TEKST: Marija Perić
DATUM OBJAVE: 29.7.2022.
U novoj rubrici Bonjour.summer htjeli smo razgovarati s damama i muškarcima iz BiH o tome kako oni provode ljeto, kao i koji gourmet momenti i mjesta njima uljepšavaju ove vruće dane.
Kroz kratki intervju pridružili su nam se Samra Menzilović, Mirza Mustafagić, kao i Ajla Huremović koji su nam otkrili koje sitnice će njima obilježiti i ovo ljeto. Osim što su nam otkrili kojem okusu sladoleda se uvijek vraćaju, u njihovim odgovorima saznati ćete neke sjajne preporuke za knjige koje možete čitati na plaži. Pored toga, otkrivaju nam bez koje tri stvari ne idu nikamo ovog ljeta, kao i koja pjesma im je uvijek na repeat. S obzirom da znamo da ovog ljeta svi tražite neka zanimljiva mjesta za istraživanje, Samra, Mirza i Ajla otkrili su nam i koji beach bar uvijek rado posjećuju, kao i koje im je omiljeno mjesto za kupanje u BiH (ali i u regiji). Koji su njihovi odgovori, otkrijte kroz zabavni ljetni intervju u nastavku.
Samra Menzilović
Omiljena knjiga koju čitaš tijekom ovih mjeseci?
Ljeto ne bi mogla zamisliti bez dobrog štiva, tako da mi je jako teško izdvojiti omiljenu, ali za ovaj ljetni period neka bude “Pametna žena, bogata žena” Dejvid Bah. Knjiga kojoj se doslovno vraćam jer me ući kako kao žena postati neovisna, kako pametno ulagati i na koji način raspolagati svojim vremenom i svojim resursima.
Koju pjesmu trenutno slušaš na repeat?
Kad putujemo uvijek mi je ista playlista, ono što je nekako uvijek na repeat je Oliver Dragojević i Petar Grašo. Izdvojila bih “U mom zagrljaju”.
Tri stvari bez kojih ne ideš nikamo ovog ljeta?
Definitivno kreme sa SPF-om jer zaista ne mogu da mrdnem igdje bez dobre zaštite, potom telefon jer kad sam i na odmoru ja radim, i naravno putna apoteka jer nepredviđene situacije se dešavaju i putna apoteka mi je neophodna.
Gdje probati najukusniji sladoled?
U Sarajevu je to Marshall's Gelato & Cakes, njihov sladoled odlično paše i kad je zima.
Beach bar koji uvijek rado posjećuješ?
Ako sam u Dubrovniku to je definitivno Coral Beach Club, ako me put nanese u Šibenik to je En Vogue Beach Club. Imaju zaista odličnu gastronomsku ponudu, a mene uvijek prvo hrana kupi pa sve ostalo. :D
Omiljeno mjesto u BiH i/ili regiji za kupanje?
Volim otići u Hercegovinu i svako ljeto izdvojim par dana za Hercegovinu. Volim se kupati u rijekama, prednost dajem našoj Neretvi i Uni.
Mirza Mustafagić
Omiljena knjiga koju čitaš tijekom ovih mjeseci?
Ljeti uvijek izaberem neku lakšu literaturu da odmorim mozak i da se motiviram za sve što slijedi u nastavku godine. Moj izbor je najčešće Robin Sharma kada je ljeto u pitanju, ali ove godine sam dobio od prijatelja mnoštvo knjiga za rođendan koji je bio 16.07., pa vjerujem da će izbor biti težak za literaturu na plaži.
Koju pjesmu trenutno slušaš na repeat?
Meni ljeto znači Oliver. To je Dalmacija i to je more kakvo sam imao i u mladosti ali i sada. Od “Ti mi čitaš misli” do “Moj galebe”… duga je playlista ali Oliver na istoj dominira, a ko drugi? Biće da se kroz muziku osjeti moj emotivni rak u horoskopskom znaku. Rakovi će razumjeti.
Tri stvari bez kojih ne ideš nikamo ovog ljeta?
SPF, romobil i dobra muzika u slušalicama.
Gdje probati najukusniji sladoled?
Pa to je posebna priča. Naime, više od 15 godina ljetujem u Orebiću na Pelješcu, a prije nekih 8-9 godina se otvorila najbolja gelateria na Svijetu. Ovo vam priča iskusni ljubitelj i poznavalac dobrog sladoleda, haha. Croccantino na rivi je najbolji sladoled koji se proizvodi u okviru jedne pelješke porodice i jedan je od bitnijih razloga zašto posjećujem Orebić.
