TEKST: Marija Perić
DATUM OBJAVE: 20.4.2020.
Nedavno smo naše društvene mreže dodatno obogatili inspirativnim petnaestodnevnim #BONJOURbaFeelGood izazovom koji je naše pratitelje iz dana u dan kroz jednostavne zadatke podsjećao na sve pozitivne emocije i nove, zdravije, inspirativnije navike koje smo kreirali tijekom #OstaniKući.
Cilj našeg izazova bio je izvući ono najbolje iz karantene i priomoći našim čitateljima da uz naše savjete i trikove iskoriste novonastalu situaciju na najbolji način. To je značilo nešto drugačiju organizaciju vremena za razne aktivnosti: uspješan i produktivan rad od kuće, zabavna druženja sa ukućanima, buđenje hobija, učenje, ali i punjenje baterija.
Bili smo tako sretni kad smo vidjeli koliko je dijeljenja i poruka od naših čitatelja dobio ovaj izazov, a komentari ispod jedne od objava u sklopu ovog izazova su posebno ukrali naše simpatije.
U sklopu izazova, na Facebooku i Instagramu, našim čitateljima smo dali maleni kreativni zadatak u kojemu su nam trebali otkriti koja je prva stvar koju će napraviti nakon karantene. Uživali smo u našem virtualnom razgovoru, ali i njihovim komentarima.
Ne samo da su bili iskreni i domišljati sa svojim odgovorima, nego su nam još jednom pokazali koliko trebamo biti zahvalni na sitnicama koje čine našu svakodnevicu.
Njihove neodoljive odgovore na ovo pitanje iz #BONJOURbaFeelGood izazova otkrijte u nastavku.
Otići frizeru!
***
Šetati gradom kao luda jedući sladoled.
***
Otići izgrliti sve svoje, a onda šetati do iznemoglosti.
***
Ako ne potraje, prvo ću da izadjem sa djevojčicom vani i da uživamo u ovoj prirodi što se budi. Da trčimo i nadišemo se čistog zraka.
***
Srediti se u fullu.
***
Zagrliti ljude koji mi nedostaju.
***
Brati šipke.
***
Prestati razmišljati o izolaciji i prešaltati se na novu situaciju.
***
Upisati dijete u školu.
***
Voziću bicikl koji sam željela prodati, jer sam shvatila da je kretanje neprocenjivo.
***
Zagrliti i izljubiti mamu, tatu, sestru i kekinu krofnicu.
***
Ići u shopping.
***
Popiti kafu na terasi, na suncu, u najdražem kafiću.
***
Kafa i krempita na Baščaršiji.
***
Prošetati s mamom i bebom.
***
Zagrliti sve drage ljude i popiti kavu sa njima.
***
Posjetiti i zagrliti svoje roditelje.
***
Skratiti kosu.
***
Napraviti krug po čitavom Sarajevu, pješke.
***
Ići šetati sa sestrom.
***
Zagrliti voljene osobe.
***
Otići na kavu.
***
Odvesti djecu bakama i djedovima, a onda u kafanu.
***
Udati se.
Vjerujemo da će i vama ovi odgovori biti svojevrsni motivator da već danas u planer zapišete listu stvari koje ćete napraviti kada sve ovo prođe, a do tada, uživajte u sadašnjem trenutku, toplini doma i novim ritualima koje ste kreirali.
TEKST: Ada Ćeremida
London ovog juna ponovo potvrđuje zašto ga mnogi smatraju jednom od najuzbudljivijih evropskih prijestolnica umjetnosti.
Dok se širom grada otvaraju nove izložbe, sajmovi i kulturni programi, pažnju nam je privukla jedna priča koja počinje mnogo bliže kući.
Večeras se u Ambasadi Bosne i Hercegovine u Londonu otvara grupna izložba HOME: Mapping the Horizon, koja okuplja sedam bosanskohercegovačkih umjetnica čiji su životni i profesionalni putevi isprepleteni između Sarajeva, Bosne i Hercegovine i Ujedinjenog Kraljevstva.
Već nakon prvog susreta s vizualima izložbe bilo je jasno da ovo nije još jedna priča o migracijama ili nostalgiji. Kroz slikarstvo, ilustraciju, skulpturu, fotografiju i arhitekturu umjetnice istražuju šta zapravo znači osjećaj doma kada se život odvija između različitih gradova, jezika i kultura. 
Polazeći od ideje da dom nije nužno fizički prostor nego iskustvo koje se stalno iznova gradi, izložba HOME: Mapping the Horizon istražuje život između onoga što ostavljamo iza sebe i onoga što stvaramo na novim horizontima.
Kustosica Tatjana Palinkašev okuplja sedam umjetnica koje dijele iskustvo života između Bosne i Hercegovine i Velike Britanije, ali svaka od njih toj temi pristupa iz potpuno drugačijeg ugla. 
U središtu izložbe nalaze se pitanja pripadnosti, identiteta, kontinuiteta i kulturnog nasljeđa. Umjesto jednog odgovora, posjetioce očekuje sedam različitih interpretacija doma.
Umjetnica Davorka Anđelić kroz fotografiju i ručno izrađene figure Tilly i Milly istražuje kako izgleda potraga za mjestom kojem pripadamo. Njene male junakinje pojavljuju se u pejzažima Bosne i Hercegovine i Velike Britanije, uvijek pomalo između dva svijeta.
