TEKST: Emina Smaka
DATUM OBJAVE: 13.1.2023.
Kada smo pogledati sneak peek ovog projekta odmah smo znali da želimo znati više o njemu.
Kroz razgovor s arhitekticom Blankom, biro Arterior, smo otkrili više detalja o samoj izradi projekta, koji su to bili izazovi te kako se cijeli tim snašao u ovom zadatku. Objekat se gradi na Trebeviću, što je trenutno jedna od najvećih atrakcija za odmor u prirodi u BiH pa će sigurno privući pažnju posjetitelja. Interijer je inovativan, prozračan, moderan i praktičan, ali i instagramičan. Veselimo se daljnjoj realizaciji projekta.
Kako je došlo do ove suradnje?
Rekla bih da je to bila lančana reakcija. Klijenti koji su nam ukazali povjerenje na velikom projektu koji je realiziran prošle godine, kontaktirali su nas ponovno u vezi projekta enterijera stana u novogradnji. Kad nam je rečeno da se radi o trenutno najatraktivnijoj lokaciji u BiH, svi u firmi smo znali da će to biti jedno prelijepo iskustvo i sve ono zašto volimo ovaj posao.
O kakvom kompleksu se zapravo radi?
Penthouse od 260m2, za koji glavni projekat enterijera potpisuje Arhitektonski biro Arterior nalazi se u stambeno - poslovnom kompleksu Roof Gardens, na Trebeviću. Sam objekat je već nametnuo visoke standarde tako da smo i mi, kroz enterijer, nastojali pratiti isti.
Lokacija, pogled, povezanost sa prirodom, otvorenost prostora kao i sami klijenti i njihove želje već su bili dovoljna inspiracija da smo na prvi pogled tlocrta znali da će proces projektovanja, biti vrlo zanimljiv i izazovan. Velika olakšica je to što su želje naših klijenata kliknule s našom vizijom pa je cijeli proces projektovanja prošao s mnogo međusobnog zadovoljstva.
Kako je tekao proces kreiranja interijera?
Naša glavna teza koju pokušavamo prenijeti klijentima je da su funkcionalnost i kreativnost mogući samo u pravilno organiziranom prostoru, odnosno organiziranom po vašim životnim navikama, potrebama i željama. Tako da smo i ovaj projekat započeli s tlocrtnom dispozicijom. Što se samog enterijera tiče, fokus je na prirodnim materijalima i pastelnim bojama.
Željeli smo da većina namještaja bude “made in BiH” jer zaista imamo kvalitetne brendove kojima se možemo ponositi. Ali, nismo se ograničili samo jednim brendom ni cjenovnim rangom te smo ostavili prostora da određene komade namještaja odaberemo u kasnijim fazama projekta kada prostor i u stvarnosti dobije svoju treću dimenziju.
Završetak izgradnje objekta planiran je za kraj godine tako da imamo dovoljno vremena da se posvetimo svakom detalju i nepredviđenim izazovima koji nas čekaju na ovom projektu.
* * *
Foto: Arterior
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Sunčani dani su pred nama, a s njima dolazi i jedno važno pitanje koje mnogi roditelji sve češće postavljaju, a to je trebaju li djeca zaista nositi sunčane naočale?
Upravo zato smo u našoj rubrici Mame rulz, koja okuplja savjete, priče i podršku za roditelje, odlučili otvoriti ovu temu s osobom koja o njoj zna najviše.
Razgovarali smo s doktoricom Ajlom Pidro Mioković, specijalisticom oftalmologije i optometrije, magistricom menadžmenta u zdravstvu i mamom koja na vrlo posvećen način povezuje stručnost i roditeljsko razumijevanje.
Ajla već godinama educira roditelje kroz Instagram, gdje dijeli praktične savjete o zdravlju dječijih očiju, odgovara na pitanja i gradi zajednicu povjerenja. Zajedno sa sestrom Aidom Pidro Gadžo, objavila je i e-knjigu “Kako sačuvati vid djeteta u digitalnom dobu”, koja kroz primjere, istraživanja i smjernice pruža roditeljima alate za brigu o vidu njihove djece u svijetu ekrana.
Zato smo joj postavili upravo ona pitanja koja najviše zbunjuju roditelje: kada treba obaviti prvi pregled, koje naočale zaista štite, šta je “lijeno oko” i koje su to zablude koje mogu ostaviti trajne posljedice na dječiji vid.
