TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 25.3.2020.
Globalna pandemija dotaknula je svakog pojedinca.
Neizvjesna situacija potaknula nas je na razmišljanje, a u momentima kada je svima potreban dodatan oslonac ili sitna gesta koja će izmamiti osmijeh na lice, važno je kreirati sadržaj koji će djelovati ohrabrujuće i utješno.
U uredništvu se vodimo upravo tom vizijom, a nama je osmijeh na lice izvukla gesta bh.fotografkinje Aide Redžepagić, koja je, u ideji da pokaže da smo u ovoj situaciji svi ujedinjeni i složni, ponudila usluge fotografiranje deset malih brendova nakon završetka pandemije. O svemu je pisala na svojim društvenim mrežama, a s obzirom na to da Aida već ima iskustva u kreiranju zanimljivih kampanja, vijest je oduševila male poduzetnike. Njen poduhvat uskoro je potaknuo na akciju brojne druge kreativce i brendove.
Više otkrivamo u nastavku.
Zašto si se odlučila biti #OstaniKući kampanje koju i sama promoviraš kroz svoje društvene mreže?
Zato što je to jedino ispravno i odgovorno! Prema nama samima, a ponajviše prema ugroženoj kategoriji stanovništva čiji život ovisi od kolektivnog imuniteta.
Ovo je vrijeme kada svi trebamo biti timski igrači i samo tako možemo pobijediti nedaću koja je trenutno pred nama.
Nerijetko smo na snimanjima razgovarali o novim, sjajnim, malim domaćim brendovima koji su vrijedni pažnje, a sada si došla na ideju da pokreneš kampanju kroz koju ćeš im pružiti usluge profesionalne fotografije nakon završetka same pandemije.
Možeš li nam reći više o samoj kampanji?
Potaknuta tragedijom koja nas je sve pogodila razmišljala sam o svim freelancerima poput mene, malim i velikim brendovima i kompanijama koje će pogoditi ekonomske posljedice korona virusa.
Našla sam se kao i mnogi, u situaciji gdje mi je preko noći otkazan svaki posao koji sam imala dogovoren u narednih pola godine, zajedno sa otkazivanjem poslova, otišli su i svi prihodi.
Znala sam da nisam jedina koja se našla u ovoj situaciji, ali sam isto tako znala i da nas iz ovoga može izvući samo solidarnost pa sam odlučila slobodno vrijeme nakon što prođe period izolacije iskoristiti tako što ću pomoći nekom od brendova koji su na samom početku i ne mogu sebi priuštiti fotografisanje.
Objavila sam informaciju na svom Instagram profilu, a onda je vijest odjeknula takvim intenzitetom kakvim nisam mogla ni zamisliti.
Kako su se i ostali brendovi te pojedinci uključili u cijelu priču?
U samo nekoliko sati su mi se javile na desetine ljudi koji nude razne usluge i voljni su pomoći brendovima koje izaberem. Tako je grafička dizajnerica Ana Lukenda ponudila besplatnu izradu logoa, nekoliko snimatelja je ponudilo snimanje reklame, ljudi iz PR i marketinških agencija su ponudili besplatne usluge i PR planove za brendove, ugledni lifestyle magazin (LadiesIN) je ponudio besplatan prostor i PR tekst za svaki od brendova, Fondacija 787 je ponudila pokriti troškove puta svima koji dolaze van Sarajeva. Javili su se frizeri, šminkeri, modeli…
Svi ponudili da besplatno daju svoj doprinos onome što je na početku zamisljeno kao jednostavno fotografisanje.
Ovo su tek neke od poruka koje sam u toku ova burna 24h uspjela otvoriti.
Kako si se osjećala kada si vidjela da je tvoja priča inspirirala i brojne brendove diljem regije da pokrenu sličnu kampanju?
Ono što je najdivnije u svemu je što se za nešto manje od 12 sati akcija proširila i na druge gradove i države, pa su mi se javili ljudi iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Mađarske, pa čak od jučer i Njemačke koji su istu akciju pokrenuli i u svojoj zemlji!
Nevjerojatno je kako jedan story na Instagramu može podići na noge toliko ljudi i pokrenuti val dobre energije i dijela! Ja se zaista nadam da će se ova priča proširiti i inspirisati još kreativaca da pruže ruku i pomognu jedni drugima nakon tragedije koja je zadesila cijeli svijet.
Sada, više nego ikada smo svjesni da novac nije najbitnija valuta!
Solidarnost je jača i vrjednija!
Detalji iz 'Studio 140' - studija ove bh.fotografkinje
Jučer si saznala da si osvojila 1.mjesto na Rovinj Photodays festivalu za toplu i emotivnu seriju fotografija spisateljice Martine Mlinarević i njenog muža Gorana.
Kakav je osjećaj i kako planiraš proslaviti ovu nagradu?
Prvo sam se šalila kako osim korpe s povrćem koju sam dobila od sestre za rođendan, ove godine neću dobiti ni zagrljaje najbližih mi ljudi jer smo ovu izolaciju shvatili zaista ozbiljno, a onda se desilo da mi je kolega fotograf poslao poruku “Čestitam!”. Na trenutak nisam znala šta mi čestita, a onda je poslao i link.
Rovinj Photodays je jedan od najvećih festivala fotografije jugoistočne Evrope. Na konkursu je prijavljeno 2600 fotografija autora iz 18 zemalja.
Zaista je čast osvojiti prvo mjesto u jednoj od kategorija. Ova vijest mi je popravila rođendan, ali i pomogla da skrenem misli s pandemije.
