Kao dame koje rade od kuće susrećemo se sa svakodnevnim izazovima ovakvog načina rada.

Svjesne toga da ovaj model rada postaje sve popularniji, htjele smo podijeliti što to nas čini motiviranima i produktivnima kroz dan, pogotovo u ovako kreativnom poslu koji traži svježe ideje i odličnu organizaciju.

Tako smo odlučile otkriti što nam uvijek daje boost u danu, kako se borimo protiv burnouta, kao i uz koje trikove pronađemo vrijeme za sve stvari u svom danu. Otkrile smo i što nas uvijek inspirira, zašto nam je pauza tako važna u svakodnevnom rasporedu, kao i koliko nam izgled našeg (kućnog) ureda može pomoći u stvaranju produktivnog okruženja. Kako mi (Ilda, nedostaješ nam i u ovoj reportaži) ostajemo motivirane tijekom dana otkrijte u nastavku.

***
 

Ana Ćavar, osnivačica i CEO

Jedna riječ - planiranje! (smijeh)

Jako ozbiljno prilazim planiranju svog dana, a nakon toga i provedbi onoga što je zapisano u planer. Naime, uvijek si na kraju tjedna odvojim nekih 30-ak minuta da isplaniram svoj naredni tjedan. To radim tako što sagledam svoje 'velike' ciljeve i zatim ih razlomim na manje zadatke koje si rasporedim kroz svaki dan u tjednu. I upravo činjenica da ću, ukoliko pratim svoj plan, na kraju tjedna imati ostvaren svoj cilj me čini motiviranom i produktivnom kroz radni dan.

I da, toliko sam ozbiljna u planiranju da ćete u mom planeru naći šta radim za skoro svaki sat u tjednu. I da, znam da se to čini 'robotski' i 'nefleksibilno', no naravno da se plan može promijeniti ukoliko situacija to zahtijeva.

Inače će ih nerijetko netko drugi isplanirati za vas i velika je mogućnost da ćete u tom slučaju dan provesti radeći ono što je netko drugi tražio od vas, a ne ono što biste trebali da biste ostvarili svoj cilj.
 

Dijana Ćavar, glavna urednica

Svaka priča oko produktivnosti, ako mene pitate, započinje s disciplinom.
I bez brige, pri tome ne morate za produktivan dan napraviti xy sklekova ili naučiti višeznamenkaste formule. Osnova je po meni u analizi vašeg radnog dana, optimizaciji obveza i realnom pristupu. Bez obzira kojim se poslom bavite, moja preporuka je da dan ranije zapišete svoje obveze i upišete ih u planer, notes, papir. To će vam dati osjećaj da imate sve pod kontrolom i pripomoći da se pripremite za sve što vas očekuje. Sljedeći korak je prioritiziranje. Pokušajte označiti brojkama obveze po važnosti. Jeste?

Dodatan trik kojeg uvijek pratim jeste da pokušam najtežu obvezu odraditi prvu, što mi osigurava da, ujutro, dok sam još energična i motivirana, završim zadatak koji zahtjeva najviše fokusa.
Za produktivnost kroz dan, moj prvi korak je balansiran i zdrav doručak, u mom slučaju i kava te cijeđeni sok koji mi već od jutra da potreban boost. Trudim se svaka dva sata ustati od stola i prošetati, a glazba mi je najčešće društvo kroz cijeli dan.

Kada osjećam burnout i da nemam motivacije, ako to dozvoljava obveza, napravim pauzu. Prošećem vani, tuširam se, poslušam ili pročitam nešto inspirativno. Dam si prostora da vratim motivaciju. Na prvu se čini strašno napraviti pauzu s obzirom da to najčešće znači raditi nešto duže, no, bolje je posao nakon pauze obaviti kroz cca 20 minuta, nego na njemu raditi 1 sat i 20 minuta i ponovo osjećati nesigurnost je li dobro objavljen.

I ljepotu domaćeg čokoladnog keksa i malog chit-chata u 15:00h kada također fokus polako krene opadati.
 

