TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 14.11.2024.
Eksperti i javnost se slažu da je roditeljstvo posebna životna uloga koja nosi veliku odgovornost i koja podrazumijeva bezuslovnu ljubav, veliku brigu, ogromnu hrabrost i bezbroj kompromisa.
U organizaciji kompanije Alkaloid AD Skopje, a pod pokroviteljstvom Becutana, u Skoplju je održana prva regionalna konferencija „Roditeljstvo nekad i sad“. Prihvatajući potrebe modernih tokova i izazove savremenog roditeljstva, Becutan je sa posebnim zadovoljstvom organizovao ovaj nesvakidašnji događaj, u čijem fokusu je bila briga o djetetu od prvog dana rođenja.
Konferencija je bila posvećena svim delikatnim temama i važnim izazovima sa kojima se suočavaju roditelji danas, a za koje sredina, pod uticajem društvenih mreža, sve češće kreira iluziju savršene slike. Da li postoji prava mjera za roditeljsku ljubav pri vaspitanju i da li ljubav podrazumijeva granice? Kako se kroz decenije mijenjao pristup roditeljstvu? Da li postoje precizni odgovori za mnoge roditeljske dileme? Ovo su samo neke od tema o kojima su diskutovale javne ličnosti i eksperti iz više sfera koje su povezane sa dječijim razvojem, iz Makedonije i regiona.
Prva tema panel diskusije: Da li mama ili baka znaju bolje?
Beba ne dolazi na svijet uz uputstvo za upotrebu! Dr Amra Junuzović Kaljić specijalista pedijatar podvlači da mora da postoji zajednički sadržalac u paraleli porodičnih uloga nekad i sad. „Ono što nas povezuje je ljubav prema djeci. Iako možda imaju različite metode, mama i tata, kao i baka i deda, svi imaju jedan isti cilj – najbolje za svoju djecu i unuke.“
Prim. dr Marina Pop-Lazarova, specijalista neonatolog, u svojoj diskusiji je potencirala suštinu da je svako dijete drugačije pa je otuda generalisanje savršenog roditeljstva najčešće izvor dodatnog stresa za same roditelje.
Dr Irena Bralić, specijalista pedijatar istakla je važnost individualnog pristupa u procesu odrastanja djece, bez pritiska od imperativa današnjeg roditeljstva, a to je „biti moderan“.
Dr Goran Vukomanović, specijalista pedijatar i kardiolog, na pitanje „Da li mama i baka znaju najbolje“ ističe da su mame i bake, kao i očevi i dede pedijatrima izuzetno važni. „Njihova uloga je ogromna, oni mogu da vide nešto što mi ne vidimo, bez obzira na naše znanje i iskustvo, i njihov osjećaj kada su u pitanju njihova djeca, mi zaista najviše poštujemo.“
Druga tema panel diskusije: I ljubav i granice
Postoji li balans između emocija i postavljanja granica u procesu vaspitanja? Koliko često se roditelji preispituju da li su postupili pravilno? Da li je nježno roditeljstvo popustljivije prema djeci i da li je to dobro? Ovo su bile neke od tema na koje su diskutovale majke i eksperti, iznoseći svoje stavove oko vječnih roditeljskih dilema.
Jelena Holcer, pedagog i osnivač „Š kole roditeljstva“, ističe: „Ljubav nije nagrađivanje baš kao što ni granice nisu kažnjavanje. Moramo biti svjesni da su granice, zapravo, oblik ljubavi. Jedna od najljepših definicija roditeljstva jeste „korijen i krila.” Korijen je osnovna baza gdje je dijete prihvaćeno u cjelini – sa svim svojim vrlinama i manama. Krila su podrška za istraživanje spoljašnjeg svijeta, za suočavanje s izazovima i učenjem kroz pobjede i poraze, uz sigurnost da uvijek ima gdje da se vrati. Kada govorimo o ljubavi i granicama, može se reći da su korijen i krila dve strane iste medalje. Korijen dajemo djeci kroz ljubav, dok granice postavljamo kroz pravila i smjernice ponašanja koje im omogućavaju da budu samostalna.“
„Ne smatram da postavljanje granica pa i namjensko kažnjavanje u vaspitnom procesu znače emocionalno distanciranje od djece. Naprotiv, granice moraju da postoje, ali to traži individualan pristup. Svako vrijeme nosi svoje izazove. Ako je za mene u djetinjstvu najveća kazna bila da ne smijem da se igram napolju, za moju djecu to sada ne bi imalo nikakvog efekta“, istakla je voditeljka Sanja Kužet.
Dr Natko Beck je naglasio da: „U procesu vaspitanja naš primjer je to što pokazuje djeci dokle mogu da idu “.
