu i taktilnost. Drveni uzglavlje s vertikalnom teksturom i toplo osvjetljenje stvaraju osjećaj intime i izolacije od ostatka prostora.

Kupatilo prati isti dizajnerski jezik, ali s dodatkom suptilnih detalja poput geometrijskih pločica i toplih metalnih akcenata.

Ovdje je jasno vidljivo kako se minimalizam koristi ne kao stil, već kao alat za postizanje mira i funkcionalnosti.


mostar_bih_stan_workspace_bonjour_design_12
mostar_bih_stan_workspace_bonjour_design_13
mostar_bih_stan_workspace_bonjour_design_14
mostar_bih_stan_workspace_bonjour_design_15


Balkon kao produžetak interijera


Balkoni u ovim apartmanima nisu sekundarni element, već ključni dio prostornog iskustva. Pogled na Mostar postaje aktivan dio svakodnevnog boravka.

Namještaj je jednostavan, ali dovoljan da omogući korištenje prostora za rad, kafu ili večernji odmor.

Na ovaj način granica između unutrašnjeg i vanjskog prostora dodatno se briše, što je posebno vrijedno u kontekstu ovakve lokacije.


mostar_bih_stan_workspace_bonjour_design_23
mostar_bih_stan_workspace_bonjour_design_25
 

Zajednički prostori kao arhitektonski odgovor na savremeni način života


Najvažniji aspekt ovog projekta leži u načinu na koji su zajednički prostori integrirani u cjelinu. Lounge zona i coworking prostor nisu tretirani kao dodatak, već kao produžetak privatnih jedinica.

Arhitektonski, to znači da nema nagle promjene u materijalima, osvjetljenju ili atmosferi, prelazak iz apartmana u zajednički prostor je prirodan i intuitivan. Time se eliminiše osjećaj “javnog” i stvara ambijent koji i dalje djeluje osobno.


mostar_bih_stan_workspace_bonjour_design_17
mostar_bih_stan_workspace_bonjour_design_18

Posebno je zanimljivo kako coworking zona odgovara potrebama savremenih putnika: stabilna infrastruktura za rad kombinovana je s estetikom koja ne podsjeća na klasične poslovne prostore.

Upravo taj balans između privatnog i zajedničkog čini ovaj projekt relevantnim primjerom kako arhitektura može odgovoriti na promjene u načinu života, bez kompromisa u osjećaju doma.


mostar_bih_stan_workspace_bonjour_design_19
mostar_bih_stan_workspace_bonjour_design_20
mostar_bih_stan_workspace_bonjour_design_22

 

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.DESIGN

Foto: Airbnb


Bonjour

Banjaluka tulipani cvjetaju: Evo kako da uspiju i u vašem vrtu

TEKST: Ada Ćeremida

Banjaluka tulipani cvjetaju: Evo kako da uspiju i u vašem vrtu Banjaluka tulipani cvjetaju: Evo kako da uspiju i u vašem vrtu

Tulipani koje ovih dana gledate u parkovima Banjaluke možete imati i kod kuće, uz nekoliko jednostavnih pravila.

Ako ste ovih dana prošli kroz parkove u Banja Luci , velika je šansa da su vam pažnju privukli prepoznatljivi crveno-žuti tulipani koji se vraćaju svakog proljeća. 

Njihova kombinacija boja i uredan ritam sadnje čine ih jednim od najfotografisanijih prizora u gradu. No, iza tog efekta ne stoji samo estetika, nego i vrlo konkretna pravila sadnje i njege. Dobra vijest je da isti rezultat ne morate gledati samo u javnim parkovima. 

Uz pravi pristup, tulipane “Banjaluka” možete uzgojiti i u vlastitom vrtu ili čak u većim teglama na balkonu.


banja_luka_tulipan_bih_sadjenje_bonjour_design_1
banja_luka_tulipan_bih_sadjenje_bonjour_design_2

Foto: @ham_court_bampton  
 

Priča o tulipanima “Banjaluka” i zašto su posebni


Tulipani “Banjaluka” nastali su 1974. godine kao rezultat spontanog ukrštanja crvenih i žutih varijacija sorte apeldorn, pod vodstvom Petra Đurića iz tadašnjeg preduzeća “Cvjećar”. Njihova dvobojna latica brzo ih je izdvojila od drugih sorti, a uzgoj se ubrzo proširio i na Holandiju, gdje su bili namijenjeni evropskom i svjetskom tržištu. 

Prema podacima iz Muzeja tulipana u Amsterdamu, ova sorta i danas važi za jednu od traženijih, što dodatno potvrđuje njen kvalitet i vizualnu prepoznatljivost.


banja_luka_tulipan_bih_sadjenje_bonjour_design_3

Foto: @bjn_89

Iako je nastao u Banja Luci , ovaj tulipan se u svoj grad simbolično vraća tek 2018. godine, kada je ponovo zasađen u parku Petar Kočić. 

Danas ga možete vidjeti na više lokacija, ali najizraženiji prizori nalaze se u centralnom gradskom jezgru, gdje svako proljeće formira prepoznatljive crveno-žute gredice.


banja_luka_tulipan_bih_sadjenje_bonjour_design_4

Foto: @alf.photo  

 

Kako uzgojiti tulipane “Banjaluka” kod kuće: trikovi koji prave razliku


Ključ uspjeha s tulipanima zapravo počinje mnogo prije proljeća lukovice se sade u jesen, idealno između oktobra i novembra, kako bi tokom zime razvile korijen. 


banja_luka_tulipan_bih_sadjenje_bonjour_design_5

Foto: @ham_court_bampton


banja_luka_tulipan_bih_sadjenje_bonjour_design_10
banja_luka_tulipan_bih_sadjenje_bonjour_design_9

Foto: @sarah.la.luna


Birajte sunčano ili blago zasjenjeno mjesto i dobro drenirano tlo, jer višak vlage može uzrokovati truljenje lukovica. Važno je i ne pretjerivati sa zalijevanjem nakon sadnje dovoljno je održavati umjerenu vlagu, dok prirodne padavine često rade većinu posla. 

Ako želite da vam cvjetaju i naredne godine, nakon što precvjetaju nemojte odmah uklanjati listove pustite ih da prirodno uvenu kako bi lukovica “pohranila” energiju za sljedeću sezonu.


banja_luka_tulipan_bih_sadjenje_bonjour_design_6

Foto: @ham_court_bampton


Za intenzivnije boje i gušći efekt, sadite lukovice bliže jednu drugoj nego što mislite, upravo taj trik daje onaj puni, raskošni izgled kakav viđate u parkovima.


banja_luka_tulipan_bih_sadjenje_bonjour_design_7

Foto: @sarah.la.luna

 

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.DESIGN

Foto: @mersinakarlsson


Bonjour

Bonjour.club član!

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!