P.S. Tip za sve koji idu na Korčulu. Kada budete čekali na trajekt za otok, Croccantino vam je odmah iza ugla, probajte. Pistacija i slani kikiriki ćete voljeti jako.
Beach bar koji uvijek rado posjećuješ?
Ja kada sam na odmoru moj jedini izlazak je do slastičarne ili restorana, to je razlog zašto volim da ljetujem u malim mjestima. Ne volim noćne izlaske i tada trebam samo da šutim i odmaram. Ali, jedan prekrasan beach bar se nalazi u Dubrovniku iz starih zidina, a zove se Buža.
Omiljeno mjesto u BiH i/ili regiji za kupanje?
U Bosni i Hercegovini naravno Una ili Neretva, a u regiji je to Pelješac.
Ajla Huremović
Omiljena knjiga koju čitaš tijekom ovih mjeseci?
50 ideja koje bi stvarno trebalo da znate: Psihologija.
Koju pjesmu trenutno slušaš na repeat?
Emma Peters - Love.
Tri stvari bez kojih ne ideš nikamo ovog ljeta?
SPF, boca vode i slušalice. :)
Gdje probati najukusniji sladoled?
Croccantino Pelješac.
Beach bar koji uvijek rado posjećuješ?
Beach bar Bačva Orebić.
Omiljeno mjesto u BiH i/ili regiji za kupanje?
Pannonica Tuzla. ;)
***
Naslovna fotografija: Ajla Huremović
TEKST: Ada Ćeremida
London ovog juna ponovo potvrđuje zašto ga mnogi smatraju jednom od najuzbudljivijih evropskih prijestolnica umjetnosti.
Dok se širom grada otvaraju nove izložbe, sajmovi i kulturni programi, pažnju nam je privukla jedna priča koja počinje mnogo bliže kući.
Večeras se u Ambasadi Bosne i Hercegovine u Londonu otvara grupna izložba HOME: Mapping the Horizon, koja okuplja sedam bosanskohercegovačkih umjetnica čiji su životni i profesionalni putevi isprepleteni između Sarajeva, Bosne i Hercegovine i Ujedinjenog Kraljevstva.
Već nakon prvog susreta s vizualima izložbe bilo je jasno da ovo nije još jedna priča o migracijama ili nostalgiji. Kroz slikarstvo, ilustraciju, skulpturu, fotografiju i arhitekturu umjetnice istražuju šta zapravo znači osjećaj doma kada se život odvija između različitih gradova, jezika i kultura. 
Polazeći od ideje da dom nije nužno fizički prostor nego iskustvo koje se stalno iznova gradi, izložba HOME: Mapping the Horizon istražuje život između onoga što ostavljamo iza sebe i onoga što stvaramo na novim horizontima.
Kustosica Tatjana Palinkašev okuplja sedam umjetnica koje dijele iskustvo života između Bosne i Hercegovine i Velike Britanije, ali svaka od njih toj temi pristupa iz potpuno drugačijeg ugla. 
U središtu izložbe nalaze se pitanja pripadnosti, identiteta, kontinuiteta i kulturnog nasljeđa. Umjesto jednog odgovora, posjetioce očekuje sedam različitih interpretacija doma.
Umjetnica Davorka Anđelić kroz fotografiju i ručno izrađene figure Tilly i Milly istražuje kako izgleda potraga za mjestom kojem pripadamo. Njene male junakinje pojavljuju se u pejzažima Bosne i Hercegovine i Velike Britanije, uvijek pomalo između dva svijeta.
Kroz motive igre, djetinjstva i mašte, Anđelić otvara pitanja identiteta koja su istovremeno vrlo lična i univerzalna. Njeni radovi djeluju nježno na prvi pogled, ali ispod površine nose slojeve iskustva, izmještanja i potrebe za povezivanjem. U njima dom postaje nešto što tražimo, a ne nešto što nam je unaprijed dato. 
Za Jasnu Bell dom se pojavljuje kroz sjećanje, pejzaž i simbol Latinske ćuprije u Sarajevu. Nakon što je početkom rata napustila grad, slikarstvo postaje njen način povratka mjestima koja više ne može doživjeti na isti način kao nekada.
U njenim djelima most nije samo arhitektonski element nego simbol kontinuiteta i veze između prošlosti i sadašnjosti. Kroz bogate slojeve boje i svjetla Bell istražuje kako uspomene mijenjaju naš odnos prema prostoru.