Treća tema panel diskusije: Tate heroji
Završni panel Prve regionalne Becutan konferencije, posvećen očevima i njihovoj posebnoj ulozi tokom odrastanja i razvoja djece, dao je iskrene odgovore na pitanja o emotivnoj transformaciji u shvatanju očeve uloge, ali i čvrste stavove o općeprihvaćenoj valorizaciji glavne uloge majke.
„Pitanje tipa da li otac pomaže je sasvim pogrešan narativ. Banalno je poistovjećivanje brige o sopstvenom djetetu sa nekakvim pomaganjem supruzi. Očeva uloga je sasvim komplementarna u jednoj porodičnoj svakodnevici“, ističe glumac Petar Benčina.
Saglasni oko toga da čvrsta veza između oca i djeteta započinje od prvog dana rođenja, panelisti su kroz sopstvena iskustva govorili o očevoj ulozi u emocionalnom dječjem razvoju. „U trenutku kada sam postao otac shvatio sam da se život svodi na period ‘prije rođenja djeteta’ i period ‘poslije rođenja djeteta’. Tada sam shvatio da su mi nedostajale prave brige u životu“, ističe glumac i voditelj Tarik Filipović.
Glumac Saško Kocev je bio decidan u tome da je ključ zdravog roditeljskog pristupa u neposrednosti u porodičnim, odnosno partnerskim odnosima kada je u pitanju podjela obaveza.
„Roditeljstvo nije excel-tabela. Spontana organizacija u zavisnosti od obaveza oba roditelja, vjerovatno je neka tajna uspjeha. Prirodno je da preuzmem brigu o djetetu kada supruga ode na dežurstvo; kao i ona kada sam ja na snimanju. Nisu potrebni pečat i potpis za uspješno roditeljstvo. Naprotiv!“ izjavio je Kocev.
Ovaj jedinstveni događaj pokazao je da su izazovi roditeljstva univerzalni, ali da snagu i inspiraciju pronalazimo upravo u zajedništvu i razmjeni iskustava. Paneli su otvorili ključne teme i podsjetili nas da ne postoji savršeni recept za roditeljstvo – ono se gradi kroz ljubav, posvećenost, greške i stalno učenje. Brend Becutan, koji gotovo pet decenija brine o djeci i podržava roditelje, kroz ovakve inicijative potvrđuje svoju trajnu posvećenost generacijama porodica koje uz njega rastu i sazrijevaju.
* * *
Foto: PR
TEKST: Bonjour.ba
Tema koja jednako izaziva nježnost i paniku kod roditelja jeste prva kašica. Roditelji tada prelistaju bezbroj foruma, pitaju prijatelje i čekaju „znak“ da je dijete spremno, ali kako zapravo znati kada je pravi trenutak?
Da li su to prvi zubići, kada dijete sjedi samostalno, kada pokazuje interes za hranu ili jednostavno… instinkt?
Upravo o tim dilemama, ali i o tome kako zdrave prehrambene navike počinju od prve kašike, razgovarali smo s Magdalinom Janković, magistricom farmacije i sertifikovanom savjetnicom za dojenje i ishranu beba i djece.
Magdalina Janković, mr. ph. i savjetnica za dojenje i ishranu i Emina Smaka, glavna urednica Bonjour.ba portala
Kroz svoj rad svakodnevno pomaže roditeljima da razumiju proces dohrane… bez pritiska, stresa i osjećaja da moraju znati sve odmah. A kako su i Magdalina i Lino posvećeni istoj misiji, edukaciji roditelja i stvaranju zdravih prehrambenih navika od najranijih dana, bilo je sasvim prirodno da se te dvije jake, edukativne strane susretnu u jednoj priči.
Upravo zato smo ih povezali kroz razgovor koji otvara najvažnija pitanja o prvim zalogajima, dilemama i zabludama koje prate svaku porodicu.
Prvo pitanje koje smo postavili Magdalini bilo je ono koje stvara najviše stresa za svaku mamu i tatu, a to je kada počinje period dohrane i kako prepoznati da je njihova beba spremna za prve zalogaje.
Magdalina, šta zapravo znači “spremno za dohranu” i zašto to nije isto za svaku bebu?
Magdalina: Spremno za početak nemliječne ishrane kod beba podrazumijeva pravilan motorni razvoj: da su vrat i trup čvrsti, odnosno da beba u sjedećem položaju može stabilno da sjedi kraći period. To podrazumijeva i da je razvila koordinaciju oko-ruka, što znači da može istraživati teksturu i ukuse hrane.
Magdalina navodi da ono što često stvara zabunu jesu zubići jer se pogrešno misli da su neophodni za početak dohrane. “Nisu”, kaže. “Ali su prethodni znaci važni.” Dohrana, objašnjava, nije utrka, već prilagođavanje bebinom tempu, uz pažljivo slušanje njenih znakova.
Kada krene dohrana, mnogi roditelji se pitaju da li treba prestati s dojenjem. Magdalina odmah razbija tu dilemu.
