TEKST: Emina Smaka
DATUM OBJAVE: 2.3.2025.
Na crvenom tepihu Oscara 2025. godine, u momentu koji je privukao pažnju modnih kritičara diljem svijeta, predsjednica Akademije filmskih umjetnosti i nauka, Janet Yang, nosila je custom-made haljinu BH. brenda Kaftan.
Ovaj veličanstveni trenutak označava četvrtu priliku da Janet odabere upravo ovaj bh. brend, koja svojim unikatnim dizajnom i besprijekornim krojenjem ne prestaje oduševljavati i izazivati uzbuđenje na međunarodnoj modnoj sceni.
Kaftan Studio, pod vodstvom kreativnog dvojca koji spaja tradicionalnu tehniku s inovativnim pristupom, postao je nezaobilazno ime u svijetu visoke mode. Poznati po upotrebi delikatnih tkanina, kompleksnih vezova i izuzetnog krojenja, brend je uspio izgraditi prepoznatljiv stil koji transcendentira granice, a istovremeno čuva duboke korijene bosanskohercegovačke tradicije.
Haljine koje izlaze iz njihovih ruku i mašina pričaju priče i povezuju kulturu s modernim svijetom.
Zavirili smo kratko u Kaftan Studio tik pred slanje haljine
Za ovu priliku, Kaftan i stilistica Janet Yang, Cassandra Dittmet Nweze, odlučili su odati počast Janetinim azijskim korijenima, što je bio njen željeni element, dok su istovremeno uspjeli sačuvali prepoznatljiv Kaftan stil. Haljina je odisala elegancijom i sofisticiranošću, s ravnotežom između tradicionalnog i modernog, a svaki detalj bio je pažljivo usklađen kako bi odražavao dublji narativ o povezanosti kultura.
Emina Hodžić Adilović, Kaftan Studio i Emina Smaka, glavna urednica Bonjour.ba magazina
Kako su nam rekle iz Kaftan Studija, uprkos fizičkoj udaljenosti, uspjeli su ostvariti besprijekoran rezultat u suradnji sa Janet i njenom stilisticom putem video poziva, pažljivo prateći svaki korak u procesu dizajniranja i stvaranja haljine. Nažalost, zbog privatnih obveza, kreativci nisu mogli biti prisutni na samoj ceremoniji, ali je njihova prisutnost bila neosporna kroz svakodnevnu posvećenost detaljima koji su definirali ovu izuzetnu kreaciju.
O haljini
Delikatna svilena podloga, u nijansama nježne slonovače, bila je ukrašena ručno vezenim cvjetnim motivima u nijansama fuksije, maline i zelenila, podsjećajući na bogatu simboliku orijentalnih vrtova. Transparentni, til u 2 nijanse fuksije te dubokoj nijansi vina elegantno se prelivao preko ramena, dodajući slojevitost i eteričnost cjelokupnom izgledu. Silueta je fluidna, ali moćna, stroga u svojoj strukturi, a istovremeno nježna u pokretu, oličavajući balans između modernog couture izraza i tradicionalnog ruha.
Haljina koju je Janet nosila na crvenom tepihu bila je i priznanje ovom bosanskohercegovačkom dizajnu i njegovoj sve većoj prisutnosti na globalnoj modnoj sceni. Ovaj trenutak potvrđuje da je Kaftan Studio simbol snage kulture, inovacije i uspjeha na svjetskoj modnoj sceni.
* * *
Naslovna fotografija: @sayidaty
Fotografije: Monika Andrić
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Sunčani dani su pred nama, a s njima dolazi i jedno važno pitanje koje mnogi roditelji sve češće postavljaju, a to je trebaju li djeca zaista nositi sunčane naočale?
Upravo zato smo u našoj rubrici Mame rulz, koja okuplja savjete, priče i podršku za roditelje, odlučili otvoriti ovu temu s osobom koja o njoj zna najviše.
Razgovarali smo s doktoricom Ajlom Pidro Mioković, specijalisticom oftalmologije i optometrije, magistricom menadžmenta u zdravstvu i mamom koja na vrlo posvećen način povezuje stručnost i roditeljsko razumijevanje.
Ajla već godinama educira roditelje kroz Instagram, gdje dijeli praktične savjete o zdravlju dječijih očiju, odgovara na pitanja i gradi zajednicu povjerenja. Zajedno sa sestrom Aidom Pidro Gadžo, objavila je i e-knjigu “Kako sačuvati vid djeteta u digitalnom dobu”, koja kroz primjere, istraživanja i smjernice pruža roditeljima alate za brigu o vidu njihove djece u svijetu ekrana.