Kroz motive igre, djetinjstva i mašte, Anđelić otvara pitanja identiteta koja su istovremeno vrlo lična i univerzalna. Njeni radovi djeluju nježno na prvi pogled, ali ispod površine nose slojeve iskustva, izmještanja i potrebe za povezivanjem. U njima dom postaje nešto što tražimo, a ne nešto što nam je unaprijed dato. 
Za Jasnu Bell dom se pojavljuje kroz sjećanje, pejzaž i simbol Latinske ćuprije u Sarajevu. Nakon što je početkom rata napustila grad, slikarstvo postaje njen način povratka mjestima koja više ne može doživjeti na isti način kao nekada.
U njenim djelima most nije samo arhitektonski element nego simbol kontinuiteta i veze između prošlosti i sadašnjosti. Kroz bogate slojeve boje i svjetla Bell istražuje kako uspomene mijenjaju naš odnos prema prostoru.
Njeni radovi podsjećaju da ponekad najduže putovanje nije ono kroz geografiju nego kroz vlastito sjećanje. 
Jedina arhitektica među umjetnicama, Aida Bratović dom promatra kroz prostor, atmosferu i način na koji ljudi nastanjuju interijere. Njeni projekti, od londonskih rezidencija do međunarodnih realizacija, pokazuju kako dom nastaje kroz slojeve iskustava, predmeta i priča.
Njen rad dobro je poznat i našim čitateljima jer smo i zavirili iza vrata londonskog studija STUDIOAida i razgovarali s njom o filozofiji stvaranja prostora koji spajaju arhitekturu, umjetnost i lične priče klijenata.
Na jednoj strani nalaze se bogato uređeni interijeri ispunjeni umjetninama i naslijeđem, a na drugoj minimalistički prostori u kojima materijali sami pričaju priču.
U oba slučaja fokus ostaje na čovjeku i emociji koju prostor stvara. Bratović nas podsjeća da dom nikada nije samo dizajn, nego način života. 
Foto: Michael Sinclair, Rachael Smith Photography, Mark Bolton, Duško Miljanić
Grafička dizajnerica i ilustratorica Aleksandra Nina Knežević inspiraciju pronalazi u jednom od najvažnijih simbola bosanskohercegovačke kulturne baštine: stećcima.
Njihove motive prevodi u savremeni vizualni jezik kroz seriju radova koji spajaju tradiciju i savremenost. Crna, bijela i crvena boja, pojednostavljene forme i simboli ljubavi stvaraju prepoznatljiv autorski rukopis.
Umjesto da prošlost posmatra kao nešto završeno, Knežević je koristi kao polazište za nove priče. U njenim radovima dom postaje kulturno sjećanje koje možemo nositi sa sobom bez obzira gdje živimo. 
Skulpture i instalacije Aleksandre Kokotović nastaju transformacijom svakodnevnih predmeta u snažne nosioce značenja. Klupko vune, ibrik ili fragmenti urbanog pejzaža pretvaraju se u umjetnička djela koja govore o sjećanju, izdržljivosti i identitetu.
Kroz metal, konstrukciju i materijalnu transformaciju umjetnica istražuje šta ostaje kada funkcija nestane, a ostane samo trag iskustva. Njeni radovi djeluju istovremeno poznato i pomalo uznemirujuće, upravo zato što preispituju naše razumijevanje doma. U njima je dom nešto što preživljava promjene oblika. 
Foto: Željko Jovanović
Slikarica Nina Pirić stvara male vizualne zapise mjesta koja su joj tokom života pružila osjećaj pripadanja. Njeni pejzaži i apstraktne kompozicije ne prikazuju konkretne lokacije koliko emocije koje su uz njih vezane.
Kroz boju, svjetlo i atmosferu nastaje svojevrsna emocionalna kartografija. Svaka slika djeluje kao kratko zaustavljanje na putu, uspomena koju ne želimo zaboraviti.
Njeni radovi podsjećaju da dom ponekad postoji samo u trenutku koji želimo sačuvati. 
U radu Sonye Radan centralno mjesto zauzimaju žene, ručni rad, naslijeđe i svakodnevni rituali koji se prenose generacijama. Umjetnica u svoje slike ugrađuje stvarnu čipku i druge tekstilne elemente, pretvarajući ih u nosioce porodične memorije.
Motivi tkanja, šivanja i zajedništva postaju metafora za načine na koje gradimo identitet. Njeni radovi govore o otpornosti, nježnosti i kontinuitetu koji opstaje uprkos promjenama.
Dom se ovdje ne nalazi u prostoru nego u rukama koje nastavljaju prenositi priče dalje. 
Iako se izložba otvara večeras u Londonu i traje do 1. jula, njena priča ne završava unutar zidova Ambasade Bosne i Hercegovine. Posjetioci će putem QR koda moći pristupiti i digitalnom katalogu koji detaljnije predstavlja kustoski koncept, umjetnice i njihove radove.
To znači da ovu priču o domu, pripadanju i identitetu možete istražiti bez obzira nalazite li se u Londonu, Sarajevu ili bilo kojem drugom gradu. 
Možda je upravo to i najljepši zaključak izložbe HOME: Mapping the Horizon. Dom nije uvijek mjesto na koje se vraćamo. Ponekad je to priča koju nosimo sa sobom. 
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