Može li beba iznad šest mjeseci istovremeno i dojiti i jesti kašu?
Magdalina: Svjetska zdravstvena organizacija savjetuje dojenje do navršene druge godine života ili dok god to mami i bebi odgovara. U prvih godinu dana majčino mlijeko je glavna hrana, a nemliječna ishrana, poput kašica, služi kao dopuna, dakle, dohrana.
Šta ako beba još ne sjedi sama, čekati ili krenuti sa manjim količinama?
Magdalina: Počinje se tek kada beba pokaže znakove spremnosti. Samostalno posjedanje se obično očekuje između devetog i desetog mjeseca, pa je najbolje savjetovati se s pedijatrom i fizijatrom o tome da li bebu treba postavljati u sjedeći položaj samo tokom obroka ili koristiti alternativne položaje – npr. držati bebu u krilu u turskom sjedu, bez direktnog oslonca ispod guze.
Svaka beba ima svoj tempo, a svaka porodica svoj način. Važno je samo da hrana nikada ne postane pritisak, već prostor povjerenja.
Naravno, pitali smo Magdalinu ono što zanima roditelje, a to je koja je idealna prva kašica i utiče li slatko na kasnije navike?
Magdalina: Ne postoji univerzalni odgovor, ali je preporuka da to budu sezonske, domaće namirnice. Ako se koriste gotove kašice poput Lino, važno je da imaju BIO oznaku što znači da je najmanje 95% sastojaka iz ekološkog uzgoja, pod kontrolom i sertifikatom evropskih tijela.
Majčino mlijeko je slatkastog ukusa, pa bebe prirodno vole slatko. Zbog toga je pametno prvo uvoditi neutralnije ukuse, a tek kasnije one slađe jer će ih beba svakako prihvatiti. Lino kašice, namijenjene od najranijeg uzrasta, mogu se davati bebama i one uživaju u njihovim blagim, prirodnim ukusima.
Kada na ambalaži vidite BIO oznaku, to je potvrda da proizvod ispunjava stroge standarde Evropske unije o ekološkoj proizvodnji i održivoj poljoprivredi, regulisane Uredbom (EU) 2018/848. U praksi, to znači da BIO proizvodi poput Lino Frutolino BIO poucheva sadrže najmanje 95% ekoloških sastojaka, bez GMO-a, sintetičkih pesticida i hemijskih gnojiva.
Iza te oznake stoji EU ekološki logotip, zelena lista sa zvjezdicama i redovne kontrole od strane ovlaštenih tijela koje potvrđuju kvalitet i sigurnost svakog sastojka.
Kada dohrana postane dio svakodnevne rutine, roditelji brzo shvate koliko praktična rješenja znače. Kašice u staklenkama, ali i pouch vrećice koje stanu u svaku torbu, često spašavaju trenutke kad obrok mora biti brz, siguran i bez stresa. Zato nas je zanimalo…
Koja je najveća zabluda o gotovim dječjim proizvodima poput kašica i poucheva?
Magdalina: Najčešća zabluda je da su gotovi proizvodi puni šećera, boja i konzervansa, te da nisu adekvatni obroci. Iako domaća priprema ima prednost, ponekad su gotove kašice praktično i sigurno rješenje, posebno u pokretu. Lino proizvodi sadrže čisto voće bez dodataka šećera, vještačkih zaslađivača i konzervansa pa mogu biti dobar obrok ili užina, naročito za starije mališane.
Odmah smo i pitali Magdalinu šta uraditi u onoj situaciji poznatoj svim roditeljima kada beba jednostavno ne pojede sve.
Magdalina: Za djecu do godinu dana obrok ne bi trebao stajati duže od dva sata na sobnoj temperaturi. Ne znači da će se pokvariti, ali se time smanjuje rizik od stomačnih tegoba. Ako beba ne pojede sve, roditelji ili starija braća i sestre mogu završiti obrok.
Za kraj, zamolili smo Magdalinu da izdvoji jedno pravilo koje bi, po njenom mišljenju, svaki roditelj trebao znati kada je riječ o ishrani beba.
Magdalina: Roditelji bi trebali biti opušteniji kada je riječ o uvođenju nemliječne hrane, uz poštovanje osnovnih pravila i normi. Nema potrebe za pretjeranim tablicama i kuhanjem posebnih jela. Najvažnije pravilo: alergene treba uvoditi ranije, između šestog i dvanaestog mjeseca bebinog života.
Ovaj razgovor pokazao je da dohrana nije faza u kojoj roditelji polažu ispit, nego prilika da zajedno rastu s bebom. Svaka kašika donosi nešto novo… iskustvo, strpljenje, povjerenje, pokoju mrljicu. Upravo na toj ideji raste i Lino: kao mali podsjetnik da su zdravi počeci najljepši kad su jednostavni.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