Da li djeca zaista trebaju sunčane naočale?
„Apsolutno, da“, jasno kaže Ajla na pitanje trebaju li djeca nositi sunčane naočale.
Ajla: „Dječije oči su osjetljivije na sunčevu svjetlost nego oči odraslih, a UV zrake mogu s vremenom oštetiti strukture oka. Kao što kožu štitimo kremom, tako bismo i oči trebali štititi kvalitetnim sunčanim naočalama. Nisu to samo modni detalji – to je zaštita koja će umanjiti dugoročni kumulativni efekat UV na oko.“
Šta znači kada dječije oči upijaju više UV zraka?
Ajla: „Sočivo u oku djeteta je prozirnije i još nema onu prirodnu UV barijeru koju razvijamo s godinama. To znači da više štetnih zraka dolazi do dubine oka/retine, što povećava rizik od oštećenja u budućnosti. Ovo ne znači da dijete mora biti cijeli dan sa sunčanim naočalama... ali ako moramo da znamo kako ih zaštititi.“
Oprez: “igračke” naočale mogu nanijeti više štete
Ajla: „Zatamnjeno staklo širi zjenicu, a ako nema UV filter, onda još više UV zraka ulazi u oko. Uvijek savjetujem roditeljima da provjere oznaku 100% UV (ili UV400) zaštite i da naočale kupuju na provjerenim mjestima.“
Kada dijete treba prvi pregled?
Ajla: „Ako nema ranih problema ili porodične historije, prvi pregled bi trebalo napraviti oko 3. – 4. godine. Ali ako nešto primijetimo ranije – bježanje oka, jako suzenje, izbjegavanje gledanja u daljinu – treba reagovati odmah.“
Da li su svijetle oči zaista osjetljivije?
Ajla: „Da. Svijetle oči – plave, sive, zelene – imaju manje pigmenta koji prirodno štiti od svjetla, pa su osjetljivije. Takva djeca često žmirkaju na suncu. Kada im jednom ponudite sunčane naočale, često će ih tražiti sami, jer im gode.“
Lijeno oko se ne vidi, ali ostavlja posljedice
Ajla: „Dijete gleda normalno, ali jedno oko ne razvija dobar vid jer mozak ‘preferira’ drugo. Najčešće se ne vidi golim okom. Zato je važan sistematski pregled – jer mi to otkrijemo mjerenjima koja se ne mogu uočiti kod kuće.“
Najveći mit? Da naočale kvare vid
Ajla: „‘Neće nositi naočale da mu se oči ne ulijene’ – to je zabluda. Naočale ne kvare vid – one ga popravljaju. Bez njih, mozak ne dobija jasnu sliku i to može ostaviti posljedice, ne samo na vid nego i na uspjeh u školi ili socijalne interakcije.“
Postoji rok: do kada mozak “uči gledati”?
Ajla: „Vid se razvija do otprilike 7. godine života. Nakon toga, mozak više ne ‘uči’ gledati na isti način. Ako čekamo predugo, može biti kasno da ispravimo određene probleme poput ambliopije. Zato je ključan pregled do 4. godine života.“
Zlatno pravilo za svakodnevnu zaštitu vida
Ajla: „Boravak na dnevnom svjetlu i igra napolju – svakog dana, barem sat-dva. Ograničiti vrijeme pred ekranima, posebno u ranim godinama. Pravilo 20-20-20: svakih 20 minuta, gledati 20 sekundi u nešto udaljeno 6 metara. Te imati što bolje osvjetljenje kod rada na blizu!“
Kroz ovaj razgovor, doktorica Ajla Pidro nam je pokazala da se zdravlje dječijih očiju čuva svakodnevnim navikama, redovnim pregledima i znanjem. Nema mjesta čekanju. Nema mjesta mitovima.
Kako smo naučili: vid se razvija samo do određene dobi, sunčane naočale nisu dekoracija i “malo bježanje oka” nije uvijek bezazleno.
Zato je pravo vrijeme da postavimo pitanja, potražimo odgovore i napravimo male promjene koje će donijeti veliku razliku danas.
Ako želite više praktičnih savjeta o očuvanju vida, redovno ih možete pronaći na Instagram profilu doktorice Ajle, koji svakodnevno okuplja roditelje željne znanja i konkretne podrške.
Foto: @dr_ajla
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled backstage priče!
