TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 26.2.2026.
Je li Gen Z najosvještenija ili najpreopterećenija generacija?
Generacija Z je prva generacija koja nije doživjela lagani prelazak iz analognog u digitalno doba. Ona je u digitalnom prostoru većinski odrasla. Pametni telefoni, društvene mreže, stalna povezanost i kontinuirani tok informacija nisu dodatak, već osnovni okvir života.
Istovremeno, evropska istraživanja ukazuju na paradoks. Prema podacima Eurofounda i Regionalnog ureda Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu, mladi između 18 i 29 godina u prosjeku prijavljuju niže nivoe mentalnog blagostanja u odnosu na starije dobne skupine. U istim izvještajima navodi se porast anksioznosti, emocionalne iscrpljenosti i osjećaja neizvjesnosti među mladima širom Evrope.
Kako je moguće da generacija koja ima najveći pristup informacijama, najrazvijeniji jezik za opisivanje emocija i najviši nivo digitalne kompetencije istovremeno pokazuje i znakove preopterećenosti?
Odgovor se, čini se, nalazi u prirodi svijeta u kojem su odrasli.
Odrastanje online: Identitet u realnom vremenu
Za prethodne generacije internet je bio alat koji se koristio u određenim trenucima. Za Generaciju Z digitalni prostor je kontinuirani ambijent u kojem se identitet oblikuje, potvrđuje i preispituje.
Prema istraživanjima mreže EU Kids Online, mladi u Evropi pokazuju visok nivo digitalne pismenosti i razumijevanja online rizika. Svjesni su pitanja privatnosti, algoritamskog filtriranja sadržaja i trajnosti digitalnog traga. Međutim, ta svjesnost ne znači i emocionalnu neutralnost.
Živjeti online znači živjeti pod stalnom mogućnošću procjene. Svaka objava, komentar ili fotografija potencijalno postaje dio javne percepcije. Identitet više nije proces koji se odvija privatno, već nešto što se istovremeno gradi i izlaže. Ta dvostruka dimenzija stvara pritisak da se ne bude samo autentičan, nego i dosljedno prezentiran.
Odrastanje u takvom okruženju razvija visoku razinu samoposmatranja. Mladi često razmišljaju o tome kako izgledaju, kako zvuče i kako su interpretirani. To je oblik hipersvjesnosti koji prethodne generacije nisu poznavale u toj mjeri.
Emocionalna pismenost i terapijska kultura
Jedna od najizraženijih karakteristika Generacije Z jeste njihova sposobnost da precizno imenuju emocionalna stanja. Pojmovi poput sagorijevanja, emocionalnih granica, anksioznosti ili regulacije stresa dio su svakodnevnog rječnika mladih ljudi.
Podaci Svjetske zdravstvene organizacije za evropski region pokazuju porast mentalne zdravstvene pismenosti među mladima. Otvoren razgovor o terapiji i emocionalnim izazovima sve je manje stigmatiziran. Ova generacija ne izbjegava govor o psihološkom opterećenju, nego ga artikuliše.
Međutim, povećana svijest može imati i svoju cijenu. Kada postoji kontinuirana introspekcija, postoji i mogućnost stalnog preispitivanja. Visoka razina emocionalne osviještenosti ne znači nužno i emocionalni mir. Naprotiv, često znači intenzivnije suočavanje sa složenim unutrašnjim procesima.
Informacijska zasićenost i emocionalni zamor
Nikada ranije mladi nisu bili izloženi tolikoj količini informacija. Globalni događaji, društvene promjene, ekonomska neizvjesnost i kulturni trendovi dostupni su u realnom vremenu.
Eurofoundovi podaci ukazuju da mladi Evropljani češće izražavaju zabrinutost za budućnost i osjećaj nepredvidivosti u odnosu na starije generacije. Kontinuirana izloženost vijestima i analizama stvara ambijent u kojem je teško ostati emocionalno distanciran.
Ovdje se pojavljuje fenomen informacijske iscrpljenosti. Kada je svijet stalno prisutan u džepu, teško je pronaći prostor potpunog odmora. Ova generacija nije nužno slabija, već je konstantno uključena.
