TEKST: Emina Smaka
DATUM OBJAVE: 2.3.2025.
Na crvenom tepihu Oscara 2025. godine, u momentu koji je privukao pažnju modnih kritičara diljem svijeta, predsjednica Akademije filmskih umjetnosti i nauka, Janet Yang, nosila je custom-made haljinu BH. brenda Kaftan.
Ovaj veličanstveni trenutak označava četvrtu priliku da Janet odabere upravo ovaj bh. brend, koja svojim unikatnim dizajnom i besprijekornim krojenjem ne prestaje oduševljavati i izazivati uzbuđenje na međunarodnoj modnoj sceni.
Kaftan Studio, pod vodstvom kreativnog dvojca koji spaja tradicionalnu tehniku s inovativnim pristupom, postao je nezaobilazno ime u svijetu visoke mode. Poznati po upotrebi delikatnih tkanina, kompleksnih vezova i izuzetnog krojenja, brend je uspio izgraditi prepoznatljiv stil koji transcendentira granice, a istovremeno čuva duboke korijene bosanskohercegovačke tradicije.
Haljine koje izlaze iz njihovih ruku i mašina pričaju priče i povezuju kulturu s modernim svijetom.
Zavirili smo kratko u Kaftan Studio tik pred slanje haljine
Za ovu priliku, Kaftan i stilistica Janet Yang, Cassandra Dittmet Nweze, odlučili su odati počast Janetinim azijskim korijenima, što je bio njen željeni element, dok su istovremeno uspjeli sačuvali prepoznatljiv Kaftan stil. Haljina je odisala elegancijom i sofisticiranošću, s ravnotežom između tradicionalnog i modernog, a svaki detalj bio je pažljivo usklađen kako bi odražavao dublji narativ o povezanosti kultura.
Emina Hodžić Adilović, Kaftan Studio i Emina Smaka, glavna urednica Bonjour.ba magazina
Kako su nam rekle iz Kaftan Studija, uprkos fizičkoj udaljenosti, uspjeli su ostvariti besprijekoran rezultat u suradnji sa Janet i njenom stilisticom putem video poziva, pažljivo prateći svaki korak u procesu dizajniranja i stvaranja haljine. Nažalost, zbog privatnih obveza, kreativci nisu mogli biti prisutni na samoj ceremoniji, ali je njihova prisutnost bila neosporna kroz svakodnevnu posvećenost detaljima koji su definirali ovu izuzetnu kreaciju.
O haljini
Delikatna svilena podloga, u nijansama nježne slonovače, bila je ukrašena ručno vezenim cvjetnim motivima u nijansama fuksije, maline i zelenila, podsjećajući na bogatu simboliku orijentalnih vrtova. Transparentni, til u 2 nijanse fuksije te dubokoj nijansi vina elegantno se prelivao preko ramena, dodajući slojevitost i eteričnost cjelokupnom izgledu. Silueta je fluidna, ali moćna, stroga u svojoj strukturi, a istovremeno nježna u pokretu, oličavajući balans između modernog couture izraza i tradicionalnog ruha.
Haljina koju je Janet nosila na crvenom tepihu bila je i priznanje ovom bosanskohercegovačkom dizajnu i njegovoj sve većoj prisutnosti na globalnoj modnoj sceni. Ovaj trenutak potvrđuje da je Kaftan Studio simbol snage kulture, inovacije i uspjeha na svjetskoj modnoj sceni.
* * *
Naslovna fotografija: @sayidaty
Fotografije: Monika Andrić
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Lamija Muratagić
Koliko košta imati stav u modnoj industriji? Marko Feher ne bira uvijek isplativiji odgovor. U prvom Front Row govori o pravilima koja rado krši.
Postoji mnogo načina da započnete razgovor s modnim dizajnerom. Možete ga pitati o posljednjoj kolekciji, uspjehu ili planovima za budućnost. Naša glavna urednica i Bonjour.Front Row voditeljica, Emina Smaka, odlučila je početi pitanjem koje naizgled ne može biti jednostavnije: Ko je Marko Feher?
Odgovor nije stigao u obliku profesionalne biografije. Marko je priznao da na to pitanje pokušava odgovoriti cijeli život. 