Njeni radovi podsjećaju da ponekad najduže putovanje nije ono kroz geografiju nego kroz vlastito sjećanje. 
Jedina arhitektica među umjetnicama, Aida Bratović dom promatra kroz prostor, atmosferu i način na koji ljudi nastanjuju interijere. Njeni projekti, od londonskih rezidencija do međunarodnih realizacija, pokazuju kako dom nastaje kroz slojeve iskustava, predmeta i priča.
Njen rad dobro je poznat i našim čitateljima jer smo i zavirili iza vrata londonskog studija STUDIOAida i razgovarali s njom o filozofiji stvaranja prostora koji spajaju arhitekturu, umjetnost i lične priče klijenata.
Na jednoj strani nalaze se bogato uređeni interijeri ispunjeni umjetninama i naslijeđem, a na drugoj minimalistički prostori u kojima materijali sami pričaju priču.
U oba slučaja fokus ostaje na čovjeku i emociji koju prostor stvara. Bratović nas podsjeća da dom nikada nije samo dizajn, nego način života. 
Foto: Michael Sinclair, Rachael Smith Photography, Mark Bolton, Duško Miljanić
Grafička dizajnerica i ilustratorica Aleksandra Nina Knežević inspiraciju pronalazi u jednom od najvažnijih simbola bosanskohercegovačke kulturne baštine: stećcima.
Njihove motive prevodi u savremeni vizualni jezik kroz seriju radova koji spajaju tradiciju i savremenost. Crna, bijela i crvena boja, pojednostavljene forme i simboli ljubavi stvaraju prepoznatljiv autorski rukopis.
Umjesto da prošlost posmatra kao nešto završeno, Knežević je koristi kao polazište za nove priče. U njenim radovima dom postaje kulturno sjećanje koje možemo nositi sa sobom bez obzira gdje živimo. 
Skulpture i instalacije Aleksandre Kokotović nastaju transformacijom svakodnevnih predmeta u snažne nosioce značenja. Klupko vune, ibrik ili fragmenti urbanog pejzaža pretvaraju se u umjetnička djela koja govore o sjećanju, izdržljivosti i identitetu.
Kroz metal, konstrukciju i materijalnu transformaciju umjetnica istražuje šta ostaje kada funkcija nestane, a ostane samo trag iskustva. Njeni radovi djeluju istovremeno poznato i pomalo uznemirujuće, upravo zato što preispituju naše razumijevanje doma. U njima je dom nešto što preživljava promjene oblika. 
Foto: Željko Jovanović
Slikarica Nina Pirić stvara male vizualne zapise mjesta koja su joj tokom života pružila osjećaj pripadanja. Njeni pejzaži i apstraktne kompozicije ne prikazuju konkretne lokacije koliko emocije koje su uz njih vezane.
Kroz boju, svjetlo i atmosferu nastaje svojevrsna emocionalna kartografija. Svaka slika djeluje kao kratko zaustavljanje na putu, uspomena koju ne želimo zaboraviti.
Njeni radovi podsjećaju da dom ponekad postoji samo u trenutku koji želimo sačuvati. 
U radu Sonye Radan centralno mjesto zauzimaju žene, ručni rad, naslijeđe i svakodnevni rituali koji se prenose generacijama. Umjetnica u svoje slike ugrađuje stvarnu čipku i druge tekstilne elemente, pretvarajući ih u nosioce porodične memorije.
Motivi tkanja, šivanja i zajedništva postaju metafora za načine na koje gradimo identitet. Njeni radovi govore o otpornosti, nježnosti i kontinuitetu koji opstaje uprkos promjenama.
Dom se ovdje ne nalazi u prostoru nego u rukama koje nastavljaju prenositi priče dalje. 
Iako se izložba otvara večeras u Londonu i traje do 1. jula, njena priča ne završava unutar zidova Ambasade Bosne i Hercegovine. Posjetioci će putem QR koda moći pristupiti i digitalnom katalogu koji detaljnije predstavlja kustoski koncept, umjetnice i njihove radove.
To znači da ovu priču o domu, pripadanju i identitetu možete istražiti bez obzira nalazite li se u Londonu, Sarajevu ili bilo kojem drugom gradu. 
Možda je upravo to i najljepši zaključak izložbe HOME: Mapping the Horizon. Dom nije uvijek mjesto na koje se vraćamo. Ponekad je to priča koju nosimo sa sobom. 
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
