Roditeljstvo je putovanje koje nas vodi kroz najljepše, ali i najizazovnije trenutke života.

To je osjećaj kada držiš svoje dijete u naručju, a miris svježeg pudera i nježne kože ispunjava prostoriju – miris koji nas podsjeća na ljubav, brigu i njegu koja traje cijeli život. Taj miris, koji nosi naziv Becutan, postao je simbol njege kroz generacije. Od dana kada su naše bake, nane, mame... prvi put koristile Becutan puder do danas, kada s istim povjerenjem biramo proizvode za svoju djecu – ovaj brend je nezaobilazan dio odrastanja.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Becutan (@becutan_bih)

Na nedavno održanoj Becutan regionalnoj konferenciji, saznali smo da brend slavi impresivnih 50 godina postojanja! Počeo je skromno, s tek 4 proizvoda, a danas broji više od 100, nastavljajući istu misiju: pružiti najbolju njegu za osjetljivu kožu naših mališana. 

Roditeljstvo je i priča o ljubavi, tradiciji i prijenosu vrijednosti, ali i o novim saznanjima i izazovima. Na konferenciji smo imali priliku oslušnuti stručnjake i roditelje koji su dijelili svoja iskustva o tome kako se pristupi roditeljstvu mijenjaju kroz vrijeme. No, jedno ostaje isto: cilj da naše dijete bude sretno, njegovano i zdravo.

 

Jedan od ključnih trenutaka konferencije bio je i naš intervju sa doktorom Natkom Beckom, mnogim roditeljima i mališanima poznat kao @beckinsight, specijalistom pedijatrije, koji je moderirao nekoliko panela i podijelio svoja iskustva kao oca. U nastavku slijede ključna pitanja koja smo postavili ovom stručnjaku, čije odgovore smatramo vrlo vrijednim za sve roditelje.

 

Doktore Beck, vaša specijalizacija obuhvata širok spektar područja, od pedijatrijske radiologije do novih tehnologija i umjetne inteligencije. Kako ove inovacije mijenjaju način na koji pristupamo zdravlju djece? Da li su roditelji u regiji otvoreni za nove pristupe medicine? 

Prije svega nove tehnologije nam olakšavaju i poboljšavaju dijagnostiku. Danas već postoje uređaji magnetske rezonancije s kolijevkom, tako da uspavano dijete možemo pregledati bez uspavljivanja s brzim protokolima. CT uređaji s manje zračenja i bržim protokolima. Sve to doprinosi zdravlju djece. No, najvažnije u svemu tome je da naš pristup roditeljima i djeci bude na nivou i da ostvarimo povjerenje i sve preduvjete za uspješno liječenje. Malo smo izgubili iz vida prevenciju, bilo bi lijepo da se malo vratimo i pazimo na zdravlje dok se bolest nije razvila, tu smo regionalno slabiji.


Na Becutan regionalnoj konferenciji posvećenoj savremenom roditeljstvu bili ste moderator na panelu naziva „Da li mame ili bake znaju najbolje?”. Zanima nas, kada roditelji naiđu na dilemu, da li je prioritet pedijatar ili ipak svoju snagu ima i iskustvo baka i djedova?  

Sve je stvar težine problema i povjerenja između navedenih strana. Netko tko je baka ili djed sasvim sigurno ima iskustva da nas umiri i pomogne kod nekih stvari, baš kao i iskusni roditelji s više djece, tako da savjete možemo dobiti svugdje. No, ukoliko postoji problem kojeg ne možemo savladati sami ili uz pomoć tog kruga onda je uvijek potrebno potražiti pomoć medicinskog osoblja, od patronažne sestre npr. ili liječnika. Moramo nastojati sačuvati objektivnost i vidjeti koliko su ozbiljni problemi s kojima se suočavamo.

 

Također, na konferenciji ste pomenuli da je sa djecom nužno zadržati autoritet na smiren način? Šta zapravo to znači? 

