TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 11.8.2016.
Samo jedan dan nas dijeli od filmske čarolije zvane Sarajevo Film Festival. Devet dana Sarajevo će biti mjesto promocije radova brojnih filmaša, kako iz regije, tako i svijeta. Ove godine kao počasni gost na Sarajevo Film Festival dolazi i Robert de Niro, a festivalski trg obećava bezbroj zabavnih događaja i sjajnu atmosferu.
U potrazi za filmskim naslovima koje trebamo dodati na našu listu filmova na koje trebamo obratiti pozornosti na SFFu, za savjet smo pitali bh. redateljicu Mirnu Dizdarević. Ova mlada redateljica je završila studij filmske režije, a potvrdu svog rada dobila je na 20.Sarajevo Film Festivalu, kada je njen film Iskupljenje, koji je ujedno bio i njen diplomski rad, osvojio nagradu za najbolji kratki bh.film. Mirninu preporuku filmova donosimo u nastavku.
***
Svake godine sa nestrpljenjem čekamo posebnih devet dana u godini. Tih devet dana Sarajevo je epicentar kinematografije prekriven šljokičastim velom svjetskih bliceva, festivalskim gostima o kojima Sarajevo u nekim “običnim” danima može samo da sanja i naravno nezaobilaznim novim modnim kreacijama koje, htjeli to mi priznati ili ne, većina željno čeka. Za mene kao bh. redateljicu svaki Sarajevo Film Festival je poseban i uvijek me podsjeti kako trebam biti ponosna što sam redateljica iz Bosne i Hercegovine. 22. Sarajevo Film Festival se ponovo može pohvaliti raznovrsnim izborom filmova gdje će svaka gledateljica i gledatelj zasigurno pronaći nešto za sebe. Dok s nestrpljenjem čekamo početak velikog filmskog praznika u Sarajevu, pokušala sam izdvojiti par filmova koje bih lično pogledala.
Prijedlog broj 1
Iz takmičarskog programa bih izdvojila film “Vlažnost” redatelja Nikole Ljuce. O ovome filmu sam već dosta čula i prošle godine od kolega koje su radile na filmu tako da je ovo ipak bio prvi film koji nestrpljivo čekam na festivalu. Također film je osvojio i i dalje osvaja mnogobrojne značajne nagrade na svjetskim filmskim festivalima.
https://www.youtube.com/watch?v=lQSn67IUq3o
Prijedlog broj 2
Iz programa van konkurencije najinteresantniji film koji mi je privukao pažnju je film “Transmania“ koji ima petnaest redateljica i redatelja. Ono što mi je privuklo pažnju je način na koji su priče ispričane a to je da je svako od redatelja nastavljao priču sa svojih pet minuta filma koja je zasnovana na posljednjoj minuti prethodne priče. Film je sniman nadrealističkom narativnom metodom koja istražuje nepoznatost i mističnost u procesu snimanja igranog filma. Definitivno je film na koji treba obratiti pozornost.
Prijedlog broj 3
Iz programa BH. filma apsolutno bih preporučila novi film Danisa Tanovića, “Smrt u Sarajevu“, koji može parirati rame uz rame s vrhunskim produkcijama, odličnom glumom, režijom, kamerom, montažom, gotovo sva ekipa je domaća ekipa. Trebamo biti ponosni na svu našu ekipu i na Danisa Tanovića koji je sjajnu ispričao još jednu priču koja nas se itekako tiče.
https://www.youtube.com/watch?v=in4feDE3GII
Prijedlog broj 4
Serija “Novine“ je nova serija Dalibora Matanića u 10 epizoda i priča je o građevinskom poduzetniku koji kupuje liberalni dnevni list da bi zataškao prometnu nesreću koju je prouzrokovala njegova majka i u kojoj je poginulo troje mladih ljudi. Još jedan razlog zbog kojeg bih pogledala ovu seriju je taj da smo prošle godine imali priliku gledati Matanićev “Zvizdan“ koji je bio potpuno oduševljenje, te iz tog razloga me veseli i njegova nova serija.
https://www.youtube.com/watch?v=gK3FsUzPhRE
Prijedlog broj 5
U programu regionalnih premijera pažnju privlači film “Korida“ Siniše Vidovića. Mislim da stalno se priča o koridama a niko u biti ne zna puno o njima i vjerujem da će ovaj film na zanimljiv način otvoriti nam taj nepoznati, gotovo mitski svijet, koji nam je zapravo na kućnom pragu.
https://www.youtube.com/watch?v=6tNtPQn9mUc
Ovo su samo neki od mnogobrojnih filmova koji nas čekaju na 22. Sarajevo Film Festivalu i koji zaslužuju našu pažnju i koji će zasigurno imati svoju publiku. Uvijek bih apelovala da se prati regionalna kinematografija jer postaje sve interesantnija i za svaku pohvalu je činjenica da je sve više kvalitetnih filmova. Ostajemo da uživamo u prekrasnom svijetu filma i da maštamo ovih devet dana u magičnom Sarajevu.