Jedna od nagrađenih fotografija iz dokumentarnog serijala o životu spisateljice Martine Mlinarević
Naposljetku, reci nam, kako zadržati #FeelGood vibe u doba kućne izolacije?
Ja sam pokušala razmišljati dugoročno. Nakon nekoliko paničnih dana gdje sam samo čitala vijesti i brinula za svoje bližnje, shvatila sam da moram nešto poduzeti. Tu sam krenula kovati planove kako nastaviti kada izolacija jednom konačno prođe i FeelGood vibe se odmah vratio!
Kada jednog dana konačno prođe pandemija i vratimo se svojoj rutini, shvatit ćemo da nas korona natjerala da se vratimo sebi, da više podržavamo domaće i lokalno jer mnogo zavisimo od toga. Jedna ovakva akcija i pružanje ruke će nam svima pomoći da brže ustanemo.
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Lamija Muratagić
Koliko košta imati stav u modnoj industriji? Marko Feher ne bira uvijek isplativiji odgovor. U prvom Front Row govori o pravilima koja rado krši.
Postoji mnogo načina da započnete razgovor s modnim dizajnerom. Možete ga pitati o posljednjoj kolekciji, uspjehu ili planovima za budućnost. Naša glavna urednica i Bonjour.Front Row voditeljica, Emina Smaka, odlučila je početi pitanjem koje naizgled ne može biti jednostavnije: Ko je Marko Feher?
Odgovor nije stigao u obliku profesionalne biografije. Marko je priznao da na to pitanje pokušava odgovoriti cijeli život. 
Kod Fehera identitet nije nešto što se jednom definiše i ostavlja po strani. Njegove kolekcije pokazuju koliko se toga može otkriti njegovim preispitivanjem. Bio je to početak razgovora koji je Emina odvela od odrastanja i školovanja na Central Saint Martinsu do rodnih normi, kreativne slobode i poslovnih odluka iza jednog od najprepoznatljivih autorskih izraza domaće modne scene. 
Marko sebe iz djetinjstva opisuje kao buntovnog dječaka iz manje sredine, zainteresovanog za pravdu, aktivizam i propitivanje ustaljenih pravila. Prije mode razmišljao je čak i o studiju prava.
Dizajn je kao profesionalni izbor prepoznao tek oko dvadesete godine. Slijedili su studij u Banjoj Luci i odlazak na Central Saint Martins u Londonu, instituciju kroz koju su prošla neka od najutjecajnijih imena modne industrije.
Jedna od zanimljivijih anegdota iz tog perioda tiče se zadatka koji je ozbiljno uzdrmao njegovu tadašnju estetiku. 
Na studij je stigao uvjeren da se želi baviti isključivo monohromatskom paletom. Zatim je dobio zadatak da napravi 100 skica bez korištenja crne, bijele i sivih tonova.
Za dizajnera koji je već imao prilično jasnu ideju o svom vizuelnom izrazu, bio je to izazov. Danas upravo to iskustvo povezuje sa slobodom koju mu je obrazovanje donijelo. 
Za Marka Fehera estetika nikada nije bila dovoljan razlog za stvaranje.
„Ja se zaista ne mogu natjerati da uradim nešto lijepo, da bi bilo lijepo.“
Od prve kolekcije Virdžina , inspirisane balkanskim fenomenom žena koje su prema tradicionalnim društvenim pravilima preuzimale muške uloge, njegov rad istražuje identitet, rodne norme i kontradikcije društva.
S Eminom je razgovarao i o reakcijama koje je ta kolekcija izazvala, uključujući kontroverzu oko haljine koju je nosio muškarac, te o tome zašto publika ne mora uvijek odmah razumjeti poruku dizajnera.
Otvorili su i pitanje mora li svaka kolekcija imati društveni stav. Markov odgovor ostavlja prostor različitim estetikama, ali istovremeno insistira na odgovornosti ljudi koji rade u modnoj industriji. 
Razgovor o dizajnu imao je i odgovarajuću scenografiju. U ambijentu GAZZDA flagship store , Marko je sjedio u Dedo Lounge fotelji od crnog lakiranog hrasta s crnom Dunes kožom, dok je Emina sjedila u Aska fotelji od oraha sa SILK nougat kožom. Set su upotpunili Mushroom pomoćni stolovi u završnoj obradi tamnim uljem. 
A onda dolazimo do pitanja o kojem kreativne industrije često govore mnogo tiše: šta se događa kada vlastita uvjerenja nisu najisplativiji poslovni potez?
Marko otvoreno govori o ponudama i saradnjama koje odbija, odnosu kreativnosti i biznisa te činjenici da njegov brend ne mora imati univerzalnu publiku.
„Ja ni ne uživam u tome da bi svi voljeli moj brand.“
Razgovor se dotiče i domaće modne scene, nedostatka sistemske podrške, potrebe za kvalitetnijim platformama i navike da domaće autore ozbiljno shvatimo tek nakon što dobiju priznanje izvan Bosne i Hercegovine. 
Marko ima prilično jasan stav i o pritisku društvenih mreža, instant uspjehu i savjetima koje bi dao mlađim dizajnerima. A kada ga Emina pita šta bi promijenio da danas ponovo kreće od nule, njegov odgovor vrijedi čuti.
Bi li ponovo izabrao isti put? Koliko kompromisa kreativnost može podnijeti? I kome moda zapravo treba polagati račune?
Za odgovore vam ovog puta ne treba pozivnica za reviju. Vi ste u prvom redu.
Pretplatite se na Bonjour.ba YouTube kanal i uključite obavijesti. Svakog mjeseca donosimo novi razgovor s ljudima koji oblikuju kreativne industrije, a pitanja se nastavljaju i kada se ugase kamere. 
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
