TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 4.4.2026.
U historijskom kontekstu Mostara, gdje arhitektura već sama po sebi nosi slojeve prošlosti, koncept savremenog stanovanja često se svodi na balans između očuvanja autentičnosti i prilagođavanja novim načinima života.
Ono što The Old Town Nest izdvaja nije samo lokacija s pogledom na Stari most i gradsku siluetu Mostara, već način na koji su prostori organizirani da podrže različite tipove boravka, od kratkoročnog odmora do rada na daljinu.
Interijer ne pokušava dominirati kontekstom, već ga nadopunjuje kroz smirenu paletu, prirodne materijale i jasnu funkcionalnu logiku.
Najzanimljiviji dio priče ipak ostaje pristup zajedničkim zonama: umjesto da budu odvojene i formalne, one su oblikovane kao intuitivan nastavak privatnih jedinica.
Dnevni boravak postavljen je kao hibridna zona, prostor za odmor, ali i vizuelni most prema kuhinji i blagovaonici. Neutralna paleta s naglaskom na svijetlo drvo i tople teksture stvara osjećaj smirenosti, dok jednostavne forme omogućavaju fleksibilnost korištenja.
Namještaj je pažljivo dimenzioniran, bez viška elemenata, što dodatno naglašava protočnost prostora. Upravo ta redukcija čini interijer funkcionalnijim, ali i vizualno većim nego što zapravo jeste.
Diskretni dekor i grafike u toplim tonovima dodaju karakter bez narušavanja balansa između estetike i svakodnevne upotrebe.
Kuhinja je organizirana linearno, s jasnim fokusom na ergonomiju i kontinuitet materijala. Drvena radna ploča i neutralne fronte stvaraju toplu, ali nenametljivu bazu.
Šank kao prijelazni element između kuhinje i dnevnog boravka igra ključnu ulogu u zoniranju prostora. On nije samo funkcionalni dodatak, već i društveni punkt koji omogućava interakciju bez potrebe za klasičnom trpezarijom.
Ovakav pristup posebno je relevantan za manje kvadrature jer eliminiše rigidne granice između funkcija.
Spavaći dio interijera oslanja se na atmosferu i taktilnost. Drveni uzglavlje s vertikalnom teksturom i toplo osvjetljenje stvaraju osjećaj intime i izolacije od ostatka prostora.
Kupatilo prati isti dizajnerski jezik, ali s dodatkom suptilnih detalja poput geometrijskih pločica i toplih metalnih akcenata.
Ovdje je jasno vidljivo kako se minimalizam koristi ne kao stil, već kao alat za postizanje mira i funkcionalnosti.
Balkoni u ovim apartmanima nisu sekundarni element, već ključni dio prostornog iskustva. Pogled na Mostar postaje aktivan dio svakodnevnog boravka.
Namještaj je jednostavan, ali dovoljan da omogući korištenje prostora za rad, kafu ili večernji odmor.
Na ovaj način granica između unutrašnjeg i vanjskog prostora dodatno se briše, što je posebno vrijedno u kontekstu ovakve lokacije.
Najvažniji aspekt ovog projekta leži u načinu na koji su zajednički prostori integrirani u cjelinu. Lounge zona i coworking prostor nisu tretirani kao dodatak, već kao produžetak privatnih jedinica.
Arhitektonski, to znači da nema nagle promjene u materijalima, osvjetljenju ili atmosferi, prelazak iz apartmana u zajednički prostor je prirodan i intuitivan. Time se eliminiše osjećaj “javnog” i stvara ambijent koji i dalje djeluje osobno.
Posebno je zanimljivo kako coworking zona odgovara potrebama savremenih putnika: stabilna infrastruktura za rad kombinovana je s estetikom koja ne podsjeća na klasične poslovne prostore.
Upravo taj balans između privatnog i zajedničkog čini ovaj projekt relevantnim primjerom kako arhitektura može odgovoriti na promjene u načinu života, bez kompromisa u osjećaju doma.
*Interijer je predstavljen na temelju javno dostupnih informacija s Airbnb platforme. Autor projekta nije bio naveden u dostupnim podacima. Ukoliko ste vi radili projekat, rado ćemo dopuniti članak uz odgovarajući kredit.
TEKST: Ada Ćeremida
Milina kuhinja otkriva kako promišljene dizajnerske odluke mogu povezati materijale, funkciju i atmosferu u jednu cjelinu.
Prošle godine smo pisali o Milinom stanu u Oslu, prostoru koji djeluje kao pažljivo kurirana galerija svakodnevice, gdje svaki detalj ima svoju ulogu.
Emilie Willoch Frøyland, poznatija kao Home with Mila, izgradila je interijer koji ne prati pravila, nego ih redefiniše kroz lične izbore, teksture i ritam prostora. U toj priči, kuhinja nije samo funkcionalna zona, već centralni kadar koji povezuje cijeli stan.
Upravo zato smo se vratili da izdvojimo tri odluke koje su ovu kuhinju pretvorile u promišljenu i dosljednu prostornu cjelinu.
Mila nije birala mramor samo kao materijal, već kao narativ. Dramatični crno-bijeli uzorak pojavljuje se na kuhinjskom otoku, ali i na zidu unutar niše, stvarajući osjećaj kontinuiteta koji vodi pogled kroz prostor. Ova odluka je hrabra jer balansira na granici maksimalizma, ali upravo kroz kontrolisanu primjenu ostaje elegantna i smirena.
U kombinaciji s toplim drvenim frontama, mramor ne dominira, nego dobija okvir koji ga čini još izražajnijim. Rezultat je kuhinja koja djeluje kao kompozicija, a ne skup elemenata.
Iza estetike krije se vrlo jasan funkcionalni tok. Kuhinjski otok nije samo vizualni centar, već mjesto okupljanja, pripreme i svakodnevnog života. Ugrađeni coffee nook i otvorene police rješavaju pitanje organizacije bez potrebe za dodatnim elementima koji bi opteretili prostor.
Mila ovdje radi nešto vrlo pametno, funkcionalne zone tretira kao scenografiju, pa čak i aparati i posuđe postaju dio vizualne priče. Tako kuhinja ne izgleda kao radni prostor koji treba sakriti, nego kao prostor koji želite koristiti i pokazati.
Možda najneočekivaniji detalj je ogledalo organski oblik koji na prvi pogled pripada dnevnom boravku, a ne kuhinji. I upravo tu leži njegova snaga.
Ogledalo reflektuje svjetlo, produžava prostor i briše granicu između kuhinje i ostatka stana. Ujedno uvodi dozu razigranosti i intime, čineći da prostor djeluje manje “tehnički”, a više životno. Kod Mile, čak i ovakav detalj ima svoje logično mjesto, jer prati osnovnu ideju njenog interijera da prostor treba biti doživljaj, a ne samo funkcija.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