Vikanje nije način. Agresija nije način. Mi moramo svojim primjerom i asertivnim ponašanjem pokazati djetetu koje su granice i koje ne prelazimo. To je zapravo vrlo slično kao i odgoj pasa. Psima je potrebno pokazati ljubav, hraniti ih i pokazati da smo mi glavni i to bez agresije i ljutnje. Slično i s djecom. Te granice djeca na kraju vole, to im zapravo olakšava život. Tako da s ljubavlju i s mjerom. Bez agresije.


Pominjali ste i momenat u kojem je veoma bitno pustiti dijete da prepozna različite emocije. Koliko je u današnjici važan taj momenat identifikacije osjećaja kod djece? 

Mislim da je to jedna od ključnih stvari. Danas se forsira to da budeš sretan, nasmijan… protiv toga sam. Suze, dosada, sreća, tuga, veselje, ljubav sve te stvari su dio života i djeca moraju naučiti da postoje, znati razgovarati o tome i to će im kasnije u životu olakšati svakodnevnicu, a za to ih pripremamo. Nije život samo sreća.

 

Foto: @mateozx95

U panelu „I granice i ljubav“ rekli ste jednu istinski dobru rečenicu da su roditelji ti koji su granica. Možete li za naše čitatelje/-ice to malo detaljnije pojasniti? 

Djeca uče iz onog što vide. Ako se roditelji međusobno svađaju bez isprike ili pomirenja, djeca će uklopiti to u njihove obrasce. Ako vide da roditelji bacaju smeće gdje i kako ne treba i oni će se ponašati tako. Ako vide pozitivne primjere također će usvajati te navike. Od pristojnog razgovora do odnosa s ljudima i okolinom i prema sebi.

 

Sigurno ste se susreli s brojnim mitovima o roditeljstvu, ali i o pedijatrima. Koji vam je najzabavniji mit koji ste čuli ili najzanimljiviji savjet? 

Ima nekoliko mitova koji mi padaju na pamet, a neke smo već dotaknuli, npr, da dijete treba uvijek biti sretno pa da postoji savršeno roditeljstvo, a naprosto svi radimo greške i to svaki dan. I to je ok, samo da sutra budemo pametniji. I da se dobri roditelji ne ljute i ne gube živce… svi nekad izgubimo kontrolu, važno je da pronađemo i snagu da se ispričamo.

Daleko najsmješniji savjet mi je bio na početku, a vezan za majku: “beba spava, mama spava”. Kao to je trenutak odmora, a i jedino što ti ostaje od neke “slobode” na početku, druženje i ostalo, pa mi je to uvijek bilo smiješno i dalje nekad to znam izgovoriti u šali pa se smijemo doma. 

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Becutan (@becutan_bih)

Doktore Beck, kako bi izgledao „savršen roditeljski dan” prema vašem mišljenju? Šta bi svakako trebalo biti u tom danu? 

Savršen dan je za mene kad se nakon posla i škole pronađemo i svi skupa stisnemo, pokažemo ljubav i provedemo vrijeme uz obrok. Ništa posebno, samo životno, iskreno i emotivno. Volim kad se podružimo i opustimo zajedno. Volim kad naša kćer osjeti da je voljena, na sigurnom i kad se stignemo zabaviti. To je savršen dan. Vikendom jako volim kad uspijemo negdje pobjeći u prirodu i isto to odraditi pod suncem.


U konačnici, zašto su djeca mali/veliki manipulatori ili kako ste vi rekli „ mala mafija“? 

Mala Mafia, to su tako stručni manipulatori koji razumiju našu neverbalnu komunikaciju i signale bolje nego što mi to radimo. A cilj im je doći do onog što vole, slatkiša, omiljene hrane, igračaka, parkića, čega god već… i tu pronalaze način da nas zavaraju, slažu, izigraju i to rade sve efikasnije. To treba poštovati, to je kao igra policije i kriminalaca, oni su korak ispred, a mi se trudimo da ih stignemo. U ovom slučaju naravno nježno, ali tu smo… učimo od male mafije.