Zato smo joj postavili upravo ona pitanja koja najviše zbunjuju roditelje: kada treba obaviti prvi pregled, koje naočale zaista štite, šta je “lijeno oko” i koje su to zablude koje mogu ostaviti trajne posljedice na dječiji vid.
Da li djeca zaista trebaju sunčane naočale?
„Apsolutno, da“, jasno kaže Ajla na pitanje trebaju li djeca nositi sunčane naočale.
Ajla: „Dječije oči su osjetljivije na sunčevu svjetlost nego oči odraslih, a UV zrake mogu s vremenom oštetiti strukture oka. Kao što kožu štitimo kremom, tako bismo i oči trebali štititi kvalitetnim sunčanim naočalama. Nisu to samo modni detalji – to je zaštita koja će umanjiti dugoročni kumulativni efekat UV na oko.“
Šta znači kada dječije oči upijaju više UV zraka?
Ajla: „Sočivo u oku djeteta je prozirnije i još nema onu prirodnu UV barijeru koju razvijamo s godinama. To znači da više štetnih zraka dolazi do dubine oka/retine, što povećava rizik od oštećenja u budućnosti. Ovo ne znači da dijete mora biti cijeli dan sa sunčanim naočalama... ali ako moramo da znamo kako ih zaštititi.“
Oprez: “igračke” naočale mogu nanijeti više štete
Ajla: „Zatamnjeno staklo širi zjenicu, a ako nema UV filter, onda još više UV zraka ulazi u oko. Uvijek savjetujem roditeljima da provjere oznaku 100% UV (ili UV400) zaštite i da naočale kupuju na provjerenim mjestima.“
Kada dijete treba prvi pregled?
Ajla: „Ako nema ranih problema ili porodične historije, prvi pregled bi trebalo napraviti oko 3. – 4. godine. Ali ako nešto primijetimo ranije – bježanje oka, jako suzenje, izbjegavanje gledanja u daljinu – treba reagovati odmah.“
Da li su svijetle oči zaista osjetljivije?
Ajla: „Da. Svijetle oči – plave, sive, zelene – imaju manje pigmenta koji prirodno štiti od svjetla, pa su osjetljivije. Takva djeca često žmirkaju na suncu. Kada im jednom ponudite sunčane naočale, često će ih tražiti sami, jer im gode.“
Lijeno oko se ne vidi, ali ostavlja posljedice
Ajla: „Dijete gleda normalno, ali jedno oko ne razvija dobar vid jer mozak ‘preferira’ drugo. Najčešće se ne vidi golim okom. Zato je važan sistematski pregled – jer mi to otkrijemo mjerenjima koja se ne mogu uočiti kod kuće.“
Najveći mit? Da naočale kvare vid
Ajla: „‘Neće nositi naočale da mu se oči ne ulijene’ – to je zabluda. Naočale ne kvare vid – one ga popravljaju. Bez njih, mozak ne dobija jasnu sliku i to može ostaviti posljedice, ne samo na vid nego i na uspjeh u školi ili socijalne interakcije.“
Postoji rok: do kada mozak “uči gledati”?
Ajla: „Vid se razvija do otprilike 7. godine života. Nakon toga, mozak više ne ‘uči’ gledati na isti način. Ako čekamo predugo, može biti kasno da ispravimo određene probleme poput ambliopije. Zato je ključan pregled do 4. godine života.“
Zlatno pravilo za svakodnevnu zaštitu vida
Ajla: „Boravak na dnevnom svjetlu i igra napolju – svakog dana, barem sat-dva. Ograničiti vrijeme pred ekranima, posebno u ranim godinama. Pravilo 20-20-20: svakih 20 minuta, gledati 20 sekundi u nešto udaljeno 6 metara. Te imati što bolje osvjetljenje kod rada na blizu!“
Kroz ovaj razgovor, doktorica Ajla Pidro nam je pokazala da se zdravlje dječijih očiju čuva svakodnevnim navikama, redovnim pregledima i znanjem. Nema mjesta čekanju. Nema mjesta mitovima.
Kako smo naučili: vid se razvija samo do određene dobi, sunčane naočale nisu dekoracija i “malo bježanje oka” nije uvijek bezazleno.
Zato je pravo vrijeme da postavimo pitanja, potražimo odgovore i napravimo male promjene koje će donijeti veliku razliku danas.
Ako želite više praktičnih savjeta o očuvanju vida, redovno ih možete pronaći na Instagram profilu doktorice Ajle, koji svakodnevno okuplja roditelje željne znanja i konkretne podrške.
Foto: @dr_ajla
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled backstage priče!