Otporni i prilagodljivi, ali umorni
Zanimljivo je da istraživanja istovremeno pokazuju i visoku razinu adaptabilnosti među mladima. Deloitteovi i drugi evropski generacijski izvještaji naglašavaju da Generacija Z pokazuje sposobnost brzog prilagođavanja promjenama, tehnološkoj transformaciji i novim oblicima rada i komunikacije.
Oni su naučili živjeti u nestabilnosti. Upravo zbog toga razvili su strategije planiranja, postavljanja granica i traženja podrške. Ova generacija govori o mentalnom zdravlju, koristi digitalne alate svjesno i pokazuje interes za lični razvoj.
Iscrpljenost i otpornost nisu suprotstavljeni pojmovi. Oni mogu postojati istovremeno. Generacija Z može biti emocionalno opterećena, ali istovremeno sposobna da razvije mehanizme nošenja s tim opterećenjem.
Javna emocija i redefinisanje snage
Za Generaciju Z emocionalno izražavanje nije znak slabosti. Naprotiv, otvorenost se često doživljava kao oblik autentičnosti i snage.
Granice se postavljaju jasnije, konflikti se češće pokušavaju verbalno razriješiti, a pojam emocionalne sigurnosti postaje važan dio društvene interakcije. Ova promjena ukazuje na transformaciju društvenih normi.
Istovremeno, javna emocionalnost može povećati osjećaj ranjivosti. Kada je lično iskustvo izloženo digitalnoj publici, postoji i mogućnost pogrešne interpretacije ili osude.
Generacija smirenosti ili generacija anksioznosti?
Pitanje da li je Generacija Z najmirnija ili najanksioznija generacija u Evropi možda je pogrešno postavljeno. Evropski podaci sugerišu složeniju sliku.
Mladi danas pokazuju viši nivo svijesti o mentalnom zdravlju, veću spremnost na razgovor o emocionalnim izazovima i snažniju digitalnu kompetenciju. Istovremeno, prijavljuju više simptoma stresa i emocionalnog opterećenja.
Možda Generacija Z nije ni najpreopterećenija ni najosvještenija u apsolutnom smislu. Možda je prva generacija koja otvoreno govori o pritiscima svijeta koji je brži, vidljiviji i informacijski intenzivniji nego ikada prije.
U tom smislu, njihova ranjivost i njihova snaga dolaze iz istog izvora: iz svijesti.
A živjeti u stalnoj svijesti zahtijeva energiju.
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Lamija Muratagić
Upravo smo se vratile s 19. Race for the Cure u Sarajevu, gdje je bio i naš Bonjour.ba tim. Dobra energija, ljudi koji su došli iz sasvim različitih razloga i jedan cilj koji ih je tog jutra spojio u istom pravcu učinili su da priča koju nosimo sa sobom bude mnogo veća od jedne šetnje.
Ružičaste majice, muzika, transparenti i timovi koji se okupljaju pred start čine prvu sliku. Onda pogled ostane na imenima ispisanim na majicama, porodicama koje hodaju zajedno, zagrljajima koji traju malo duže i ženama zbog kojih su mnogi tog jutra uopće došli.
Bonjour.ba tim ovog vikenda bio je dio 19. Race for the Cure u Sarajevu, događaja koji gotovo dvije decenije okuplja ljude oko podrške ženama oboljelim od karcinoma dojke, važnosti ranog otkrivanja i konkretne pomoći ženama širom Bosne i Hercegovine. Ovogodišnje izdanje održano je 26. septembra u Sarajevu. 
I tu se mijenja perspektiva. Hiljade učesnika više nisu samo impresivan kadar jednog događaja, nego hiljade sasvim ličnih razloga koji su se tog jutra našli na istom mjestu.
Tek kada hodate među njima, postane jasno zašto Race for the Cure ostavlja tako snažan trag i dugo nakon što se sve završi.
Na istoj trasi našle su se žene koje prolaze kroz liječenje, žene koje su ga završile, njihove porodice, prijatelji, kolege i ljudi koji možda nemaju vlastitu priču vezanu za karcinom dojke, ali imaju razlog da budu tu.