TEKST: Ada Ćeremida
Treće izdanje Industry Day u Visokom još jednom je otvorilo pitanje dizajna kao sistema, onog koji povezuje ideju, proizvodnju i odgovornost.
Kroz ovogodišnji fokus na „Green Deal“, razgovor se pomjera dalje od estetike i ulazi u prostor odluka, procesa i uticaja koji dizajn ima na društvo.
U tom kontekstu, razgovarali smo sa Slavimirom Futrom, jednim od najuticajnijih dizajnera i vizualnih komunikatora u regionu, čiji rad već godinama pomjera granice između forme, poruke i sistema.
Njegov pristup dizajnu ne počinje izgledom, nego pitanjem smisla, što se jasno reflektovalo i kroz njegovu ulogu na Alma Ras Industry Day. Dizajn, kako ga on vidi, nije dekoracija, nego rezultat jasno postavljene ideje i razumijevanja onoga što treba da komunicira.
Zato njegov pogled na savremeni dizajn pomjera fokus sa onoga što vidimo na ono što osjećamo i razumijemo već u prvim sekundama susreta s vizualom.
Razgovor sa Slavimirom Futrom otvara pitanja koja su danas ključna za razumijevanje dizajna. Umjesto forme, fokus stavlja na istinu, inteligenciju i osjećaj koji dizajn ostavlja.
Njegovi odgovori pomjeraju granicu između lijepog i smislenog, između trenda i onoga što traje.
Kada gledate jedan dizajn, šta vam prvo govori da li ima identitet ili ne?
Pa, prije svega, kod tih stvari je najvažnije da budu istinite. To se jednostavno nekako osjeti. Mi živimo danas u vremenu kada svi mogu da naprave nešto lijepo i atraktivno, a jako malo ljudi mogu da naprave nešto pametno. I to je ono što nas odvaja od umjetne inteligencije, ali i od “umjetničke” u tom smislu.
Tako da se odmah vidi, stvarno na prvi pogled, da li je nešto vještačko ili je organsko, prirodno, pametno i lijepo. To je sveti gral komunikacije.
Koja je najčešća greška mladih dizajnera danas?
Mislim da mladi dizajneri upravo tu problematiku forme usvajaju brže nego problematiku istine, odnosno inteligencije. Zato što je lakše doći do forme nego do istine, ljudi to rade preko ljepote.
Lako se iskopira nešto što je trend, nešto što se svima sviđa, i onda se na taj način svrstate u jednu armiju istomišljenika estetskih i time sebi obezbijedite neku poziciju u tom mikro društvu kojem pripadate.
Ali ono što preživljava decenije, da ne kažem vijekove, uvijek je ta suštinska istina. Uvijek treba tražiti više u inteligenciji nego u ljepoti.
Kako znate da je projekat završen? Postoji li ta tačka gdje treba stati?
Projekat se završava onda kada se osjeti da će uraditi svoj posao. Ipak je grafički dizajn dio industrije u kojoj ste vi direktno vezani za potrebe klijenta.
To se osjeti kad je dovoljno, kada nema potrebe da se zatrpava dodatnim informacijama ili dodatnim estetikama koje služe da uljepšaju stvar.
Čim vidite da neko ukrašava, znači da pokušava da nadoknadi neku rupu u konceptu ili opet u toj istoj inteligenciji.
Jedna riječ koja danas najviše nedostaje dizajnu?
Ljubav.
To je ono što se osjeća duboko. Empatija i međuljudski odnosi postali su nešto što se podrazumijeva, a zaboravili smo koliki je njihov potencijal i intenzitet. Ono što je duboko u nama skriveno, što je naša priroda, mi smo usmjereni jedni na druge.
A u novim okolnostima tehnoloških revolucija mi smo se, zapravo, okrenuli više sebi. I onda iz te pozicije gledamo svijet, a svijet nije nigdje van nas, on je u nama.
Onaj ko je shvatio da je čitav svijet u njemu, čitav univerzum i život, ta osoba privlači druge ljude. I to je ono što mladi nikako da shvate.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