Kod Fehera identitet nije nešto što se jednom definiše i ostavlja po strani. Njegove kolekcije pokazuju koliko se toga može otkriti njegovim preispitivanjem. Bio je to početak razgovora koji je Emina odvela od odrastanja i školovanja na Central Saint Martinsu do rodnih normi, kreativne slobode i poslovnih odluka iza jednog od najprepoznatljivih autorskih izraza domaće modne scene. 
Marko sebe iz djetinjstva opisuje kao buntovnog dječaka iz manje sredine, zainteresovanog za pravdu, aktivizam i propitivanje ustaljenih pravila. Prije mode razmišljao je čak i o studiju prava.
Dizajn je kao profesionalni izbor prepoznao tek oko dvadesete godine. Slijedili su studij u Banjoj Luci i odlazak na Central Saint Martins u Londonu, instituciju kroz koju su prošla neka od najutjecajnijih imena modne industrije.
Jedna od zanimljivijih anegdota iz tog perioda tiče se zadatka koji je ozbiljno uzdrmao njegovu tadašnju estetiku. 
Na studij je stigao uvjeren da se želi baviti isključivo monohromatskom paletom. Zatim je dobio zadatak da napravi 100 skica bez korištenja crne, bijele i sivih tonova.
Za dizajnera koji je već imao prilično jasnu ideju o svom vizuelnom izrazu, bio je to izazov. Danas upravo to iskustvo povezuje sa slobodom koju mu je obrazovanje donijelo. 
Za Marka Fehera estetika nikada nije bila dovoljan razlog za stvaranje.
„Ja se zaista ne mogu natjerati da uradim nešto lijepo, da bi bilo lijepo.“
Od prve kolekcije Virdžina , inspirisane balkanskim fenomenom žena koje su prema tradicionalnim društvenim pravilima preuzimale muške uloge, njegov rad istražuje identitet, rodne norme i kontradikcije društva.
S Eminom je razgovarao i o reakcijama koje je ta kolekcija izazvala, uključujući kontroverzu oko haljine koju je nosio muškarac, te o tome zašto publika ne mora uvijek odmah razumjeti poruku dizajnera.
Otvorili su i pitanje mora li svaka kolekcija imati društveni stav. Markov odgovor ostavlja prostor različitim estetikama, ali istovremeno insistira na odgovornosti ljudi koji rade u modnoj industriji. 
Razgovor o dizajnu imao je i odgovarajuću scenografiju. U ambijentu GAZZDA flagship store , Marko je sjedio u Dedo Lounge fotelji od crnog lakiranog hrasta s crnom Dunes kožom, dok je Emina sjedila u Aska fotelji od oraha sa SILK nougat kožom. Set su upotpunili Mushroom pomoćni stolovi u završnoj obradi tamnim uljem. 
A onda dolazimo do pitanja o kojem kreativne industrije često govore mnogo tiše: šta se događa kada vlastita uvjerenja nisu najisplativiji poslovni potez?
Marko otvoreno govori o ponudama i saradnjama koje odbija, odnosu kreativnosti i biznisa te činjenici da njegov brend ne mora imati univerzalnu publiku.
„Ja ni ne uživam u tome da bi svi voljeli moj brand.“
Razgovor se dotiče i domaće modne scene, nedostatka sistemske podrške, potrebe za kvalitetnijim platformama i navike da domaće autore ozbiljno shvatimo tek nakon što dobiju priznanje izvan Bosne i Hercegovine. 
Marko ima prilično jasan stav i o pritisku društvenih mreža, instant uspjehu i savjetima koje bi dao mlađim dizajnerima. A kada ga Emina pita šta bi promijenio da danas ponovo kreće od nule, njegov odgovor vrijedi čuti.
Bi li ponovo izabrao isti put? Koliko kompromisa kreativnost može podnijeti? I kome moda zapravo treba polagati račune?
Za odgovore vam ovog puta ne treba pozivnica za reviju. Vi ste u prvom redu.
Pretplatite se na Bonjour.ba YouTube kanal i uključite obavijesti. Svakog mjeseca donosimo novi razgovor s ljudima koji oblikuju kreativne industrije, a pitanja se nastavljaju i kada se ugase kamere. 
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
