Dizajner Milan Senić u svojoj kolekciji 'Intuition' za proljeće/ljeto 2018. predstavlja svojevrstan odmak od minimalističke estetike i ne-boja. Dizajnerski, kolekcija predstavlja nastavak kreativnog istraživanja dizajnera te su u fokusu kolekcije nalazi košulja koja dobiva sasvim novi izgled kroz istraživanje forme, dekonstrukciju, transformabilnost.

Najzastupljenije su nijanse plave boje uz maslinasto zelenu i bijelu, dok se uz nove modele košulje, kao dio linije nalazi i odijelo te multifunkcionalna košulja/haljina/mantil.

Materijali od kojih su izrađeni odjevni predmeti koji čine ovu kolekciju su pamuk, lan, svila te njihove mješavine. Izaći iz svoje crno-bijele zone komfora dizajner se odlučio iz razloga jer je u ovom momentu tržište prezasićeno dizajnom u nebojama te se publici odlučio predstaviti kroz nešto neočekivano za njegov rad.
"Kreativno stvaralaštvo podrazumijeva različite autorske faze i tranzicije koje su poželjne ako kao finalni produkt daju dobra kreativna i dizajnerska rješenja. Moda i modni dizajn su možda i najbolji mediji koji dobro podnosi upravo kontinuirane promjene trendova i tendencija.“ – otkrio je Milan. 

https://www.youtube.com/watch?v=JRJGqWek360

Zaštitno lice projekta Ïntuition je Hilda Halilović koja je suradnju s Milanom započela još 2014.godine, kada je bila jedna od manekenki na njegovoj reviji.

{gallery}2018/2018_07/milab{/gallery}

***
Fashion design & stylig: Milan Senić
Photo, directing & editing: Armin Čolo
Model: Hilda Halilovic, Relatum model management
Hair styling: Nora Pavlak
Make up: Maja Talović
Sound design: Haris Saracević

U subotu, 20. decembra, beogradska modna scena dobila je svoj novi manifest.

U autentičnom ambijentu projekta Radostan Settlement, predstavljena je kolekcija Z'B'N, saradnja brenda Radostan i upcycling dizajnerke i umjetnice Vladica Čulić , koja transformiše tradicionalni odjevni predmet zubun u simbol rodne suverenosti.

Kada se susretnu etnografsko naslijeđe i savremeni izraz, rezultat rijetko ostaje u domenu estetike. U slučaju kolekcije Z’B’N, riječ je o snažnom kulturnom i političkom zahvatu.






Vladica Čulić i Radostan predstavili su sedam unikatnih komada nastalih direktnom intervencijom kreatorke na autentičnim zubunima, odjevnim formama koje su decenijama nosile kodove statusa, tijela i pripadnosti.

Zaštitni znak kolekcije je hibridni ornament nastao reinterpretacijom motiva “Karakačka”, jednog od prepoznatljivih ornamenata ćilimarstva jugoistočne Evrope. Motiv stilizirane ženske figure sa rukama na kukovima, blizak simbolu Elibelinde, tradicionalno je vezivan za plodnost.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by @radostan_settlement_

Autori, međutim, izvode svjesnu subverziju. Preklapanjem forme zubuna i geometrije ornamenta, arhetip se transformiše, čime se simbol ženske reproduktivne moći prevodi u savremeni narativ seksualnog oslobođenja i rodne autonomije.

Tokom samog događaja, u ambijentu trpezarije Radostana, posjetioci su imali priliku da ovaj hibridni ornament trajno ponesu na koži kroz specifičan tattoo pop-up, čime je simbolika kolekcije doslovno postala dio tijela publike.






Zubun kao anti-muzejski objekt

Zubun je, svojom skulpturalnom formom koja naglašava kukove, oduvijek bio više od odjeće, bio je snažan marker identiteta. U ovoj kolekciji, on prestaje biti nijemi muzejski eksponat. Postaje anti-muzejski objekt, oslobođen rigidnih interpretacija i zatvorenih identitetskih okvira.

„Identitet nije statičan; on je u stalnom pregovaranju“, poručuje Vladica Čulić.

Inspirisana nomadskim principima kretanja i prilagodbe, kolekcija podsjeća da je naslijeđe fluidno. U kontekstu savremene mode, Z’B’N se pozicionira kao anti-konzumeristički manifest: fokusiran na upcycling i rad s postojećim materijalima, on ne proizvodi nove identitete, već otvara prostor za njihovo preispitivanje i redefinisanje.







Predstavljanje kolekcije bilo je daleko od klasične modne revije. Riječ je o imerzivnom multimedijalnom performansu u kojem je Kйr, Bane Jovančević, oblikovao zvučni pejzaž spajajući elektronske strukture s ritmovima inspirisanim folklornim naslijeđem. Vizuelni identitet upotpunio je Aleksandar Lazar, koji je uživo mapirao projekcije, pretvarajući prostor Radostana u polje dijaloga između digitalnog i arhaičnog.






Pristup Radostana i Vladice Čulić prevazilazi okvire održive mode. To je poziv na otpor prema uniformnosti sistema brze potrošnje. Njihov zubun postaje platno za savremeni izraz, dokaz da tradicija nije nešto što se pasivno čuva, već nešto što se živi, mijenja i ponovo osvaja.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: PR