TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 25.9.2021.
Belinda Pušić arhitektica je koja je u Kiseljaku pokrenula arhitektonski studio Belinda Design koji svaki interijer pretvara u toplo mjesto za život ili rad koje je ujedno estetski zanimljivo i funkcionalno.
Jučer je u Sarajevu otvorila i svoj concept store koji okuplja i nekoliko kreativnih dama u timu.
Nismo mogli odoljeti da ne zavirimo u BELINDA CONCEPT STORE i saznamo što je bila inspiracija za uređenje, kao i što ju je motiviralo na otvaranje arhitektonskog studija u Sarajevu. Otkrila nam je i tko je sve dio tima, kao i što sve nudi Belindin novi ured, a kroz fotografije smo već mogli vidjeti zanimljive detalje uređenja koji će i vama biti odlična inspiracija.
Belinda nam je u nastavku otkrila i više detalja o cjelokupnom projektu.
Tko čini vaš tim?
Sanja, moja desna ruka, najstariji član tima još iz Kiseljaka, zadužena za sve administrativne poslove, kontakte s poslovnim partnerima, klijentima, naša koordinatorica koja se brine da je sve na vrijeme.
Saliha, senior arhitektica, kolegica s fakulteta za koju smo jedva čekali da postane dio našeg tima, glavni voditelj većine naših projekata.
Senka, mlada grafička produkt dizajnerica koja je odlično pripremila sve naše promotivne materijale za otvorenje, ubuduće će se baviti materijalom na društvenim mrežama, fotografijom i cjelokupnim grafičkim dizajnom vezanim za našu trgovinu i usluge.
Adisa, junior arhitektica najnoviji član našeg tima koja radi tehničke pripreme projekata i 3D vizualizacije.
U potrazi smo za još arhitekata, ukoliko je netko zainteresiran da radi s našim timom u uredu iz snova sve prijave šaljite na [email protected].
Kako ste se odlučili na korak otvorenja studija u Sarajevu?
U vrijeme pandemije, kad smo svi nekako imali najviše vremena za razmišljanje, ja sam nastavila maštati o proširenju posla. Nakon više od tri godine uspješnog poslovanja u Kiseljaku, jednostavno smo prevazišli kapacitet našeg postojećeg ureda. Osim toga, obim posla se povećao te smo morali razmišljati o novim zapošljavanjima.
Concept store, kao nova ideja, po mom mišljenju se javio kao odlična nadogradnja našeg dosadašnjeg posla i ponude te se sve polako počelo slagati.
Nakon kratkog razmišljanja, uz podršku obitelji, prijatelja i poslovnih partnera, krenula sam u realizaciju još jednog sna koji je sinoćnjim otvorenjem postao stvarnost.
Što sve nudi vaš ured u Sarajevu?
Kreativni tim studija BELINDA DESIGN dosad je nudio usluge savjetovanja, idejne i izvedbene projekte interijera, dekoraciju prostora za evente i blagdane te vizualni brending.
Nova poslovna jedinica nudit će i usluge trgovine odnosno maloprodaju asortimana vezanog za uređenje interijera. Naravno sve prethodno nabrojane usluge također ostaju u ponudi s naglaskom na dizajn odnosno kompletno opremanje interijera.
Riječ je o jednom novom načinu komunikacije između klijenta i stručnih lica zaduženih za određeni proizvod ili asortiman.
Concept store nudi asortiman po narudžbi, predstavlja svojevrsnog posrednika između proizvođača odnosno određenog brenda i samog klijenta, stručnu pomoć prilikom izbora ali i već sad, odličnu ponudu brendova koji će vaš željeni prostor pretvoriti u mjestu o kojem ste uvijek sanjali.
Inspiracija za uređenje concept storea?
U 120 kvadrata luksuzno uređenog prostora koji prvenstveno služi kao svojevrstan showroom za predstavljanje rada studija ali i proizvoda naših partnera želimo vam već na prvi pogled prezentirati svoj rad kao i opremu za koju smo sigurni da je svima zanimljiva, a koja vaš prostor, radni ili pak životni, može učiniti estetski lijepim ali i prije svega funkcionalnim i udobnim.
Upravo su estetika i funkcionalnost glavne odrednice kojim se Belinda design studio vodi prilikom izvođenja svakog projekta pa tako i našeg concept storea.
Magnum, M rasvjeta, Geberit, Deluxe, Agencija Kamir, Elgrad naši su partneri, vrhunski profesionalci pomoću kojih smo realizirali ovaj projekt.
Brendovi s kojima razvijamo nove proizvode i čiji asortiman možete kupiti na našoj adresi su sljedeći:
Zart (posteljine, paravani, zavjese i ukrasni tekstil), Kristal (zidne obloge, ogledala, staklene pregrade i vrata), Studijo wallart (tapete), Kare (moderni namještaj), Sitform (stolice, sofe, stolovi), Gaudi (podne i zidne lajsne – štukature), Ege i Milliken (tepisi u rolnama i kockama), Vimar (partner elektromilas projektovanje i oprema pametnih sistema u javnim i privatnim prostorima tzv. Smart home naglasak na asortiman ranih okvira za prekidače i utičnice).
Zabilježene foto trenutke sa otvaranja možete pogledati u nastavku, kao i više fotografija uređenja, a BELINDA CONCEPT STORE možete posjetiti na adresi Bulevar Meše Selimovića 81B, Otoka, zgrada Meandar, Novi Grad Sarajevo.
***
Naslovna fotografija: Vedran Miletić
Tekst: Bonjour.ba
TEKST: Ada Ćeremida
Kada je 29. novembra 1969. godine, tačno u 18 sati, Sarajevo dobilo svoj potpuno novi Kulturno-sportski centar, događaj nije ličio ni na šta što je grad do tada vidio.