Emina Smaka, novinarka

Iako zvuči kao najpopularnija kliše izjava, glavni motivator na poslu koji obavljate je ljubav prema istom. Ukoliko vam sam opis posla nije zadovoljavajući i ne osjećate se kao da je to ono što zaista želite raditi, barem narednih 5 godina, produktivnost će da trpi. Pored obavljanja posla koji volite, ono što je meni jako bitno u radnom odnosu jeste zdrava sredina i komunikacija. Lično, ukoliko ne vidim svoj doprinos, važnost i uticaj u poslovnom okruženju, gubim ličnu motivaciju jer uloženo vrijeme i posvećenost također gube na značaju. Eh sada, pored ove tri temeljne stvari koje su meni bitne, na red dolaze detalji koji su krucijalni u svakodnevnom radu i produktivnosti.

Ja sam jako vizualan tip osobe i sve mora prvo estetski da se posloži kako bi na red došle bitnije stvari. Počevši od same prostorije u kojoj boravim, nisam u mogućnosti da se skoncentrišem ukoliko se u mom vidokrugu nalazi bilo kakav nered, kada pospremim prostoriju u kojoj radim, na red dolazi moj radni sto. Rad od kuće nosi svoje izazove, a jedan od njih je naravno radni prostor, te dok nisam kreirala svoj, bilo mi je jako teško ostati fokusirana na ono što radim. Na radnom stolu sve mora da ima svoje mjesto, ladice imaju dodatne predmete za organizaciju, a tu se svakako nalaze i predmeti koji stimuliraju maštu i kreativnost. Ne mogu da radim u sterilnom prostoru.

Imam tu sreću da radim posao u kojem kontinuirano istražujem, osluškujem, gledam i čitam, a to stimuliše moju produktivnost. Monotona radna atmosfera ne može nikome dati motivaciju za rad, s toga predlažem da sami pronađete i izdvojite nekoliko minuta u toku radnog vremena, da poslušate omiljenu pjesmu, pročitate 1 članak ili stranicu knjige, jednostavno izdvojite vrijeme za neke kratke aktivnosti koje nisu nužno vezane za vaše radno mjesto. Na ovaj način ćete smanjiti količinu burnouta koji osjećate.

Tako npr. sebi zadam mali dnevni cilj, te kada njega obavim sebi priuštim mini retreat u obliku grickalice, napitka ili jednostavno tišine i mira.
 

Marija Perić, novinarka

Pripremajući mnoštvo članaka na ovu temu, a i uz samostalno istraživanje pronašla sam par trikova koji mi pomažu u pojačanju produktivnosti. I sama sam nekad sklona odgađanju obveza jednako onoliko koliko i perfekcionizmu i ova kombinacija zna nekad narušiti ritam mog uspješnog radnog dana. Nerijetko i obavijesti na mobitelu kao i iznenadne vijesti znaju unijeti dinamičnost u već isplanirani raspored u mom planeru. No, čak i u ovim situacijama uspijevam zadržati smirenost zahvaljujući radu na tri stvari koje su mi glavni saveznici da se držim zadanih vremenskih okvira.

Prva stvar koju sam naučila tijekom ovih nekoliko godina rada (koja nije išla tako lagano) je odrediti prioritete. Dugo vremena sam bila nerealna i htjela sam ispuniti mnoštvo ciljeva u danu jako brzo i jako dobro. No, naučila sam da je bitnije usredotočiti se na jednu, najbitniju stvar i nju završiti smisleno, a zatim se posvetiti ostalim stvarima u hijerarhiji prioriteta. Ovim principom se vodim za velike planove na mjesečnoj razini, ali i u 'malim' odlukama na dnevnoj razini. Ono što je najvažnije ili 'najteže' u tom trenutku dobiva moju posvećenost, a zatim sve ostale stvari. Tako mogu biti sigurna da sam zaista uradila ono najbitnije u danu, a i ostale stvari idu lakše nakon toga.

Druga stvar koja mi pomaže da sam uvijek usredotočena na red je moja okolina. Osoba sam koja najbolje radi uz tišinu, za urednim stolom uz čaj i stvarčice koje me vesele (izdvojila sam koje su to stvarčice i u ovom članku). Kreiranjem produktivne okoline oko mene i sama postajem produktivna. Pomaže mi i to što uvijek radim na istom mjestu, u svom uredu kod kuće kojeg sam uredila u svom stilu. Pogled kroz prozor i sve navedeno uvijek me inspirira i motivira da kreiram sadržaj i doslovce 'upalim' kreativnost. 