Neko je došao zbog mame. Neko zbog prijateljice. Neko zbog sebe. Neko jednostavno zato što vjeruje da žensko zdravlje ne smije postati tema tek onda kada postane problem.
U toj različitosti leži posebna energija Race for the Cure. Hiljade pojedinačnih razloga na nekoliko sati dobiju zajednički pravac.
Događaj se u Bosni i Hercegovini održava od 2008. godine, a tokom prethodnih 18 izdanja okupio je više od 103.500 građanki i građana iz više od 45 gradova, mjesta i zajednica širom zemlje.
Atmosfera privuče pažnju, ali razlog zbog kojeg Race for the Cure traje toliko dugo nalazi se mnogo dalje od same putanje.
Sredstva prikupljena kroz inicijativu usmjeravaju se na besplatne mamografske preglede širom BiH, psihosocijalnu podršku te pakete prve pomoći za novooperisane žene. Do sada je kroz ove programe omogućeno više od 25.100 besplatnih mamografskih pregleda, podijeljeno više od 17.650 paketa pomoći, dok je psihosocijalnu podršku dobilo više od 13.200 žena i članova njihovih porodica.
Nela Hasić, osnivačica Think Pinka i Samira Poričanin-Petrešin, PR menadžerica Think Pinka
To su brojke zbog kojih današnja šetnja ne završava onda kada se ulice ponovo isprazne.
Pregled koji će neka žena obaviti. Paket koji će dobiti nakon operacije. Razgovor koji će joj biti dostupan onda kada joj bude potreban.
Tu dobra energija prestaje biti samo lijep osjećaj s događaja i postaje nešto vrlo konkretno.
Ove godine dio Race for the Cure priče bio je i tim Zajedno glasnije, koji su činile Ana Ćavar, osnivačica i direktorica Bonjour.ba; Aida Olević Maljević, direktorica i glavna urednica magazina Ljepota & Zdravlje; Belma Pećanin, direktorica magazina Gracija; te Samira Muratović, osnivačica Ladies In i direktorica agencije Altermedia.
Tim Zajedno glasnije: Ana Ćavar, Aida Olević Maljević, Belma Pećanin i Samira Muratović, uz Nelu Hasić i Samiru Poričanin-Petrešin.
Njih četiri ovog puta stale su iza iste poruke. Zdravlje žena, solidarnost i podrška onima koje prolaze kroz liječenje dobili su zajednički glas, a ime tima precizno opisuje ono što se dogodilo kada su ga udružile: Zajedno glasnije.
Ono što je prethodnih sedmica počelo kroz razgovore i sadržaj, ove subote dobilo je svoju najjasniju sliku na ulicama Sarajeva. Četiri žene, jedan tim i poruka koja se čula glasnije upravo zato što je bila zajednička.
Tu je bio i naš Bonjour tim.
Ana, Naida, Ada i Lamija bile su dio Bonjour tima koji se ove subote pridružio Race for the Cure u Sarajevu.
Priču o podršci tog jutra vidjele smo u njenom najneposrednijem obliku: u timovima koji su stigli zajedno, porodicama koje hodaju jedna uz drugu, ženama koje su završile liječenje i prijateljicama koje su na majicama ponijele nečije ime.
Bonjour.ba tim
Sve ono što se danima može sažeti u riječ podrška, tog jutra dobilo je mnogo konkretniji oblik. Ljude.
Race for the Cure traje nekoliko sati. Ono zbog čega postoji traje mnogo duže.
Možda je upravo to ono što smo najjasnije ponijele sa sobom.
Dobra energija može okupiti ljude. Plemenit cilj može ih dovesti na isto mjesto. Ali prava vrijednost počinje kada ono zbog čega smo tog jutra hodale ponesemo sa sobom kući.
Da razgovaramo o zdravlju i kada nije oktobar. Da podsjetimo mamu, sestru, prijateljicu i sebe na pregled. Da podrška ženama koje prolaze kroz liječenje ne ostane vezana za jedan datum.
Ovaj vikend hodale smo zajedno.
A najvažniji koraci su oni koje napravimo nakon njega.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Foto: Bonjour.ba
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