Upravo zato danas, 56 godina kasnije, o Skenderiji ne govorimo samo kao o zgradi, govorimo o mitologiji grada Sarajeva. Postoje zgrade koje postanu orijentiri, a postoje one koje postanu dio kolektivnog pamćenja. Skenderija je u Sarajevu oduvijek bila oboje.
Sve je počelo 1969. godine, kada je grad pod Trebevićem otvorio vrata monumentalnog Kulturno-sportskog centra, zdanja koje će narednih pola stoljeća oblikovati kulturni, umjetnički i društveni život Sarajeva kao malo koji drugi prostor. Tog dana Sarajevo je dobilo scenu, ritam, ambiciju i osjećaj pripadanja vremenu koje je tek dolazilo.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Nastanak Skenderije bio je trenutak modernističke hrabrosti. Kompleks su projektovali arhitekti Živorad Janković, Halid Muhasinović i Ognjen Malkin, stvarajući zdanje koje je radikalno odbacilo dekorativnost i tradicionalna rješenja, nudeći umjesto toga arhitekturu koja je izgledala kao da je stigla iz budućnosti.
Masivni betonski volumeni, ogromne plohe, lepezasto krovno rješenje i široki plato koji se prirodno stapao s gradskim tkivom činili su da Skenderija ne bude samo jedan kompleks, nego urbana topografija.
Da je hrabrost bila ispravna, potvrdila je i godina njenog otvaranja: Skenderija je tada osvojila godišnju nagradu za najbolje arhitektonsko djelo u Jugoslaviji.
Sve oko nje djelovalo je kao pozornica, kao da je Sarajevo dobilo svoj otvoreni forum, prostor koji je živio s gradom, u ritmu koraka, događaja i generacija koje će tek sazrijeti uz nju.
Kada je stigao dan svečanog otvaranja, Skenderija je odisala ceremonijalnošću. Premijera filma Bitka na Neretvi, jedne od najskupljih jugoslavenskih filmskih produkcija, okupila je šest hiljada pažljivo odabranih uzvanika.
Pozivnice su, gotovo nestvarno, nosile Picassov pečat u vidu skice potopljenog broda kao vizuelni potpis.
Foto: @centar_skenderija
Na ulazu su hostese prodavale simbolične kartonske cigle za Dom mladih, podsjećajući svakoga da ova zgrada nije samo prostor predstave, nego mjesto koje ulaže u buduće generacije umjetnika.
Tribine u dvorani, monumentalne i precizno konstruisane, izradila je njemačka firma Telembach, čiji je vlasnik, fasciniran viđenim, izjavio da je Skenderija najljepša i najimpresivnija dvorana koju je ikada vidio.
Njegove riječi nisu bile pretjerivanje. Skenderija je zaista bila arhitektonski šok, struktura koja je spajala brutalistički izraz s iznenađujućom mekoćom javnog prostora.
Bila je moderna, ali nije bila hladna. Bila je monumentalna, ali nikada nepristupačna. A u vremenu kada su gradovi širom Evrope tragali za novim urbanim identitetima, Sarajevo ga je te večeri dobilo.
Dio te priče je i Dom mladih, zamišljen kao kreativno središte grada, mjesto gdje počinju karijere, gdje se pronalaze interesi, gdje generacije uče šta znači biti dio kulturne scene. 
Među ljudima koji su ostavili neizbrisiv trag u njegovoj historiji bila je i Gordana Magaš, balerina, glumica i pedagoginja, koja je u periodu od 1987. do 1991. vodila Baletni studio u Domu mladih.
Njeni treninzi oblikovali su čitave generacije plesača i unijeli u ovaj modernistički prostor nešto što ga je uvijek činilo posebnim: disciplinu, eleganciju i posvećenost.
Foto: @centar_skenderija
Dok se u Domu mladih stvarala nova urbana kultura, u Ledenoj dvorani stvarala su se potpuno drugačija, ali podjednako dragocjena sjećanja. Za mnoge građane, Ledena dvorana je bila prvi dodir s klizanjem, prvi pad, prvi stisak ruke, prvi izlazak s društvom, prvo takmičenje, prva revija Holiday on Ice.
U arhitekturi koja je spolja djelovala masivno i hladno, unutra se odvijao jedan od najtoplijih dijelova života grada: ritual zimskih druženja.
Skenderija je ubrzo postala mjesto za koje se zna daleko izvan Sarajeva. Veliki međunarodni događaji stizali su jedan za drugim, a kompleks je samo nekoliko mjeseci nakon otvaranja zvanično prepoznat kao jedno od najvažnijih arhitektonskih ostvarenja u Jugoslaviji.
Moglo bi se reći da je funkcionalnost pratila ambiciju, a ambicija grad i to je možda najveća tajna njene dugovječnosti.
Danas, 56 godina kasnije, Skenderija i dalje živi. U njenim dvoranama održavaju se koncerti, predstave, sajmovi, sportska takmičenja i festivalski programi.
Hiljade ljudi prelaze preko njenog platoa svakog dana, često nesvjesne činjenice da hodaju po prostoru koji je decenijama bio kulturni puls grada. Iako je vrijeme donijelo nove izazove, Skenderija je ostala dosljedna sebi: javna, otvorena, živa.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Možda je zato svaki njen rođendan više od pukog jubileja jer je podsjetnik na čitavu zajednicu, arhitekturu, navike, generacije, uspomene…
Podsjetnik da ponekad jedan kompleks može postati cijeli svijet koji traje već 56 godina i koji danas, uprkos svemu, uporno raste i diše u ritmu grada koji ga je izgradio.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