Treća stvar koja se pojavila vremenom je zapisivanje. Kao osoba koja je jako zaboravljiva dosta se oslanjam na svoj planer, papiriće i notese. Oni mi pomažu da ostanem motivirana i produktivna jer uvijek ispred sebe imam točan plan i raspored.

Ovaj old-fashioned (ali sve popularniji) princip postao je nešto što me veseli iz dana u dan. Samim time i posao mi postaje zabavniji i cijeli ritual planiranja postaje alat uz pomoć kojeg ostvarujem svoje poslovne ciljeve.

***
Foto: Marko Jovančić za Bonjour.ba

U rezidenciji britanskog ambasadora u Sarajevu predstavljen je početak implementacije projekata koji kroz partnerstva sa UK stručnjacima unapređuju razvoj domaćih kreativnih industrija.

U rezidenciji britanskog ambasadora Juliana Reillyja obilježen je početak implementacije novih projekata podržanih kroz WB-UK Creative Skills Development Fund, inicijativu British Council usmjerenu na jačanje kreativnih industrija i profesionalnih vještina mladih.

Fond predstavlja dio šireg programa kreativne ekonomije British Council, zamišljenog da kroz saradnju s lokalnim institucijama, kreativnim organizacijama i britanskim partnerima ojača kapacitete sektora, podstakne zapošljavanje i omogući pristup savremenim metodologijama rada.

Kako je najavljeno na nedavnom sastanku ministara vanjskih poslova u Belfastu, u prvoj fazi biće podržano deset projekata iz šest zemalja. Među njima su i dva iz Bosne i Hercegovine, projekti Sarajevo Film Festivala i Udruženja „Tuzla Live“.



Sarajevo Film Festival: unapređenje profesionalnih programa i razvoj talenata  

Projekat Sarajevo Film Festivala realizira se u partnerstvu s britanskom konsultantskom kućom Olsberg SPI. Fokus je na izradi sveobuhvatne studije koja će analizirati postojeće programe obuke, poput CineLink Industry Days, te mapirati nedostatke i potrebe domaće filmske industrije.

Cilj studije jeste razvoj preporuka koje će ojačati ulogu Sarajevo Film Festivala kao regionalnog centra za stručno usavršavanje mladih autora i filmskih profesionalaca.

Direktor Sarajevo Film Festivala, Jovan Marjanović, istakao je da je ključni cilj projekta „da talenti iz BiH imaju znanje, vještine i podršku koja ih povezuje s evropskim i globalnim tržištem te da im se pruži razlog da stvaraju i grade karijeru ovdje“.



„Tuzla Live“: prenos znanja iz savremene muzičke industrije  

Drugi podržani projekat je inicijativa Udruženja „Tuzla Live“, koja se realizira u saradnji s britanskim WaterBear College of Music. Projekat se fokusira na prijenos znanja, najboljih praksi i edukativnih metoda iz modernog muzičkog tržišta, s posebnim naglaskom na razvoj mladih talenata.

Nakon uspjeha programa „Tuzla Rock School“, koji je u prethodnih 18 mjeseci obučio više od 150 mladih muzičara, novi grant omogućit će dodatno jačanje infrastrukture, nabavku opreme, radne posjete i digitalne edukativne alate.




Podrška različitim kreativnim sektorima  

Odabrani projekti obuhvataju oblasti vizuelnih efekata, muzike, dizajna, razvoja video-igara, kustoskih praksi i imerzivnog pripovijedanja. Zajednički cilj im je pružanje savremenih znanja mladim profesionalcima i snažnije povezivanje obrazovnih institucija i tržišta rada.

Direktorica British Councila za regiju, Clare Sears, naglasila je važnost ulaganja u kreativni sektor:

„Ovi grantovi ulaganje su u transformativnu moć kreativnosti. Kroz saradnju obrazovanja, industrije i inovacija, osnažujemo mlade profesionalce da stvaraju održiviju budućnost.“



Širi kontekst programa British Councila  

Fond je pokrenut nakon Ministarskog foruma o kreativnoj ekonomiji održanog u Kotoru u maju 2025. godine, u okviru Berlinskog procesa.

Program kreativne ekonomije British Councila globalna je inicijativa koja podržava industrije kulture i kreativnosti kroz istraživanje, politike, zagovaranje i jačanje kapaciteta.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: PR