* * *
Naslovna fotografija: PR

Sutra u kinu Meeting Point počinju Dani evropskog filma u Bosni i Hercegovini – filmska revija zahvaljujući kojoj će publika od 12. do 22.5. imati priliku uživati u 11 najboljih evropskih filmova, uz besplatan ulaz na sve projekcije. Projekcije počinju svaku večer u 19.30 sati, a besplatne ulaznice se preuzimaju u kinu Meeting Point sat vremena prije početka projekcije.

Program povodom Dana Evrope u Bosni i Hercegovini organizuju Mreža državnih instituta za kulturu zemalja članica Evropske unije u Bosni i Hercegovini (EUNIC) pod predsjedanjem Francuskog instituta u BiH i Info centar Evropske unije u Bosni i Hercegovini. Na otvorenju programa u kinu Meeting Point, u četvrtak, 12.5. u 19.30 sati, publici će se obratiti ambasador Johann Sattler, šef Delegacije Evropske unije u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH, Serhii Miniailo, otpravnik poslova Ambasade Ukrajine u BiH i Emilie Riviere, prvi sekretar Ambasade Francuske u BiH.

Dani evropskog filma počinju projekcijom filma “Divlja polja” (Yaroslav Lodygin, 2018.), a film predstavljaju Ambasada Ukrajine u Bosni i Hercegovini i Arthaus Trafik. Film prati Hermana, koji je primoran da se vrati iz Harkova u svoj rodni grad u Donbasu kako bi preuzeo benzinsku pumpu svog brata na koju je oko bacila prekogranična mafija. Divlja polja koja okružuju pumpu su historijska kapija od istoka prema zapadu – mjesto gdje se različiti interesi uvijek i iznova sukobljavaju. Događaji na staroj benzinskoj pumpi postaju slika suludog života i društvenih odnosa u Ukrajini.

 

U petak, 13.5., na programu je komedija “Parfemi” (Grégory Magne, 2019.) – film predstavljaju Ambasada Francuske u Bosni i Hercegovini i Francuski institut u Bosni i Hercegovini. U subotu, 14.5., na programu je film “ACASĂ - Moj dom” (Radu Ciorniciuc, 2020.), koji predstavlja Ambasada Rumunije u BiH. “Šampioni” Javiera Fessera, koji predstavlja Ambasada Španije u BiH, na programu je u nedjelju, 15.5.. U ponedjeljak, 16.5., na programu je film “Lak život” (Orso Miyakawa, Peter Miyakawa, 2019.), koji predstavlja Ambasada Italije u BiH. Film Miroslava Mandića “Sanremo” (2020.), koji predstavlja Ambasada Slovenije u BiH, na programu je u utorak, 17.5.. U srijedu, 18.5. na programu je “Oskar i Lili – Gdje nas niko ne zna” (Arash T. Riahi, 2020.) koji predstavlja Austrijski kulturni forum, a u četvrtak 19.5. publika ima priliku vidjeti film “Auerhaus” (Neele Leana Vollmar, 2019.), koji predstavljaju Ambasada Njemačke i Goethe-Institut u Bosni i Hercegovini. U petak, 20.5. na programu je film “A onda smo plesali” (Levan Akin, 2019.), koji predstavlja Ambasada Švedske u BiH. Film “Sjenke” (Bohdan Sláma, 2020.), koji predstavlja Ambasada Češke Republike u Bosni i Hercegovini, na programu je u subotu, 21.5..

Program završava u nedjelju, 22.5., projekcijom filma “Sitne priče” (Attila Szász, 2019.), koji predstavljaju Ambasada Mađarske u Bosni i Hercegovini i Nacionalni filmski institut Mađarske.

Filmovi se prikazuju s titlovima na BHS i engleskom jeziku, a program možete pogledati i na ovom linku. Za više informacija o programu i filmovima, možete posjetiti i ovu stranicu. 

***
Naslovna fotografija: Kino Meeting Point PR